"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Vijeće je donijelo djelomičan opći pristup o Prilogu Strateškom inovacijskom programu (SIP) Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT).
Ovaj dogovor na ministarskoj razini predstavlja važan korak te zahvaljujući njemu može započeti i međuinstitucijska razmjena s Europskim parlamentom o paketu u vezi s EIT-om.
Blaženka Divjak, hrvatska ministrica znanosti i obrazovanja
U Prilogu SIP-u utvrđuju se prioritetna područja i strategija EIT-a za razdoblje od 2021. do 2027. U njemu se definiraju EIT-ovi ciljevi, ključna djelovanja, način rada, očekivani rezultati i potrebna sredstva. Njime se ujedno osigurava da je EIT usklađen s Obzorom Europa, budućim okvirnim programom EU-a za istraživanja i inovacije za razdoblje od 2021. do 2027., i očekuje se da će se njime potaknuti sinergije s drugim programima EU-a.
Strateški pristup međunarodnoj suradnji u području istraživanja i inovacija
Na osnovi napomene predsjedništva ministri i ministrice razmijenili su mišljenja o EU-ovoj strategiji u vezi s međunarodnom suradnjom u području istraživanja i inovacija.
Ministri i ministrice u tom su kontekstu potvrdili važnost međunarodne suradnje za maksimalno iskorištavanje potencijala istraživanja i inovacija u EU-u. Nekoliko ministara i ministrica istodobno je naglasilo da sporazumi o suradnji trebaju ispunjavati uvjete uzajamnosti i dodane vrijednosti te da se njima trebaju poštovati vrijednosti EU-a. Izražena je široka potpora diferenciranom pristupu kojim se nagrađuju zemlje koje žele surađivati u područjima od uzajamnog strateškog interesa.
Nadalje, ministri i ministrice naglasili su potrebu za većim ulaganjem u istraživanja i inovacije kako bi se privukli talentirani istraživači iz trećih zemalja te kako bi istraživači iz EU-a ostali u EU-u.
Znanost ne poznaje granice. Kako bi i dalje bili izvrsni, naši istraživači trebaju imati pristup međunarodnim istraživačkim ustanovama i moći surađivati s istraživačima u trećim zemljama. EU nastavlja biti otvoren za uzajamno korisne sporazume o suradnji u području istraživanja i inovacija s našim glavnim partnerima u svijetu.
Blaženka Divjak, hrvatska ministrica znanosti i obrazovanja
Europski zeleni plan – prijelaz na klimatski neutralnu i kružnu industriju EU-a
Na osnovi napomene predsjedništva ministri i ministrice razmijenili su mišljenja o najprimjerenijim politikama koje su potrebne za:
podupiranje doprinosa industrije postizanju cilja klimatske neutralnosti u 2050.
smanjenje rizika od istjecanja ugljika te
olakšavanje i ubrzavanje prijelaza na kružno gospodarstvo putem digitalizacije.
Moramo osigurati da se prijelaz na klimatski neutralnu industriju EU-a provede na pravedan, uključiv i održiv način. Naš najveći zadatak bit će pretvoriti izazove u prilike. U današnjim raspravama pokazali smo odlučnost da očuvamo konkurentnost naše industrije uz istodobno postizanje klimatskih ciljeva utvrđenih u europskom zelenom planu.
Darko Horvat, hrvatski ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta
Komisija je u prosincu 2019. predstavila europski zeleni plan kao novu strategiju rasta EU-a. Cilj je tim planom osigurati da gospodarstvo EU-a do 2050. postane održivo i klimatski neutralno. On sadrži niz mjera i politika koje su usmjerene na ostvarivanje pravedne i uključive tranzicije, poticanje konkurentnosti gospodarstva EU-a, poboljšanje zdravlja i kvalitete života ljudi te zaštitu okoliša. Europsko vijeće u prosincu 2019. potvrdilo je cilj postizanja klimatski neutralnog EU-a do 2050.
