"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Vijeće za obrazovanje, mlade, kulturu i sport, 15. i 16. svibnja 2023.
Najvažniji rezultati
Mladi i sport (ponedjeljak, 15. svibnja)
Ministri i ministrice nadležni za mlade i sport sastali su se u Bruxellesu kako bi razgovarali o socijalnoj uključenosti mladih u Europi i poštovanju ljudskih prava na međunarodnim sportskim događanjima. Odobrili su zaključke o socijalnoj dimenziji održive Europe za mlade te rezolucije o ishodima devetog ciklusa dijaloga EU-a s mladima, o reviziji plana rada za strategiju EU-a za mlade za razdoblje 2022. – 2024. i o zastupljenosti država članica EU-a u Svjetskoj antidopinškoj agenciji (WADA).
Poštovanje ljudskih prava na međunarodnim sportskim događanjima
Ministri i ministrice sporta razgovarali su o potrebi za jamčenjem poštovanja ljudskih prava pri organizaciji velikih međunarodnih sportskih događanja. Naglasili su potrebu za dobrim upravljanjem u sportu i razgovarali o načinima na koje bi se moglo povećati transparentnost i unaprijediti poštovanje ljudskih prava pri dodjeli i vođenju međunarodnih sportskih događanja, kao i u aktivnostima nacionalnih, europskih i drugih međunarodnih sportskih organizacija, u skladu s vodećim načelima Ujedinjenih naroda. Brojni ministri i ministrice iznijeli su mjere koje se poduzimaju u njihovim zemljama u cilju zaštite ljudskih prava i opsežnije borbe protiv diskriminacije, među ostalim pružanjem potpore sportašicama te sportašima i sportašicama iz LGBT zajednice.
Međunarodni sportski događaji trebali bi odražavati najbolje ljudske vrijednosti: integritet, uzajamno poštovanje te osjećaj zajedništva i poštene igre. Pod svaku cijenu moramo se boriti protiv napada na ta načela, bilo da je riječ o korupciji, nezakonitom dopingu, manipulaciji sportom radi poboljšanja ugleda (engl. „sportswashing”) ili kršenju ljudskih prava.
Jakob Forssmed, švedski ministar za socijalna pitanja i javno zdravlje
Tijekom rasprave ministri i ministrice skrenuli su pozornost na nedavno objavljenu četvrtu izjavu upućenu Međunarodnom olimpijskom odboru u kojoj se navodi da se Rusiji ne smije dopustiti da se koristi sportom za legitimizaciju svoje invazije na Ukrajinu. Više ministara i ministrica izrazilo je solidarnost s Ukrajinom i snažno se usprotivilo sudjelovanju ruskih i bjeloruskih sportaša i sportašica na velikim međunarodnim sportskim događanjima kao što su predstojeće Olimpijske i Paraolimpijske igre u Parizu. U raspravi su sudjelovali ukrajinski zamjenik ministra mladih i sporta Andrij Česnokov te izvršna tajnica EPAS-a Vijeća Europe i voditeljica Odjela za sport Sophie Kwasny.
Vijeće je održalo raspravu o politikama o potrebi za promicanjem uključivanja mladih u društva EU-a, s naglaskom na mladima iz Ukrajine. Ministri i ministrice razmijenili su mišljenja o tome kako se heterogenost mladih kao skupine može uzeti u obzir pri oblikovanju politika koje na njih utječu. Istaknuli su brojne izazove s kojima se mladi danas suočavaju i razgovarali o načinima na koje im se može pomoći da te prepreke prevladaju, u skladu s preporukama iz dijaloga EU-a s mladima te naglasili važnost programa EU-a kao što su Erasmus+ i Europske snage solidarnosti. Ujedno su razmijenili informacije o mjerama koje su već poduzete u njihovim zemljama kako bi se pružila potpora mladima, među ostalim privremeno raseljenim mladima iz Ukrajine.
U raspravi je sudjelovao zamjenik ukrajinskog ministra mladih i sporta Andrij Česnokov. On je napomenuo da je trenutačno raseljeno oko 40 % mladih Ukrajinaca, pri čemu mnogi od njih uživaju privremenu zaštitu u EU-u, te je iznio prioritete Ukrajine za suradnju s EU-om u području politike za mlade. Vijeće je također saslušalo poruke nekih delegata koji su sudjelovali na Konferenciji EU-a o mladima održanoj u Växjöu od 20. do 22. ožujka.
