"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Vijeće za ekonomske i financijske poslove, 17. veljače 2026.
Glavni rezultati
Unija štednje i ulaganja
Ciparsko predsjedništvo postavilo je od samog početka poboljšanje konkurentnosti Europe kao jedan od glavnih prioriteta svojeg mandata. Kao što je pokazao prošlotjedni sastanak čelnika i čelnica, u svim državama članicama postoji politička volja za to. Unija štednje i ulaganja, uključujući mirovinski paket o kojem smo danas raspravljali, ključan je alat za poticanje tokova kapitala i postizanje snažne, inovativne i gospodarski uspješne Europe.
Makis Keravnos, ciparski ministar financija
Ministri i ministrice razmijenili su mišljenja o paketu mjera za dopunske mirovine, jednom od ključnih elemenata unije štednje i ulaganja. Cilj je paketa doprinijeti poboljšanju mirovinskih primanja građana uz istodobno jačanje konkurentnosti EU-a.
Paketom se, konkretno, izmjenjuju Uredba o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP) i Direktiva o institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje.
Zahvaljujući reformi dopunske mirovine trebale bi postati privlačnije i pristupačnije građanima i građankama EU-a, a istodobno doprinijeti financiranju gospodarstva.
Tijekom rasprave ministri i ministrice izrazili su opću potporu prijedlozima Komisije za poboljšanje okvira EU-a za dopunske mirovine. Osobito su istaknuli potencijal paketa za osiguravanje primjerenih mirovinskih prihoda građana i građanki EU-a, mobilizaciju dugoročne privatne štednje koja može doprinijeti poticanju ulaganja u EU-u i podupiranje održivosti šireg gospodarstva.
Ministri i ministrice istodobno su istaknuli potrebu za poštovanjem nadležnosti država članica, primjerice u području socijalnog i radnog prava, kao i potrebu za proporcionalnošću za manje sudionike na tržištu, te zatražili pojašnjenja o predloženom uključivanju odredbe o nediskriminirajućem poreznom tretmanu PEPP-ova u nacionalne okvire.
Rad na paketu sada će se nastaviti i na tehničkoj i na političkoj razini. Ciparsko predsjedništvo nastojat će utvrditi zajedničku polazišnu osnovu uzimajući u obzir veliku raznolikost nacionalnih mirovinskih sustava među državama članicama.
Vijeće je odlučilo aktivirati nacionalnu klauzulu o odstupanju u okviru Pakta o stabilnosti i rastu za Austriju. Tom mjerom Austriji će se omogućiti da prijeđe na veću potrošnju za obranu na nacionalnoj razini, a da pritom osigura održivost duga.
Nacionalnom klauzulom o odstupanju državi članici dopušta se da privremeno odstupi od zahtjeva u pogledu proračuna kao odgovor na iznimne okolnosti izvan njezine kontrole, uz istodobno osiguravanje održivosti duga. Države članice stoga mogu povećati deficit, a da se pritom ne smatra da krše fiskalna pravila utvrđena u Paktu o stabilnosti i rastu.
Klauzula obuhvaća razdoblje od četiri godine i maksimalnu fleksibilnost od 1,5 % BDP-a. Današnjom odlukom broj država članica EU-a koje su iskoristile nacionalne klauzule o odstupanju kako bi povećale nacionalnu potrošnju za obranu povećao se na 17.
U sklopu točaka koje nisu predmet rasprave Vijeće je na EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe odlučilo dodati dvije zemlje – Otoke Turks i Caicos i Vijetnam.
Navedeni popis dio je EU-ovih napora usmjerenih na promicanje dobrog poreznog upravljanja u svijetu. Na njemu se nalaze zemlje koje ne poštuju dogovorene međunarodne porezne standarde ili nisu ispunile svoje obveze u pogledu dobrog poreznog upravljanja u zadanom roku.
Vijeće je ujedno s popisa uklonilo tri zemlje – Fidži, Samou i Trinidad i Tobago. Te jurisdikcije sada ispunjavaju sve kriterije u okviru primjenjivog postupka.
Nakon današnjeg ažuriranja na popisu se sada nalazi sljedećih deset jurisdikcija:
Američka Samoa
Angvila
Guam
Palau
Panama
Rusija
Otoci Turks i Caicos
Američki Djevičanski Otoci
Vanuatu
Vijetnam.
Vijeće je odobrilo i uobičajeni dokument o trenutačnom stanju (Prilog II.), u kojem se opisuju aktualna suradnja EU-a s međunarodnim partnerima i obveze tih zemalja da provedu reformu svojeg zakonodavstva kako bi se uskladile s dogovorenim standardima dobrog poreznog upravljanja.
Vijeće je odobrilo Preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja 2026.
Preporuka obuhvaća ključna pitanja o funkcioniranju europodručja, a usmjerena je na bolju integraciju nacionalne dimenzije i dimenzije europodručja u okviru gospodarskog upravljanja u EU-u.
Europsko vijeće bit će pozvano da potvrdi tu preporuku na sastanku u ožujku, nakon čega će je Vijeće moći formalno donijeti.
Vijeće je odobrilo smjernice za godišnji proračun EU-a za 2027., koje su politički orijentir Komisiji u pripremi nacrta prijedloga proračuna za sljedeću godinu. Bit će to posljednji godišnji proračunski ciklus u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira EU-a (VFO) za razdoblje 2021. – 2027.
U smjernicama Vijeća navodi se, među ostalim, da bi proračun za 2027. trebao biti realističan i usklađen sa stvarnim potrebama te da bi se njime trebalo osigurati razborito proračunsko planiranje i omogućiti dostatne razlike do gornjih granica VFO-a za odgovor na nepredviđene okolnosti i prevladavanje izazova koji se nađu pred EU-om.
Vijeće je donijelo i Preporuku o davanju razrješnice Komisiji u odnosu na izvršenje općeg proračuna EU-a za 2024., koja će se proslijediti Europskom parlamentu.
Vijeće je donijelo provedbene odluke o odobrenju ciljanih izmjena koje je Litva dostavila u vezi sa svojim planom za oporavak i otpornost.
Mehanizam za oporavak i otpornost EU-ov je program za opsežnu financijsku potporu osmišljen kao odgovor na izazove koje je pandemija bolesti COVID-19 stavila pred europsko gospodarstvo. On je okosnica privremenog instrumenta za oporavak NextGenerationEU, koji Komisiji omogućuje da prikupi sredstva za pomoć u otklanjanju neposredne gospodarske i socijalne štete uzrokovane pandemijom.
Kako bi imale pravo na potporu iz Mehanizma, države članice Komisiji moraju dostaviti planove za oporavak i otpornost, u kojima navode reforme i ulaganja koje namjeravaju provesti do kraja kolovoza 2026.
Dosad je iz Mehanizma za oporavak i otpornost isplaćeno oko 394 milijarde eura.
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
