Vijeće za promet, telekomunikacije i energetiku (telekomunikacije), 9. lipnja 2026.

Najvažniji rezultati

U proteklih šest mjeseci ostvarili smo velik napredak u pogledu naših digitalnih prioriteta, čime smo ojačali povezivost, otpornost, konkurentnost i tehnološku suverenost Europe. Osigurali smo svibanjski dogovor o Aktu o umjetnoj inteligenciji i Sedmom skupnom paketu, poboljšali zaštitu djece od rizika povezanih s umjetnom inteligencijom te postigli opći pristup o europskoj poslovnoj lisnici, kao i napredak u pogledu paketa o kibernetičkoj sigurnosti i Akta o digitalnim mrežama, ključnih stupova u okviru plana „Jedno tržište, jedna Europa”. Iako na tome još treba raditi, ta postignuća dokazuju što možemo postići kad se države članice ujedine oko zajedničke ambicije.

Nikodimos Damjanu, podministar za istraživanja, inovacije i digitalnu politiku Republike Cipra

Europske poslovne lisnice

Ministri i ministrice odobrili su stajalište Vijeća (opći pristup) o uredbi o uspostavi europskih poslovnih lisnica, digitalnog alata osmišljenog za pojednostavnjenje i osiguravanje poslovnih interakcija u cijelom EU-u, i među poduzećima i između poduzeća i javnih uprava.

Na temelju europskog okvira za digitalni identitet (eIDAS2), europske poslovne lisnice omogućit će poduzećima digitalizaciju mnogih operacija koje trenutačno zahtijevaju obradu uživo. Pružanjem usklađenog europskog rješenja, europske poslovne lisnice omogućit će sigurnu prekograničnu komunikaciju i razmjenu dokumenata za poduzeća.

• Europske poslovne lisnice: Vijeće donijelo pregovaračko stajalište (priopćenje za medije, 9. lipnja 2026.)
• Opći pristup

  Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:

  EN

Akt o digitalnim mrežama i paket o kibernetičkoj sigurnosti

Predsjedništvo je predstavilo dva izvješća o napretku: jedno o prijedlogu uredbe o digitalnim mrežama i jedno o paketu o kibernetičkoj sigurnosti, koji osobito obuhvaća uredbu o Aktu o kibernetičkoj sigurnosti 2. Obje inicijative dio su plana „Jedna Europa, jedno tržište”, čiji je cilj preobraziti poslovno okruženje EU-a u istinski integrirano jedinstveno tržište.

Glavni je cilj Akta o digitalnim mrežama poduprijeti razvoj snažne, brze, sigurne i najsuvremenije digitalne mrežne infrastrukture kako bi se potaknula digitalna transformacija EU-a. Cilj je predloženih mjera olakšati prekogranično poslovanje i potaknuti sudionike na tržištu na inovacije i ulaganja u naprednu povezivost, ojačati konkurentnost i otpornost te razviti integriranije jedinstveno tržište.

Ministri i ministrice općenito su pozdravili napredak postignut u vezi s Aktom o digitalnim mrežama i izrazili potporu njegovim sveobuhvatnim ciljevima jačanja jedinstvenog tržišta, poticanja konkurentnosti, poboljšanja povezivosti te poboljšanja otpornosti i sigurnosti digitalne infrastrukture. Prijedlog se općenito smatra čvrstom osnovom za daljnji rad i napredak u raspravama radi postizanja općeg pristupa. Istodobno je potrebno dodatno pojasniti i doraditi nekoliko područja. Delegacije su naglasile važnost osiguravanja pravne sigurnosti, pojednostavnjenja regulatornih postupaka i uzimanja u obzir različitih nacionalnih okolnosti i tržišnih uvjeta, posebno u vezi s prijelazom s bakrenih na svjetlovodne mreže.

U raspravama je istaknuta i važnost poštovanja nacionalnih nadležnosti, posebno u upravljanju radiofrekvencijskim spektrom i pitanjima povezanima s nacionalnom sigurnošću, uz istodobno osiguravanje praktične i proporcionalne provedbe predloženih mjera. Smatra se da je potreban daljnji rad na pitanjima kao što je postupak jedinstvene putovnice.

Prijedlogom paketa o kibernetičkoj sigurnosti nastoji se doprinijeti nizu ključnih političkih prioriteta, među kojima su strateška autonomija EU-a (posebno odredbe o lancu opskrbe IKT-om), otpornost (jačanjem ENISA-e) i program pojednostavnjenja (pojednostavnjenje programa certificiranja i nekih odredaba Direktive NIS 2).

Države članice općenito su pozdravile prijedlog Akta o kibernetičkoj sigurnosti 2 i izrazile potporu njegovim općim ciljevima, posebno jačanju uloge ENISA-e u podupiranju operativne suradnje među državama članicama i pojednostavnjenju okvira EU-a za kibernetičkosigurnosnu certifikaciju. Međutim, u raspravama je istaknut niz područja koja je potrebno dodatno ispitati i pojasniti, posebno u pogledu proširenih operativnih odgovornosti ENISA-e.

Općenito se pozdravljaju predložene mjere za poboljšanje djelotvornosti i učinkovitosti okvira za certifikaciju, pri čemu države članice naglašavaju važnost održavanja snažne nacionalne uključenosti tijekom cijelog postupka certifikacije. Dobrovoljna priroda certificiranja također dobiva široku potporu, iako neke delegacije izražavaju zabrinutost u pogledu određenih predloženih vremenskih okvira.

