Skip to content

Bolja regulativa

Bolja regulativa sustav je aktivnosti, postupaka donošenja odluka, obveza i zaštitnih mjera kojima EU osigurava neprestano poboljšavanje kvalitete svojeg zakonodavstva kako bi mogao bolje reagirati na potrebe svojih građana i poduzeća.

Načela i ciljevi

Zakonodavstvo EU-a ima velik utjecaj na živote više od 450 milijuna građana. U izravnoj je interakciji s nacionalnim zakonodavstvom 27 država članica EU-a i složenom mrežom međunarodnih obveza.

Stoga je ključno da institucije EU-a pri izradi ili ažuriranju zakonodavnih akata primjenjuju najviše standarde kvalitete. Moraju osigurati da se svaka odredba zakonodavnog akta temelji na dokazima i da slijedi ključna načela kao što su djelotvornost, jednostavnost, transparentnost, proporcionalnost i izvršivost.

Bolja regulativa obuhvaća cijeli zakonodavni ciklus, od oblikovanja i pripreme politika do donošenja, provedbe, primjene, evaluacije i revizije.

  1. 1

    oblikovanje i priprema politika

  2. 2

    donošenje

  3. 3

    provedba

  4. 4

    primjena

  5. 5

    evaluacija

  6. 6

    revizija

Cilj je oblikovati i provesti zakonodavne akte i politike koji su djelotvorni, jednostavni, utemeljeni na dokazima, transparentni i proporcionalni i ne stvaraju nepotrebno opterećenje.

To ujedno doprinosi smanjenju birokracije koju propisi EU-a mogu podrazumijevati za poduzeća, što znači da Europa postaje konkurentnija.

Instrumenti za bolju izradu zakonodavstva

Kako bi zakonodavstvo EU-a doseglo najveću razinu kvalitete, u svim je fazama ciklusa politike nužno primjenjivati određena načela, alate i postupke.

Procjene učinka

Prije predlaganja važnih zakonodavnih akata Komisija treba procijeniti moguće gospodarske, socijalne i okolišne učinke. Treba utvrditi problem koji želi riješiti, prikupiti relevantno stručno znanje putem poziva na očitovanje te skupiti povratne informacije putem javnog savjetovanja o temi na kojoj radi i smjeru koji predlaže.

Ujedno bi trebala razmotriti i navesti različite opcije politike te njihove troškove i koristi kako bi suzakonodavci (Vijeće i Parlament) prijedloge mogli doraditi i uskladiti ih s političkim ciljevima država članica i birača.

Supsidijarnost i proporcionalnost

Pri izradi novog zakonodavstva treba poštovati načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, definirana u Ugovoru o Europskoj uniji.

Supsidijarnost

EU treba djelovati samo ako se određeni ciljevi mogu bolje ostvariti na razini EU-a nego na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.

Proporcionalnost

Djelovanje EU-a ne bi smjelo nadilaziti okvire onoga što je potrebno za ostvarivanje ciljeva Ugovora.

Politike utemeljene na dokazima

Prijedlozi EU-a trebaju se temeljiti na najboljim dostupnim, pouzdanim dokazima i analizama kako bi se postigao željeni učinak, na dobrobit društva EU-a u cjelini. U tu svrhu Komisija putem studija, savjetovanja s dionicima i poziva na očitovanje prikuplja najbolje dostupne podatke.

Pojednostavnjenje i smanjenje regulatornog opterećenja

Posljednjih su godina brojni dionici predlagali da EU poradi na smanjenju nepotrebnih administrativnih troškova i olakša razumijevanje i pridržavanje zakonodavstva, posebno kada su posrijedi poduzeća, među ostalim mala i srednja poduzeća.

Vijeće i Komisija na to su odgovorili utvrđivanjem konkretnih ciljeva, među kojima je cilj smanjenja administrativnih troškova i obveza izvješćivanja za najmanje 25 % za sva poduzeća te za najmanje 35 % za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) do 2030. To treba postići tako da se ne ugroze povezani ciljevi politika.

Pojednostavnjenje je jedan od glavnih prioriteta Strateškog programa za razdoblje 2024. – 2029. i Izjave iz Budimpešte o novom dogovoru o europskoj konkurentnosti.

Savjetovanje s dionicima i njihovo sudjelovanje

U razvoj inicijativa EU-a trebalo bi uključiti građane, poduzeća, nevladine organizacije, stručnjake i druge dionike. U taj ih se proces uključuje, na primjer, putem poziva na očitovanje, ciljanih savjetovanja sa stručnjacima, javnih savjetovanja i provjera stvarnog stanja.