Zaključci o boljoj regulativi „Osiguravanje konkurentnosti te održivog i uključivog rasta”
Vijeće je usvojilo niz zaključaka u kontekstu agende za bolju regulativu. Tim je zaključcima obuhvaćena kvaliteta procjena učinka, potreba da oblikovatelji politika u obzir uzmu posebne interese malih i srednjih poduzeća, novoosnovanih poduzeća i mikropoduzeća te da poboljšaju metode kojima se provjerava jesu li postojeći zakoni EU-a i dalje primjereni svojoj svrsi. Bolja regulativa ima važnu ulogu u ostvarivanju konkurentnog, održivog i uključivog gospodarstva EU-a. Njome se osigurava da donošenje odluka bude utemeljeno na dokazima te da politike budu primjerene svojoj svrsi.
Europski semestar – Izvješće o uspješnosti jedinstvenog tržišta
Na osnovi napomene predsjedništva Vijeće je razmijenilo mišljenja o nalazima Izvješća o uspješnosti jedinstvenog tržišta, koje je sastavila Komisija.
Ministri i ministrice općenito su se složili da je potreban holistički pristup integraciji jedinstvenog tržišta, a da se pritom naglasak stavi na određena područja s neiskorištenim potencijalom, primjerice usluge. Bolja provedba i izvršavanje pravila jedinstvenog tržišta, kao i daljnja standardizacija, usklađivanje te uzajamno priznavanje, i dalje su glavni instrumenti za ostvarivanje najvećih mogućih koristi od jedinstvenog tržišta.
U Izvješću o uspješnosti jedinstvenog tržišta za 2019. procjenjuju se gospodarski rezultati jedinstvenog tržišta EU-a te se ističu područja u kojima države članice trebaju provesti strukturne reforme kako bi se najbolje iskoristili ti rezultati. Njime su obuhvaćene roba, usluge, energetika, digitalizacija, javna nabava i integracija tržišta kapitala. To izvješće priloženo je Komisijinoj godišnjoj strategiji održivog rasta 2020., u kojoj se utvrđuju prioriteti politika usmjereni na konkurentnu održivost i označava početak europskog semestra 2020.
Komisija je Vijeću predstavila svoju prvu procjenu učinka koji bi izbijanje covida-19 moglo imati na industriju EU-a. Komisija je državama članicama skrenula pozornost na važnost razmjene svih ključnih informacija i koordinacije mjera koje se poduzimaju na razini EU-a.
Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:
c) Rezultati istraživanja o preprekama na jedinstvenom tržištu za češka poduzeća i zaključci s međunarodne konferencije pod nazivom „Jedinstveno tržište EU-a iz perspektive MSP-ova” (Prag, 16. siječnja 2020.)
– informacije češke delegacije
Češka delegacija Vijeću je skrenula pozornost na rezultate navedenog istraživanja i ishode navedene konferencije. Glavna svrha istraživanja, koje je provelo češko ministarstvo industrije i trgovine, bila je analizirati kako se češki poduzetnici nose s određenim preprekama u trgovini na jedinstvenom tržištu. S druge strane, cilj konferencije bio je informirati poduzetnike o poslovnim prilikama na jedinstvenom tržištu.
Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:
Litavska delegacija izvijestila je Vijeće o rezultatima istraživanja o preprekama s kojima se litavska poduzeća suočavaju na jedinstvenom tržištu pri proširenju svojih prekograničnih aktivnosti. To istraživanje pokrenula je litavska vlada u studenome 2019., a završeno je 31. prosinca 2019. Napomenuto je da će se u vezi s time 13. ožujka 2020. u Vilniusu održati događaj na visokoj razini kako bi se s predstavnicima poduzeća raspravili ti rezultati i istražila moguća rješenja.
Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
Ovaj dogovor na ministarskoj razini predstavlja važan korak te zahvaljujući njemu može započeti i međuinstitucijska razmjena s Europskim parlamentom o paketu u vezi s EIT-om.
Moramo osigurati da se prijelaz na klimatski neutralnu industriju EU-a provede na pravedan, uključiv i održiv način. Naš najveći zadatak bit će pretvoriti izazove u prilike. U današnjim raspravama pokazali smo odlučnost da očuvamo konkurentnost naše industrije uz istodobno postizanje klimatskih ciljeva utvrđenih u europskom zelenom planu.
