Akt o kritičnim sirovinama

Zašto je potreban akt EU-a o kritičnim sirovinama?

Očekuje se da će se potražnja EU-a za, među ostalim, običnim kovinama, materijalima za baterije, elementima rijetkih zemalja eksponencijalno povećavati jer EU prestaje ulagati u fosilna goriva i okreće se sustavima čiste energije za koje je potrebno više minerala.

Zelena tranzicija EU-a zahtijevat će povećanje lokalne proizvodnje baterija, solarnih ploča, trajnih magneta i drugih čistih tehnologija. Kako bi se zadovoljila odgovarajuća potražnja bit će potreban obilan pristup nizu sirovina.

Osim toga, kritične sirovine važne su za EU za sljedeće:

Industrijski lanci vrijednosti

Neenergetske sirovine povezane su sa svim industrijama u svim fazama lanca opskrbe.

Strateške tehnologije, kao što su svemir i obrana

Tehnološki napredak i povećanje kvalitete života ovise o promjenjivom i sve većem broju sirovina.

Klima, energetika i okoliš

Za čistu tehnologiju potrebne su sirovine koje su nezamjenjive u solarnim pločama, vjetroagregatima, električnim vozilima i energetski učinkovitoj rasvjeti.

Lokalna proizvodnja ključna je za reformu energetskih sustava i sustava mobilnosti EU-a, što je djelomično potaknuto planom REPowerEU i ciljevima EU-a u pogledu emisija iz automobila do 2035.

Akt EU-a o kritičnim sirovinama

Vijeće je u ožujku 2024. donijelo Europski akt o kritičnim sirovinama jer se očekuje eksponencijalno povećanje potražnje za elementima rijetkih zemalja u predstojećim godinama.

Kritične sirovine od velike su gospodarske važnosti za EU, s visokim rizikom od poremećaja u opskrbi zbog koncentracije njihovih izvora i nedostatka dobrih i cjenovno pristupačnih alternativa.

Cilj je Akta:

• povećati i diversificirati opskrbu EU-a kritičnim sirovinama
• jačati kružnost, uključujući recikliranje
• podupirati istraživanja i inovacije u području učinkovitosti resursa i razvoja zamjenskih tvari.

Novim će se pravilima povećati i strateška autonomija Europe.

• Strateška autonomija: Vijeće dalo konačno odobrenje za Akt o kritičnim sirovinama (priopćenje za medije, 18. ožujka 2024.)

Što su sirovine i za što se upotrebljavaju?

Metali, minerali i prirodni materijali dio su našeg svakodnevnog života. Sirovine koje su gospodarski najvažnije i za koje postoji velik rizik kad je posrijedi sigurnost opskrbe obično se nazivaju kritične sirovine.

Kritične sirovine ključne su za funkcioniranje i cjelovitost širokog raspona industrijskih ekosustava.

34 kritične sirovine

Neki su sektori od posebne strateške važnosti za ciljeve EU-a u području energije iz obnovljivih izvora, digitalizacije, svemira i obrane.

Od 34 utvrđene kritične sirovine sastavljen je poseban popis strateških sirovina* (vidjeti u nastavku 17 strateških sirovina označenih tamnožutom bojom) za materijale za koje se očekuje da će eksponencijalno rasti u smislu opskrbe i koji imaju složene zahtjeve za proizvodnju, i stoga su izloženi većem riziku od problema s opskrbom.

Popis će se redovito preispitivati.

*Strateške sirovine u teškim elementima rijetkih zemalja i lakim elementima rijetkih zemalja: Nd, Pr, Tb, Dy, Gd, Sm, i Ce

Za što se upotrebljavaju kritične sirovine?

Kritične sirovine upotrebljavaju se svugdje. Bez kritičnih sirovina većina dijelova društva ne bi mogla funkcionirati jer se one nalaze u mnogim svakodnevnim uređajima i proizvodima neophodnima za gospodarstvo svake države članice, kao što su pametni telefoni, električni automobili, vjetroagregati, biljna gnojiva ili zrakoplovi.

Tehnologija vibriranja u telefonima = volfram

Električna vozila = litij, kobalt i nikal

Vjetroagregati = bor

Geopolitika u nabavi kritičnih sirovina

Kritične sirovine uglavnom se nabavljaju izvan EU-a. Iako EU nikada neće biti samodostatan, nastoji diversificirati svoju opskrbu.

Za određene kritične sirovine EU trenutačno ovisi isključivo o jednoj zemlji:

• Kina osigurava 100 % opskrbe EU-a teškim elementima rijetkih zemalja
• Turska osigurava 99 % opskrbe EU-a borom
• Južna Afrika osigurava 71 % potreba EU-a za platinom.

Od 2024. ograničenja izvoza elemenata rijetkih zemalja i drugih kritičnih materijala iz trećih zemalja još snažnije su ukazala na hitnost strategije diversifikacije EU-a.

Primjerice, Kina je u zadnje tri godine donijela niz mjera za kontrolu izvoza koje se odnose na kritične sirovine kao što su galij, volfram, bizmut i elementi rijetkih zemalja, ali i na konačne proizvode kao što su baterije ili oprema povezana s obradom elemenata rijetkih zemalja.

