Vijeće za obrazovanje, mlade, kulturu i sport, 28. i 29. studenoga 2022.

Najvažniji rezultati

Obrazovanje i mladi – 28. studenoga

Putevi do školskog uspjeha i dobrobit u digitalnom obrazovanju

Vijeće je donijelo Preporuku o inicijativi „Putevi do školskog uspjeha”. S obzirom na to da je u 2021. udio osoba koje su rano napustile obrazovanje i osposobljavanje iznosio 9,7 % i da prema Pregledu obrazovanja i osposobljavanja za 2021. više od 15 % petnaestogodišnjaka i dalje ostvaruje slabe rezultate u čitanju, matematici i prirodoslovlju, u toj su preporuci države članice pozvane da izrade strategije za postizanje uspjeha u školi, a posljedice socioekonomskog položaja na odgojno-obrazovne ishode svedu na najmanju moguću mjeru.

Ministri i ministrice odobrili su Zaključke Vijeća o potpori dobrobiti u digitalnom obrazovanju. Upotreba digitalnih alata i metoda sve je raširenija u učionicama diljem Europe, osobito otkad je tijekom pandemije došlo do prelaska na učenje i poučavanje putem interneta. Države članice trebale bi pri osmišljavanju strategija u području digitalnog obrazovanja voditi računa o tom trendu, kao i o tome da treba osigurati dobrobit učenika i nastavnog osoblja u digitalnoj stvarnosti.

Moramo nastaviti s radom na razvoju školskog okružja u kojem se učenici, učitelji i nastavnici osjećaju dobro, sigurno i zaštićeno i u kojem mogu prepoznati rizike povezane s upotrebom digitalnih sredstava.

Vladimír Balaš, češki ministar obrazovanja, mladih i sporta

• Vijeće poduzelo mjere za poticanje školskog uspjeha djece u EU-u (priopćenje za medije, 28. studenoga 2022.)
• EU istaknuo važnost dobrobiti u digitalnom obrazovanju (priopćenje za medije, 28. studenoga 2022.)

Ministri i ministrice raspravljali su o tome kako bi europski prostor obrazovanja mogao brže i učinkovitije reagirati na krize kao što su ruska agresija na Ukrajinu ili pandemija bolesti COVID-19. Mnogi od njih istaknuli su napore koje njihove zemlje trenutačno ulažu u integraciju ukrajinske djece u svoje obrazovne sustave i naglasili ulogu koju europski prostor obrazovanja ima kao alat za koordinaciju djelovanja u kriznim vremenima.

Europska godina mladih

Godina 2022. proglašena je Europskom godinom mladih. Tom se inicijativom odaje priznanje mladima u Europi, koji su tijekom pandemije bolesti COVID-19 izdržali brojne teškoće, među ostalim gubitak mogućnosti sudjelovanja u društvenom životu i interakciji. Ministri i ministrice ocijenili su provedbu Europske godine mladih i razgovarali o tome kako osigurati da njezino nasljeđe potraje i nakon 2022. Posebnu su pozornost posvetili pitanju kako bi dimenziju mladih mogli učiniti sastavnim dijelom svih politika EU-a i procesa njihova oblikovanja.

Vijeće je odobrilo Zaključke o promicanju međugeneracijske dimenzije u području mladih radi poticanja dijaloga i socijalne kohezije.

Zbog ograničenja kretanja, otkazivanja festivala i zatvaranja centara za mlade pandemija je osobito teško pogodila naše mlade. Europska godina mladih bila je dobra prilika da ublažimo posljedice uskraćenosti s kojom su se mladi suočili u društvenoj domeni i da ih potaknemo na sudjelovanje u javnim pitanjima. Kako bismo očuvali duh te godine, moramo mlade više angažirati i slušati ih kada kao političari donosimo odluke. Vladimír Balaš, češki ministar obrazovanja, mladih i sporta

• Zaključci Vijeća o međugeneracijskoj dimenziji, 28. studenoga 2022.

Razno

Komisija je iznijela informacije o Izvješću o napretku u vezi s europskim prostorom obrazovanja, pokretanju tzv. laboratorija za učenje o ulaganju u kvalitetno obrazovanje i osposobljavanje, etičkim smjernicama o upotrebi umjetne inteligencije i podataka u poučavanju i učenju, smjernicama o suzbijanju dezinformacija i promicanju digitalne pismenosti te pozivu na preuzimanje obveza u vezi s inicijativom za talente s deep tech kvalifikacijama (Deep Tech Talent Initiative).

Ciparski ministar obavijestio je delegacije o devetoj ministarskoj konferenciji „Okoliš za Europu” i rezultatima sastanka na visokoj razini ministara obrazovanja posvećenog obrazovanju za održivi razvoj.

Češko predsjedništvo predstavilo je rezultate rasprave održane na neformalnom doručku u okviru dijaloga EU-a s mladima koji je prethodio sastanku Vijeća.

Predstojeće švedsko predsjedništvo predstavilo je svoje programe rada u području obrazovanja i mladih.

