Akt o kritičnim sirovinama: Vijeće donijelo pregovaračko stajalište

Vijeće je danas donijelo stajalište („pregovarački mandat”) o predloženoj uredbi o uspostavi okvira za osiguravanje sigurne i održive opskrbe kritičnim sirovinama, poznatijoj kao
Akt o kritičnim sirovinama. Tom se uredbom iskorištavaju prednosti jedinstvenog tržišta i partnerstava za diversifikaciju lanaca opskrbe kritičnim sirovinama, koji se trenutačno oslanjaju na uvoz iz nekoliko trećih zemalja.

Stajalištem Vijeća podiže se razina ambicije u pogledu recikliranih i prerađenih sirovina, jačaju kriteriji održivosti, prilagođava postupak izdavanja dozvola i razmatraju obveze država članica kako bi se uvažile različite situacije s kojima se suočavaju.

Kad je riječ o sirovinama, Europa uglavnom ovisi o nekoliko trećih zemalja. Aktom o sirovinama želimo ponovno uspostaviti autonomiju na istinski europski način: održivim vađenjem naših minerala; recikliranjem, koliko god je to moguće, i suradnjom s trećim zemljama koje slično razmišljaju radi poticanja njihova razvoja i održivosti, uz osiguravanje naših lanaca opskrbe.

Ebba Busch, švedska ministrica energetike, poduzetništva i industrije i zamjenica predsjednika vlade

Osiguravanje opskrbe iz EU-a i izvan njega

Predloženom uredbom istražuje se unutarnja i vanjska dimenzija tog pitanja kako bi se osigurala opskrba sirovinama koje su ključne za naše gospodarstvo, a posebno za zelenu i digitalnu tranziciju. Prijedlogom Komisije utvrđena su četiri cilja za povećanje doprinosa europskih sirovina:

• najmanje 10 % godišnje potrošnje u EU-u trebalo bi potjecati iz vađenja u EU-u
• najmanje 40 % godišnje potrošnje EU-a trebalo bi potjecati iz prerade u EU-u
• najmanje 15 % godišnje potrošnje u EU-u trebalo bi potjecati iz domaćeg recikliranja
• najviše 65 % godišnje potrošnje svake strateške sirovine u Uniji u bilo kojoj relevantnoj fazi prerade smjelo bi potjecati iz samo jedne treće zemlje

Kako bi se postigli ti ciljevi, Uredbom se utvrđuje popis 34 kritične sirovine, uključujući 16 sirovina koje se također smatraju strateški važnima, te nekoliko mjera za smanjenje rizika povezanih s našim trenutačnim ovisnostima. Te mjere uključuju pojednostavnjenje postupaka izdavanja dozvola za projekte koji se smatraju strateškima, s imenovanim nacionalnim kontaktnim točkama, analizu rizika, planove država članica za istraživanje, ulaganja u istraživanje, inovacije i vještine te zaštitu okoliša promicanjem kružnosti i održivosti sirovina.

Na globalnoj razini Uredbom se utvrđuju mjere za diversifikaciju uvoza ključnih sirovina. To uključuje jačanje angažmana i stvaranje partnerstava s pouzdanim zemljama radi promicanja njihova razvoja, uz osiguravanje lanaca opskrbe za Europu.

Uredbom se osniva Europski odbor za kritične sirovine, savjetodavno tijelo koje će savjetovati Komisiju o odabiru strateških projekata i drugim aspektima Uredbe.

Stajalište Vijeća

Iako se Vijeće slaže s ciljevima prijedloga Komisije, predlaže niz poboljšanja kako bi se uzele u obzir različite situacije s kojima se suočavaju države članice. Njime se osobito:

• povećava razina ambicije u pogledu kapaciteta prerade i recikliranja: s 40 % na 50 % za preradu i s 15 na 20 % za recikliranje
• boksit, aluminijev oksid i aluminij dodaju kao strateške i kritične sirovine
• poziva na češće ažuriranje popisa kritičnih i strateških sirovina (najmanje svake tri umjesto svake četiri godine)
• jačaju nacionalne mjere za održivost i kružnost, kao što su:
  • povećanje ponovne uporabe proizvoda s velikim potencijalom za oporabu sirovina
  • poticanje oporabe sekundarnih kritičnih sirovina iz otpada
  • utvrđivanje postrojenja za postupanje s otpadom od vađenja minerala, u kojima se sekundarne sirovine mogu oporabiti
  • promicanje oporabe metala iz proizvoda na kraju njihova životnog vijeka
• vodi računa o različitim administrativnim sustavima svake zemlje te se državama članicama omogućuje da odrede jednu ili više kontaktnih točaka (primjerice u regijama). Međutim, države članice trebale bi pomoći promotorima projekata da preko ad hoc web-mjesta pronađu imenovane kontaktne točke
• olakšavaju postupci izdavanja dozvola za strateške projekte
• isključuje iz obveze provedbe nacionalnih istraživačkih programa one države članice koje nemaju odgovarajuće geološke uvjete i koje pruže dokaze o tome
• osigurava neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta na temelju strožih obveza praćenja tržišnog natjecanja i slobodnog kretanja sirovina
• naposljetku, pojašnjava se uloga Odbora za kritične sirovine i usklađuje ga se s drugim sličnim tijelima (tj. Odborom za Akt o čipovima). U okviru odbora osniva se i podskupina za raspravu o pitanjima povezanima s javnim poznavanjem projekata u vezi s kritičnim sirovinama i potporom takvim projektima, kao i podskupina za raspravu o mjerama za promicanje kružnosti, učinkovitosti resursa i zamjene kritičnih sirovina.

Daljnji koraci

Mandatom koji je danas dogovoren formalizira se pregovaračko stajalište Vijeća. Njime se predsjedništvu Vijeća daje mandat za pregovore s Europskim parlamentom, koji će započeti čim on donese svoje stajalište.

• Prijedlog Komisije
• Pregovarački mandat

  Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:

  EN