Na Komisijinu portalu za prikupljanje povratnih informacija u 2025. zabilježeno je više od 9 milijuna posjeta, povratne informacije ostavljene su preko 21 000 puta, a odnosile su se na 51 zakonodavni prijedlog.

Povratne informacije o nacrtima zakonodavnih akata prosljeđuju se Vijeću i Parlamentu.

Evaluacija i preispitivanje

Postojeće zakonodavstvo EU-a treba evaluirati kako bi se utvrdilo je li još uvijek djelotvorno te stvara li nepotrebne troškove ili neželjene posljedice. Zato gotovo svi novi zakonodavni prijedlozi uključuju klauzulu o redovitom preispitivanju. Neki uključuju i klauzulu o preispitivanju u sredini provedbenog razdoblja kako bi se osiguralo da se provedba odvija prema planu.

Komisija dvaput godišnje održava dijalog o provedbi s dionicima kako bi s njima razgovarala o stvarnoj provedbi na terenu i mogućim preprekama.

Uloga Vijeća

Bolja regulativa trajan je prioritet Vijeća.

Vijeće radi na osiguravanju svrhovitosti zakonodavstva EU-a. U okviru tih napora različiti sastavi Vijeća više su puta usvojili zaključke o boljoj regulativi.

U studenome 2024. ministri i ministrice održali su raspravu o politikama o boljoj regulativi. Većina delegacija podržala je smanjenje tereta izvješćivanja za 25 %, a za MSP-ove za 35 %, te imenovanje povjerenika za provedbu i pojednostavnjenje.

U rujnu 2025. ministri i ministrice pozvali su na primjenu načela bolje regulative, kao što je sustavno provođenje procjena učinka, ex post evaluacija, savjetovanja s dionicima i provjera stvarnog stanja. Postignut je opći dogovor da Vijeće za konkurentnost treba nastaviti paziti da se izbjegnu buduća dodatna opterećenja.

U prosincu 2025. ministri i ministrice pozvali su na sustavnije praćenje ukupnih opterećenja koja proizlaze iz administrativnih troškova i troškova prilagodbe povezanih s novim zakonodavstvom te zatražili od Komisije da provede temeljite procjene učinka zakonodavnih prijedloga za koje se očekuje da će imati znatne gospodarske, okolišne ili socijalne učinke.

Posljednjih su godina čelnici i čelnice zemalja EU-a u Europskom vijeću u nekoliko navrata istaknuli da treba pojednostavniti pravila kako bi se potaknula dugoročna konkurentnost EU-a.

U ožujku 2026. pozvali su Komisiju da:

  • osigura da se za sve nove inicijative EU-a primjenjuje pristup „jednostavnost već od osmišljanja”, da budu popraćene visokokvalitetnim procjenama učinka, da doprinose ciljevima Unije u području konkurentnosti te da smanjuju troškove i izbjegavaju stvaranje opterećenja
  • uredbama daje prednost pred direktivama
  • ograniči upotrebu delegiranih i provedbenih akata, koji bi se trebali odnositi na tehničke aspekte.

Kao odgovor na navedeno Komisija je u travnju 2026. objavila komunikaciju o jednostavnijim, jasnijim i bolje provedenim pravilima EU-a, u kojoj se utvrđuje konkretan pristup boljoj regulativi. Očekuje se da će iz nje proizići niz inicijativa, na kojima će zatim raditi relevantna pripremna tijela Vijeća.

To je prva reforma okvira za bolju regulativu od 2021.

Također pogledajte

Ruka drži plavu nit koja izlazi iz zamršenog klupka i postaje ravna, što simbolizira pojednostavnjivanje pravila EU-a u cilju povećanja konkurentnosti. U pozadini su prikazani raštrkani dokumenti.
Pojednostavnjenje pravila EU-a

Pojednostavnjenje pravila EU-a

Stilizirana grafika prikazuje žarulju sa zupčanikom s lijeve strane i visoke uredske zgrade s desne strane, povezane uzlaznom plavom crtom.
Jačanje konkurentnosti EU-a: daljnji koraci

Jačanje konkurentnosti EU-a: daljnji koraci

Zgrade Vijeća EU-a, Europskog parlamenta i Europske komisije povezane linijom.
Uloga Vijeća u donošenju odluka EU-a

Uloga Vijeća u donošenju odluka EU-a

Teme

Posljednja izmjena: 10. rujna 2026.