"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Vijeće za ekonomska i financijska pitanja, 20. siječnja 2026.
Najvažniji rezultati
Program rada predsjedništva
Ciparsko predsjedništvo predstavilo je svoj program rada za prvu polovicu godine u području ekonomskih i financijskih poslova.
U ovom kritičnom trenutku jačanje financijske autonomije EU-a i njegova globalnoga gospodarskog položaja bit će vodeća načela ciparskog predsjedništva u usmjeravanju programa Vijeća ECOFIN. Želimo stvoriti zamah prema uspješnoj i konkurentnijoj Europi. Bit ću veoma jasan: radit ćemo na tome da osiguramo da potpora EU-a Ukrajini, uključujući financijsku potporu, ostane nepokolebljiva.
Makis Keravnos, ciparski ministar financija
Konkretno, predsjedništvo je ponovno istaknulo svoju predanost ostvarivanju napretka u zakonodavnom radu na uniji štednje i ulaganja, programu EU-a za uklanjanje suvišnih poreznih propisa i pojednostavnjenje te, među ostalim inicijativama, napretku prema moderniziranoj carinskoj uniji.
Vijeće je pokrenulo postupak u slučaju prekomjernog deficita za Finsku. Donijelo je i preporuku Finskoj u kojoj se navode kretanje neto rashoda i vremenski okvir koje bi trebalo slijediti kako bi se prekomjerni deficit okončao do 2028.
Današnja odluka Vijeća o pokretanju postupka u slučaju prekomjernog deficita opravdana je s obzirom na proračunski deficit Finske od 4,4 % u 2024. i planirani proračunski deficit od 4,3 % u 2025.
Vijeće u svojoj preporuci navodi da bi Finska stoga trebala poduzeti djelotvorne mjere i do 30. travnja 2026. predstaviti potrebne korake za smanjenje deficita. Finska bi trebala osigurati i da njezina nominalna kumulativna stopa rasta neto rashoda ne premaši 2,5 % u 2026., 4,1 % u 2027. i 5,9 % u 2028.
Mehanizam postupka u slučaju prekomjernog deficita osmišljen je kako bi se osiguralo da države članice EU-a ponovno uspostave ili održe disciplinu u svojim državnim proračunima. Postupci se pokreću kada država članica zabilježi državni deficit koji premašuje referentnu vrijednost od 3 % BDP-a utvrđenu Ugovorom.
Ministri i ministrice odobrili su zaključke Vijeća o Izvješću o mehanizmu upozoravanja za 2026., koje je Komisija objavila 25. studenoga 2025.
Izvješćem o mehanizmu upozoravanja za 2026. pokreće se godišnji postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže u okviru europskog semestra.
Cilj je postupka utvrđivanje, sprečavanje i uklanjanje potencijalno štetnih makroekonomskih neravnoteža koje bi mogle nepovoljno utjecati na gospodarsku stabilnost u određenoj državi članici, europodručju ili u cijelom EU-u.
Vijeće se u svojim zaključcima općenito slaže s procjenom iz izvješća u pogledu razvoja makroekonomskih neravnoteža i novih rizika. U zaključcima se poziva i na daljnji rad na djelotvornoj i učinkovitoj provedbi postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže te se države članice poziva da nastave uklanjati slabosti u tom području.
U ovogodišnjem izvješću nije utvrđeno da je potrebno detaljno preispitivanje ni za jednu novu zemlju. Stoga će Vijeće nastaviti pratiti stanje u sedam zemalja za koje je 2025. utvrđeno da imaju neravnoteže. Detaljna preispitivanja bit će objavljena u proljeće 2026., prije proljetnog paketa europskog semestra.
Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:
Vijeće je donijelo provedbene odluke o odobravanju ciljanih izmjena koje su Finska, Irska, Nizozemska, Španjolska, Njemačka i Švedska dostavile u vezi sa svojim planovima za oporavak i otpornost.
Mehanizam za oporavak i otpornost EU-ov je program za opsežnu financijsku potporu osmišljen kao odgovor na izazove koje je pandemija bolesti COVID-19 stavila pred europsko gospodarstvo. On je okosnica privremenog instrumenta za oporavak NextGenerationEU, koji Komisiji omogućuje da prikupi sredstva za pomoć u otklanjanju neposredne gospodarske i socijalne štete uzrokovane pandemijom.
Kako bi imale pravo na potporu iz Mehanizma, države članice Komisiji moraju dostaviti planove za oporavak i otpornost, u kojima navode reforme i ulaganja koje namjeravaju provesti do kraja kolovoza 2026.
Dosad je iz Mehanizma za oporavak i otpornost isplaćeno oko 393 milijarde eura.
Kao točku bez rasprave Vijeće je danas formalno odlučilo Jordanu pružiti dodatnih 500 milijuna eura makrofinancijske pomoći.
Ta će pomoć EU-a doprinijeti jačanju gospodarske stabilnosti Jordana i poduprijeti njegov aktualni program reformi u kontekstu sve većih unutarnjih i vanjskih izazova. Njezin je cilj poduprijeti ponovnu uspostavu održivog vanjskog financiranja Jordana, a time i gospodarski i socijalni razvoj te zemlje.
Pomoć, koja se pruža kao odgovor na zahtjev Jordana iz siječnja 2025. za dodatnu potporu, bit će dostupna dvije i pol godine, a pružat će se u obliku dugoročnih zajmova i isplatiti u tri obroka.
Isplata obroka bit će strogo povezana s napretkom koji Jordan ostvari u reformama navedenima u memorandumu o razumijevanju koji trebaju dogovoriti Jordan i Komisija.
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
