Sporazum o boljoj izradi zakonodavstva
Što je sporazum o boljoj izradi zakonodavstva?
Sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva želi se poboljšati način na koji EU donosi zakonodavstvo te osigurati da zakonodavstvo EU-a bolje služi građanima i poduzećima. Zahvaljujući tom sporazumu zakonodavni postupak EU-a trebao bi postati transparentniji, otvoreniji za doprinos dionika i pregledniji. Usto će pomoći u procjeni utjecaja prava EU-a na razini malih i srednjih poduzeća, lokalne industrije i običnih građana. Njime će se uvesti novi dogovor među institucijama EU-a čiji je cilj olakšati i poboljšati njihovu suradnju.
Jedan je od glavnih ciljeva sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva, poznatog i kao „bolja regulativa” ili „pametna regulativa”, osigurati da se ciljevi politika i zakona EU-a postignu uz minimalne troškove i administrativno opterećenje. Takvim načinom rada osigurala bi se otvorena i transparentna priprema političkih odluka na temelju najboljih raspoloživih dokaza i uz podršku u vidu opsežne uključenosti dionika. Bolja regulativa obuhvaća cijeli ciklus politika, odnosno njihovo oblikovanje i pripremu, donošenje, provedbu, primjenu, ocjenu i reviziju. Kako bi se osiguralo da EU ima najbolju moguću regulativu, za svaku fazu tog ciklusa vrijedit će određena načela, ciljevi, instrumenti i postupci.
Zašto nam je to potrebno?
Nastanak zakonodavnih prijedloga na razini EU-a i njihov put kroz sve institucije do trenutka prenošenja u nacionalno zakonodavstvo nije lako razumjeti. Taj je postupak često složen i dugotrajan. Istodobno je iznimno važno osigurati kvalitetu regulative i njezinu prilagodljivost potrebama društva i poduzeća. U institucijama EU-a stoga se neprestano razmišlja o tome kako poboljšati način na koji Europska unija donosi zakonodavstvo. Također se nastoji poboljšati suradnju između Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije kako bi bolje služili građanima EU-a.
Bolja regulativa okosnica je funkcioniranja EU-a i ključan doprinos konkurentnosti, rastu i stvaranju radnih mjesta pojednostavnjivanjem zakona te njihovom boljom prilagodbom poduzećima i građanima.
Pobliže
Sveobuhvatna agenda za bolju regulativu koju je predložila Komisija pod Junckerovim vodstvom sastoji se od dvaju glavnih dijelova.
Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma o boljoj regulativi
Njime su konkretno obuhvaćeni izrada programa, planiranje i primjena instrumenata za bolju regulativu te delegirani i provedbeni akti. Taj bi sporazum trebao zamijeniti postojeći međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva iz 2003.
Komunikacija o boljoj regulativi za bolje rezultate – agenda EU-a
U toj komunikaciji izložen je Komisijin pristup boljoj regulativi i njome se Komisija obvezuje povećati otvorenost i transparentnost svojeg rada. U njoj se navode instrumenti kojima će se Komisija koristiti, među kojima su nove integrirane smjernice za bolju regulativu. U komunikaciji se usto objašnjava način na koji će Komisija ojačati program REFIT.
REFIT
Program za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) program je Komisije za osiguranje svrhovitosti zakonodavstva EU-a i postizanja rezultata koje su zakonodavci EU-a željeli postići.
Agenda za bolju regulativu uključuje i niz popratnih dokumenata koji su izravno povezani s elementima koje preispituje Vijeće. Među njima su smjernice za bolju regulativu te dokumenti povezani s programom REFIT.
U Vijeću
Bolja regulativa trajno je prioritet Vijeća. Vijeće se zalaže za kvalitetnije zakonodavstvo koje se temelji na dokazima te učinkovito i jednostavnije vođenje politika. U okviru napora na osiguravanju „svrhovitosti” zakonodavstva EU-a Vijeće za konkurentnost više je puta usvojilo zaključke o boljoj regulativi. Te je zaključke potvrdilo i Europsko vijeće.
- Zaključci Vijeća o pametnom donošenju propisa, Vijeće za konkurentnost, 29. svibnja 2013.
- Zaključci Vijeća o pametnom donošenju propisa, Vijeće za konkurentnost, 4. listopada 2013.
- Zaključci Vijeća o pametnom donošenju propisa, Vijeće za konkurentnost, 4. prosinca 2014.
Vijeće za opće poslove započelo je pripreme za pregovore o međuinstitucijskom sporazumu u ožujku 2015. Od Corepera je zatražilo da razmotri koja se pitanja mogu uključiti u budući međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva. Nakon rasprava na tehničkoj razini, a potom i u Coreperu, ministri i ministrice na sastanku Vijeća za opće poslove u travnju 2015. postigli su dogovor o glavnim prioritetima Vijeća u vezi s međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva (izradi programa, boljoj regulativi i stručnom savjetovanju o delegiranim aktima). To stajalište, izraženo u pismu predsjednika Vijeća za opće poslove Edgara Rinkēvičsa prvom potpredsjedniku Komisije Fransu Timmermansu, temelj je za pregovore s drugim dvjema institucijama.
- Pismo Komisiji u vezi s prioritetima Vijeća u pogledu međuinstitucijskog sporazuma, 28. travnja 2015.
-
Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:
Komisija je 19. svibnja 2015. donijela agendu za bolju regulativu. Vijeće je o njoj razmijenilo stajališta na sastanku Vijeća za opće poslove 23. lipnja 2015. Ministri i ministrice razmotrili su rad Vijeća, posebice u vezi s međuinstitucijskim sporazumom o kojem trebaju pregovarati Vijeće, Europski parlament i Komisija. Usto su raspravljali o sadržaju šire agende za bolju regulativu iz perspektive poduzeća i građana.
Vijeće je 15. prosinca 2015. odobrilo privremeni sporazum o boljoj izradi zakonodavstva postignut s Europskim parlamentom i Komisijom.
Sporazum o boljoj izradi zakonodavstva Vijeće je usvojilo 15. ožujka 2016. Ministri i ministrice odobrili su i dogovore za izradu godišnjeg programa kojima se odredbe međuinstitucijskog sporazuma pretvaraju u niz konkretnih, praktičnih koraka i okviran vremenski raspored.
- Sastanak Vijeća za opće poslove 15. ožujka 2016.
- Priopćenje za medije o odobrenju Vijeća u pogledu sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva
Sporazum je potpisan 13. travnja 2016. i istog je dana stupio na snagu. U Službenom listu objavljen je 12. svibnja 2016.