U raspravama o pouzdanom okviru lanca opskrbe IKT-om utvrđena je potreba za većom jasnoćom u pogledu metodologije i postupaka za utvrđivanje ključne IKT imovine i visokorizičnih dobavljača, kao i u pogledu područja primjene i mogućeg učinka predloženih mjera. Delegacije su također istaknule važnost osiguravanja odgovarajuće razine uključenosti država članica u provedbu okvira i upravljanje njime.

• Izvješće o napretku u vezi s prijedlogom akta o digitalnim mrežama
• Izvješće o napretku u vezi s paketom o kibernetičkoj sigurnosti

EU i ITU

U prisutnosti glavne tajnice ITU-a Doreen Bogdan-Martin, ministri i ministrice razmijenili su mišljenja o suradnji između EU-a i Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) Ujedinjenih naroda na temu „Jačanje suradnje EU-a i ITU-a za uključivu, sigurnu i održivu digitalnu transformaciju”.

Na predstojećoj konferenciji opunomoćenika ITU-a utvrdit će se politike i aktivnosti ITU-a za sljedeće četiri godine. Na konferenciji će se ujedno izabrati više vodstvo organizacije te članovi različitih tijela ITU-a. U današnjim geopolitičkim okolnostima jačanje suradnje EU-a u pitanjima u vezi s ITU-om, kao i suradnje s tom organizacijom važnije je nego ikad prije.

Države članice u svojim su intervencijama istaknule važnost jačanja suradnje između EU-a i ITU-a te su dosljedno pozivale na jedinstveno europsko stajalište u međunarodnim raspravama. Nekoliko delegacija naglasilo je da jednoglasno stajalište jača utjecaj i diplomatske adute EU-a, posebno u trenutačnom geopolitičkom kontekstu.

Postignuta je opća suglasnost o potrebi da se premosti digitalni jaz i osigura smislena povezivost za sve. EU je prepoznat kao ključni partner ITU-a u promicanju inicijativa usmjerenih na širenje digitalne uključenosti. Neke države članice istaknule su i važnost smanjenja ekološkog otiska digitalnog sektora i jačanja suradnje u području digitalne otpornosti.

Umjetna inteligencija u više je navrata prepoznata kao transformativna tehnologija čije mogućnosti i rizici zahtijevaju pojačanu međunarodnu suradnju. Mnoge delegacije naglasile su važnost antropocentričnog pristupa razvoju i normizaciji umjetne inteligencije te upravljanju njome.

Očuvanje temeljnog mandata ITU-a za normizaciju općenito se smatralo ključnim, pri čemu je nekoliko država članica naglasilo da bi međunarodne norme trebale počivati na ljudskim pravima i pristupu usmjerenom na čovjeka. Istaknuta je i vrijednost višedioničkog modela digitalnog upravljanja.

• Međunarodna telekomunikacijska unija (internetske stranice)

Tehnološka suverenost europskih javnih uprava

Ministri i ministrice razmijenili su mišljenja o tehnološkoj suverenosti europskih javnih uprava u kontekstu strateške autonomije EU-a i cilja smanjenja prekomjernih ovisnosti u ključnim područjima.

Države članice pozdravile su nedavnu objavu paketa za tehnološku suverenost Europske komisije. Postignuta je široka suglasnost da je za jačanje digitalne suverenosti potrebno smanjiti strateške ovisnosti u cijelom digitalnom lancu vrijednosti uz istodobno očuvanje otvorenosti, inovacija i poštenog tržišnog natjecanja.

Delegacije su istaknule važnost osiguravanja otpornih, pouzdanih i pristupačnih javnih digitalnih usluga, uz istodobno održavanje sposobnosti suradnje s partnerima iz trećih zemalja pod jasnim uvjetima.

Nekoliko država članica navelo je da je digitalna suverenost nužnost, kao mogući pokretač konkurentnosti, s naglaskom na jačanju kapaciteta EU-a za razvoj i uvođenje naprednih tehnologija i sigurne digitalne infrastrukture.

Države članice u svojim su intervencijama istaknule potrebu za pristupom kritičnim ovisnostima, interoperabilnosti, otvorenim standardima i prenosivosti koji se temelji na riziku, kako bi se spriječila ovisnost o pružatelju usluga i osigurao kontinuitet javnih usluga. Javna nabava istaknuta je kao ključan instrument za poticanje potražnje za suverenim, sigurnim i interoperabilnim rješenjima, uz povećanu upotrebu otvorenog koda i prekograničnu suradnju u području zajedničke digitalne infrastrukture. Posebna pozornost posvećena je zaštiti osjetljivih podataka, osiguravanju kontrole nad kritičnim sustavima i omogućivanju javnim upravama da razumiju, revidiraju i, prema potrebi, zamijene digitalna rješenja.

Razno

Pod točkom „Razno” predsjedništvo je obavijestilo države članice o aktualnim zakonodavnim prijedlozima kao što su skupni digitalni paket i Europski fond za konkurentnost. Predsjedništvo je ujedno izvijestilo države članice o naporima u pogledu zaštite maloljetnika na internetu.

• Informacije Komisije – „Međunarodna digitalna strategija za Europsku uniju: pregled stanja godinu dana kasnije”
• Informacije Luksemburga o ishodu ministarskog sastanka skupine D9+
• Predstavljanje programa rada predstojećeg irskog predsjedništva.