"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Vijeće za vanjske poslove raspravljalo je o ruskoj agresiji na Ukrajinu nakon obraćanja ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrija Sibige, koji je osobno nazočio sastanku kako bi dao uvid u stanje na terenu, najhitnije prioritete Ukrajine i aktualna diplomatska zbivanja.
Vijeće je zatim održalo raspravu o tome kako povećati pritisak na Rusiju, među ostalim putem 19. paketa sankcija.
Ukrajina je već od veljače spremna za bezuvjetan prekid vatre, ali Rusija nema istinski interes za mir. Svi podupiremo napore predsjednika Trumpa da okonča rat, ali Putin će ozbiljno pregovarati samo ako bude smatrao da gubi.
Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i predsjednica Vijeća za vanjske poslove
Rasprava Vijeća zatim je bila usmjerena na to kako pružiti daljnju vojnu i financijsku potporu Ukrajini, među ostalim upotrebom imobilizirane imovine, kao i u kontekstu nedavnih ruskih napada na energetsku infrastrukturu i priprema za zimu.
Kao što smo čuli od ministra Sibige, pojačavaju se ruski teroristički napadi na energetsku mrežu. Rusija nastoji nanijeti što veću štetu civilima. Danas smo pozvali Europsku komisiju da predloži dodatne mjere za bolju potporu energetskoj sigurnosti Ukrajine. Države članice dogovorile su se da će se obratiti trećim zemljama kako bi osigurale opremu za popravak i povećale isporuke plina Ukrajini.
Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i predsjednica Vijeća za vanjske poslove
Visoka predstavnica zatim se osvrnula na moskovsku flotu u sjeni, najavljujući snažnije europske odgovore protiv nje i bolju koordinaciju.
Naposljetku, visoka predstavnica obavijestila je Vijeće da se dosad 26 država članica obvezalo postati stranke Posebnog suda za zločine agresije na Ukrajinu.
Vijeće je raspravilo o odnosima između EU-a i indo-pacifičke regije te je odobrilozaključke o Indiji i zaključke o indo-pacifičkoj regiji.
Ta je regija ključni partner Europske unije. Zajedno smo odgovorni za više od 70 % svjetske trgovine robom i uslugama. Sljedeći mjesec bit ćemo domaćini ministarskog foruma EU-a i indo-pacifičke regije u Bruxellesu, na kojem će se okupiti oko 80 delegacija, što ga čini jednim od najvećih diplomatskih okupljanja u Europi ove godine. To odražava našu predanost bližoj suradnji s partnerima u području trgovine, tehnologije i sigurnosti.
Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i predsjednica Vijeća za vanjske poslove
Vijeće za vanjske poslove razmijenilo je mišljenja o stanju na Bliskom istoku s obzirom na dogovor o prvoj fazi sveobuhvatnog plana za okončanje sukoba u Gazi koji je 29. rujna predložio predsjednik Trump i dogovor o stupanju u prvu fazu njegove provedbe 10. listopada, što uključuje prekid vatre.
Kada je riječ o Bliskom istoku, prekid vatre u Gazi upravo je naišao na prvu veliku kušnju. Zbog Hamasovih napada na palestinske civile i njegovog odbijanja razoružanja prekid vatre sve je nestabilniji. EU je najveći financijski donator Palestinske samouprave i najveći donator humanitarne pomoći u Gazi. Naša misija za pomoć na granicama spremna je za raspoređivanje.
Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i predsjednica Vijeća za vanjske poslove
Vijeće je raspravljalo o tome kako se EU može maksimalno angažirati kako bi podupro mirovni plan, među ostalim pružanjem dodatne potpore upravljanju i obnovi. Ministri i ministrice osvrnuli su se i na mjere koje je Europska komisija predložila u odnosu na Izrael.
Prekid vatre promijenio je okolnosti, to je svima jasno. Međutim, ako ne vidimo stvarne i trajne promjene na terenu, što uključuje i to da više pomoći dopre do Gaze, i dalje postoji mogućnost uvođenja sankcija.
Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i predsjednica Vijeća za vanjske poslove
Kada je riječ o aktualnim pitanjima, visoka predstavnica osvrnula se na Republiku Moldovu i ishod nedavnih izbora, koji su pokazali snažnu potporu europskoj budućnosti te zemlje. Vijeće je razgovaralo o stečenim iskustvima i dogovorilo pokretanje inicijative usmjerene na daljnju modernizaciju metoda promatranja izbora.
Visoka predstavnica dotakla se stanja u Gruziji i izvijestila ministre i ministrice o najnovijem razvoju događaja, među ostalim o lokalnim izborima održanima 4. listopada 2025. i aktualnom nazadovanju demokracije. Visoka predstavnica naglasila je da će Komisija kasnije ove godine predstaviti svoje izvješće o mehanizmu suspenzije viza, čime će ministrima i ministricama dati priliku da razmotre buduće mjere.
Vijeće je obaviješteno o stanju u Sudanu te je odobrilo zaključke o stanju u toj zemlji.
Vijeće je odobrilo zaključke naslovljene „Unapređenje strateškog partnerstva EU-a i UN-a za mir i sigurnost: zajednički prioriteti za razdoblje 2025. – 2028.”
Ministarski sastanak o međuregionalnoj sigurnosti i povezivosti
Nakon sastanka Vijeća za vanjske poslove visoka predstavnica sazvala je zajedno s povjerenicom Kos i povjerenikom Síkelom ministarski sastanak na temu međuregionalne sigurnosti i povezivosti.
Na sastanku su se okupili ministri i ministrice iz zemalja EU-a, Istočnog partnerstva, crnomorskih zemalja i zemalja srednje Azije, a cilj im je bio zajednički napredak u pogledu Plana za međuregionalnu povezivost i jačanje regionalne stabilnosti.
Ministarski sastanak sastojao se od dvaju zasjedanja. Prvo je bilo posvećeno sigurnosti, stabilnosti i otpornosti u crnomorskoj regiji i na njemu su sudjelovale države članice EU-a, Armenija, Azerbajdžan, Republika Moldova, Turska i Ukrajina. Na drugom su se okupile države članice EU-a, zemlje Istočnog partnerstva, crnomorske zemlje i zemlje srednje Azije, a naglasak je bio na zajedničkim mogućnostima i izazovima suradnje u području međuregionalne povezivosti.
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