Ministri i ministrice odobrili su zaključke o socijalnoj dimenziji održive Europe za mlade, u kojima je navedeno da bi EU trebao učiniti više kako bi se mlade uključilo u razvoj politike za održivu budućnost i istaknuta njihova uloga kao ključnih aktera u provedbi Programa održivog razvoja do 2030.
Na sjednici posvećenoj mladima ministri i ministrice odobrili su rezoluciju kojom će se osigurati da relevantni dionici prepoznaju ishode devetog ciklusa dijaloga EU-a s mladima te s njima u vezi poduzmu daljnje korake. Odobrili su i rezoluciju o reviziji plana rada za strategiju EU-a za mlade za razdoblje 2022. – 2024.
Ministri i ministrice sporta odobrili su rezoluciju o preispitivanju zastupljenosti država članica EU-a u Svjetskoj antidopinškoj agenciji (WADA) i koordinaciji aktivnosti WADA-e. Cilj je tog preispitivanja olakšati postupak imenovanja i zamjene predstavnika EU-a na sastancima WADA-e. Rezolucijom Vijeća ažurira se postupak odabira predstavnika EU-a u Osnivačkom odboru WADA-e.
Pod točkom „Razno” obrađeno je nekoliko tema, među ostalim ishod rasprave održane tijekom neformalnog doručka u okviru dijaloga EU-a s mladima, Konvencija iz Macolina i europska dimenzija Olimpijskih i Paraolimpijskih igara 2024.
Vijeće je bez rasprave donijelo točke s popisa nezakonodavnih točaka „A”.
Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:
Kultura, audiovizualna pitanja i obrazovanje (utorak, 16. svibnja)
Vijeće se u utorak bavilo pitanjima povezanima s kulturom, medijima i obrazovanjem. Na jutarnjoj sjednici raspravljalo se o trenutačnom stanju u vezi s Europskim aktom o slobodi medija, a poslijepodnevna je bila posvećena važnosti čitanja za socijalnu uključenost i kvalitetu života. Ministri i ministrice odobrili su zaključke o ugroženim i raseljenim umjetnicima, zaključke o automatskom uzajamnom priznavanju kvalifikacija obrazovanja i osposobljavanja te rezoluciju naslovljenu „Europski prostor obrazovanja: vizija do 2025. i za razdoblje nakon toga”.
Važnost čitanja
Ministri i ministrice održali su raspravu o politikama posvećenu važnosti koju čitanje ima za učenje, pravičnost i aktivno sudjelovanje u društvu. Istaknuli su da čitanje ima ključnu ulogu u mnogim aspektima života, među ostalim u obrazovanju, radu i integraciji u društvo, a utječe i na kvalitetu života. K tome su naglasili da je čitanje ključan čimbenik za postizanje uključivog europskog prostora obrazovanja do 2025.
Nekoliko ministara uzelo je riječ kako bi predstavilo mjere koje se poduzimaju u njihovim zemljama kako bi se djecu i mlade potaknulo na čitanje. Među tim su mjerama poticanje ljubavi prema čitanju od rane dobi, osiguravanje pristupa knjižnicama i stavljanje naglaska na obrazovanje nastavnika. Istaknuli su i izazove koji, na primjer, proizlaze iz digitalne tranzicije i naglasili da treba osvijestiti važnost tiskanih knjiga, pitanje rodnih razlika u vještini čitanja te specifične izazove s kojima se suočavaju djeca migrantskog podrijetla.
Kada dijete počne čitati, otvaraju mu se vrata cijelog svemira. Usaditi djeci ljubav prema čitanju u ranoj dobi znači posaditi sjemenku koja će uroditi plodom kada ta djeca postanu aktivni građani koji mogu ostvarivati svoja demokratska prava.
Lotta Edholm, švedska ministrica škola
Prije početka rasprave Vijeće je pozvalo dr. Dirka Hastedta, izvršnog direktora Međunarodnog udruženja za vrednovanje obrazovnih postignuća, da predstavi rezultate Međunarodnog istraživanja razvoja čitalačke pismenosti za 2021. (PIRLS), a niz država članica iskoristio je priliku da se na njih osvrnu.