Ostale točke dnevnog reda

Vijeće je kao točke bez rasprave donijelo nekoliko zakonodavnih akata:

• akt o digitalnoj operativnoj otpornosti (DORA), kojim će se ojačati informatička sigurnost financijskih subjekata kao što su banke i osiguravajuća i investicijska društva
• novu direktivu o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava (NIS 2), kojom se želi postići visoka zajednička razina kibersigurnosti širom Unije kako bi se dodatno unaprijedili otpornost i kapaciteti za odgovor na incidente javnog i privatnog sektora te EU-a u cjelini
• uredbu o stranim subvencijama, kojom se reguliraju strane subvencije kojima se narušava unutarnje tržište i kojom se želi ponovno uspostaviti pošteno tržišno natjecanje među svim poduzećima, europskim i neeuropskim, koja posluju na unutarnjem tržištu
• direktivu o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD). Trgovačka društva uskoro će morati objavljivati detaljne informacije o pitanjima održivosti, čime će se povećati odgovornost društava, spriječiti razlike u standardima održivosti i olakšati prelazak na održivo gospodarstvo.

Kultura, audiovizualna pitanja i sport – 29. studenoga

Kultura u kriznim vremenima

U okolnostima obilježenima namjernim uništavanjem ukrajinskih spomenika i muzeja, dok ruska vojska masovno pljačka ukrajinske umjetnine i kulturnu baštinu, ministri i ministrice kulture zemalja EU-a održali su raspravu o iskazivanju solidarnosti i podupiranju ukrajinskog kulturnog sektora i kulturne baštine. Razmijenili su mišljenja o mogućnostima pružanja posebne pomoći kao odgovor na potrebe Ukrajine u području kulture i o jačanju suradnje europskih prijestolnica kulture s ukrajinskim gradovima.

U tom je kontekstu Vijeće ojačalo dimenziju vanjskog djelovanja posvećenu kulturi i u plan rada EU-a za kulturu za razdoblje 2023. – 2026., koji su države članice danas donijele, dodalo posebnu aktivnost u vezi s Ukrajinom.

Ne možemo ostati ravnodušni prema uništavanju i pljački ukrajinskih muzeja i kulturne baštine. Ministri i ministrice kulture zemalja EU-a izražavaju solidarnost s ukrajinskim kulturnim sektorom zbog ruske agresije.

Martin Baxa, češki ministar kulture

• Rezolucija Vijeća o planu rada EU-a za kulturu za razdoblje 2023. – 2026., 29. studenoga 2022.

Češko predsjedništvo predstavilo je izvješće o napretku rada na zakonodavnom prijedlogu o europskom aktu o slobodi medija. Cilj je tog akta uspostaviti zajednička pravila za funkcioniranje unutarnjeg tržišta medijskih usluga i zaštiti slobodu, pluralizam i neovisnost medija u EU-u.

• Uredba o uspostavi europskog akta o slobodi medija – izvješće o napretku

Sport: pretvaranje kriza u prilike

Od početka 2020. europski sportski sektor suočava se s brojnim, dosad nezabilježenim krizama: mjere povezane s bolešću COVID-19 ograničile su mogućnosti za sportske aktivnosti i dovele do otkazivanja sportskih natjecanja, a na sektor utječu i agresivni rat Rusije protiv Ukrajine i energetska kriza koja je iz njega proizišla.

U tom su kontekstu ministri i ministrice razmijenili primjere dobre prakse za pretvaranje tih kriza u prilike. Upotreba digitalnih alata (na primjer za bavljenje sportom kod kuće) jedan je od primjera pozitivnih promjena potaknutih vanjskim ograničenjima. Energetska kriza mogla bi biti poticaj za prelazak sportske infrastrukture na održive i energetski učinkovite izvore energije. U raspravi su sudjelovali i predsjednik UEFA-e Aleksander Čeferin i bivši češki košarkaš koji je igrao i u NBA ligi Jiří Welsch.

Prelazak na održiviju sportsku infrastrukturu, u najširem društvenom, gospodarskom i ekološkom smislu, tema je obrađena i u Zaključcima Vijeća o održivoj i pristupačnoj sportskoj infrastrukturi koje su ministri i ministrice na sastanku odobrili.

Posljednje godine nedvojbeno su bile vrlo teške svima koji se u Europi bave sportom, od klubova i profesionalnih igrača do amatera. Sportski sektor pokazao je veliku snagu u pronalaženju rješenja za izazove uzrokovane pandemijom i aktualnom energetskom krizom, a to će doprinijeti dugoročnom cilju povećanja održivosti sportske infrastrukture. Vladimír Balaš, češki ministar obrazovanja, mladih i sporta

• Zaključci Vijeća o održivoj sportskoj infrastrukturi, 29. studenoga 2022.

Razno

Njemačka je ukazala na izazove s kojima se kulturne ustanove suočavaju zbog energetske krize, a Latvija je iznijela informacije o odabiru Europske prijestolnice kulture. Komisija je ministre i ministrice izvijestila o Zajednici znanja i inovacija za kulturu i kreativnost Europskog instituta za inovacije i tehnologiju i o počasnom gostovanju Europske unije na Međunarodnom sajmu knjiga u Guadalajari.

Latvija, Litva, Estonija i Poljska istaknule su problem pružatelja satelitskih usluga iz EU-a koji prenose ruske propagandne kanale.

Nizozemska delegacija otvorila je temu poštovanja ljudskih prava pri dodjeli velikih sportskih događanja, a Švedska je izvijestila o sastanku Osnivačkog odbora Svjetske antidopinške agencije (WADA).

Kao zemlja koja će preuzeti predsjedanje Vijećem Švedska je predstavila svoje programe rada u području kulture i sporta.