Istodobno drugi globalni akteri pojačano rade na tome da svojim industrijama osiguraju pristup kritičnim sirovinama, i to financiranjem projekata u području kritičnih sirovina i diversifikacijom svoje opskrbe na temelju partnerstava.

Glavni dobavljači kritičnih sirovina za EU:

Jačanje samodostatnosti

Kako bi se smanjila ovisnost o trećim zemljama u pogledu pristupa kritičnim sirovinama, EU je postavio sljedeće ciljeve za 2030.:

Najmanje 10 % godišnje potrošnje u EU-u trebalo bi potjecati iz vađenja u EU-u.

Najmanje 40 % godišnje potrošnje EU-a trebalo bi potjecati iz prerade u EU-u.

Najmanje 25 % godišnje potrošnje u EU-u trebalo bi potjecati iz domaćeg recikliranja.

Najviše 65 % EU-ove godišnje potrošnje svake strateške sirovine u bilo kojoj relevantnoj fazi prerade iz samo jedne treće zemlje.

Kako bi se to postiglo, EU jača trgovinske mjere, što uključuje:

• klub za kritične sirovine za sve zemlje istomišljenice koje su voljne ojačati globalne lance opskrbe
• jačanje Svjetske trgovinske organizacije
• širenje mreže sporazuma o olakšavanju održivih ulaganja i sporazuma o slobodnoj trgovini
• veći pritisak na provedbu u svrhu borbe protiv nepoštenih trgovačkih praksi.

Strateški projekti

Kako bi pomogla u ostvarivanju tih ciljeva, Komisija je 2025. u okviru Akta o kritičnim sirovinama odobrila 60 strateških projekata koji obuhvaćaju 13 država članica EU-a i 13 trećih zemalja.

Projekti obuhvaćaju 14 od 17 strateških sirovina i obuhvaćaju cijeli lanac vrijednosti, od vađenja i prerade do recikliranja.

Prednost se daje smanjenoj ovisnosti, s naglaskom na najosjetljivijim lancima opskrbe. Na primjer, predviđa se da će se ovisnost o isključivo jednoj zemlji kad je riječ o vađenju elemenata rijetkih zemalja smanjiti s 95 % na 42 % zahvaljujući provedbi odabranih projekata.

Ovisnost EU-a o galiju (koji je ključan za poluvodiče i obrambenu industriju) smanjit će se sa 71 % na 17 %, dok bi za germanij EU do 2030. mogao postići potpunu neovisnost u opskrbi.

• Odabrani strateški projekti (Europska komisija)

Jačanje sigurnosti opskrbe i kružnosti

Komisija je 3. prosinca 2025. donijela akcijski plan RESourceEU kako bi se ubrzali i pojačali napori za osiguravanje opskrbe EU-a kritičnim sirovinama za ključne industrijske sektore (kao što su automobilska industrija, umjetna inteligencija i obrana) u kontekstu povećane geopolitizacije takvih materijala.

U planu se predlažu ciljane izmjene Akta o kritičnim sirovinama kako bi se poboljšala kružnost radi povećanja kapaciteta recikliranja i jačanja sekundarnog tržišta kritičnih sirovina, posebno kad je riječ o trajnim magnetima.

U stajalištu Vijeća donesenom 4. ožujka 2026. podupiru se predložene izmjene i:

• zahtijeva od Komisije da države članice i odbore društava obavijesti u slučaju bilo kakvih rizika u pogledu opskrbe kritičnim sirovinama
• pojašnjava ovlast Komisije da predloži mjere za ublažavanje rizika
• omogućuje upotreba putovnica za proizvode kako bi se ispunile obveze informiranja u pogledu trajnih magneta.

• Sirovine: Vijeće donijelo stajalište za jačanje sigurnosti opskrbe i kružnosti industrije EU-a (priopćenje za medije, 4. ožujka 2026.)
• Uredba o izmjeni Akta o kritičnim sirovinama, prijedlog Komisije

Akcijskim planom RESourceEU uvodi se i nekoliko novih instrumenata, uključujući:

• Europski centar za kritične sirovine
• koordinirani pristup za stvaranje zaliha
• mehanizam zajedničke kupnje putem platforme za sirovine.

• Akcijski plan RESourceEU, komunikacija Komisije

Budućnost potražnje

Cilj EU-a da do 2030. smanji emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % omogućuje Europi da odgovorno iskorači prema postizanju klimatske neutralnosti do 2050.

To će značiti ostvarenje usporedne tranzicije, dekarbonizaciju energetskog sustava i osiguravanje autonomije pristupom ključnim sirovinama i njihovom transformacijom.

Potražnja za materijalom u Europskoj uniji (scenarij velike potražnje):

Podaci predstavljaju predviđanje potražnje za kritičnim sirovinama za pet strateških sektora EU-a, a to su: obnovljivi izvori energije, električna mobilnost (e-mobilnost), industrija, informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT), zrakoplovno-svemirski sektor i obrana.

Vidjeti također