Vijeće je na temelju izvješća o napretku i informativne napomene koju je pripremilo predsjedništvo održalo raspravu o politikama u vezi s predloženim Europskim aktom o slobodi medija (EMFA). Ministri i ministrice izrazili su mišljenja o dijelovima prijedloga koje smatraju ključnima za jačanje medijskog sektora i pomaganje novinarima da neovisno obavljaju svoje aktivnosti. Među njima su zaštita neovisnosti predloženog Europskog odbora za medijske usluge s obzirom na brze promjene u digitalnom sektoru i osiguravanje zaštite novinarskih izvora.
Nekoliko država članica istaknulo je poveznice između prijedloga o Europskom aktu o slobodi medija i drugih instrumenata i zakonodavnih akata EU-a, uključujući novi regulatorni okvir za digitalna tržišta i usluge te postojeće odredbe o vladavini prava. Ministri i ministrice razgovarali su i o ključnim pitanjima koja još treba riješiti kako bi se u Vijeću mogao postići opći dogovor. Ta pitanja uključuju ravnotežu između zahtjeva povezanih s nacionalnom sigurnošću i potrebe za zaštitom novinara i njihovih izvora, uvažavanje posebnosti država članica i izbjegavanje prekomjernog administrativnog opterećenja.
Nekoliko ministara i ministrica istaknulo je svoju trajnu predanost jamčenju medijskog pluralizma i osiguravanju zaštite novinara jer su to sastavni dijelovi funkcionalnog demokratskog društva.
Na sastanku su odobreni Zaključci Vijeća o ugroženim i raseljenim umjetnicima, u kojima se navodi da umjetnici imaju ključnu ulogu u životu, razvoju i otpornosti društva i pojedinaca te da bi je trebali imati i dalje i pritom zadržati svoju kreativnost i slobodu izražavanja. U zaključcima se naglašava da umjetnike treba zaštititi od svih prijetnji i povreda kojima su izloženi zbog svojeg umjetničkog djelovanja i pružiti im potporu. Primjeri mjera koje bi se mogle poduzeti u cilju zaštite umjetnika uključuju „gradove utočišta”, umjetničke rezidencije u slučaju nužde i promicanje njihove integracije u lokalne zajednice.
Ministri i ministrice odobrili su rezoluciju naslovljenu „Europski prostor obrazovanja: vizija do 2025. i za razdoblje nakon toga”. Tom rezolucijom Vijeće reagira na izvješće o napretku koje je Komisija objavila u studenome 2022. Na sastanku su odobreni i zaključci o daljnjim koracima koje treba poduzeti za automatsko uzajamno priznavanje kvalifikacija obrazovanja i osposobljavanja. U njima se ocjenjuju nalazi iz izvješća Komisije i predlaže niz koraka potrebnih za uspostavu automatskog uzajamnog priznavanja u obrazovanju i osposobljavanju. Naglašava se da postizanje tog cilja ovisi o suradnji država članica na izgradnji uzajamnog povjerenja i postizanju transparentnosti.
Pod točkom „Razno” obrađeno je nekoliko tema, među kojima su potpora ukrajinskom kulturnom i kreativnom sektoru, javne knjižnice i ukrajinske izbjeglice te imenovanje Évore Europskom prijestolnicom kulture 2027. (potpuni popis tema iz točke „Razno” nalazi se u dokumentu naslovljenom Osnovne informacije).
Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
Međunarodni sportski događaji trebali bi odražavati najbolje ljudske vrijednosti: integritet, uzajamno poštovanje te osjećaj zajedništva i poštene igre. Pod svaku cijenu moramo se boriti protiv napada na ta načela, bilo da je riječ o korupciji, nezakonitom dopingu, manipulaciji sportom radi poboljšanja ugleda (engl. „sportswashing”) ili kršenju ljudskih prava.
Kada dijete počne čitati, otvaraju mu se vrata cijelog svemira. Usaditi djeci ljubav prema čitanju u ranoj dobi znači posaditi sjemenku koja će uroditi plodom kada ta djeca postanu aktivni građani koji mogu ostvarivati svoja demokratska prava.