Vijeće za promet, telekomunikacije i energetiku (promet), 8. lipnja 2026.

Glavni rezultati

U današnjim raspravama istaknuta je naša zajednička predanost jačanju konkurentnosti, otpornosti i održivosti europskog prometnog sektora. Od usvajanja zaključaka o europskim lukama do razmjene mišljenja o budućnosti prometa nakon 2030. i napretka u radu na čistim korporativnim vozilima, ministri i ministrice održali su važne rasprave o predstojećim izazovima i mogućnostima. U svim točkama dnevnog reda jasno je istaknuta usmjerenost na stvaranje odgovarajućih uvjeta za ulaganja, inovacije i učinkovite prometne mreže, čime se doprinosi produbljivanju jedinstvenog tržišta i jačanju povezivosti u cijeloj Europi.

Aleksis Vafeadis, ministar prometa, komunikacija i javnih radova Republike Cipra

Današnji sastanak i odobrenje zaključaka o industrijskoj pomorskoj strategiji važan su korak naprijed u priznavanju strateške važnosti i globalne izvrsnosti europske pomorske industrije. Oni pokazuju našu zajedničku viziju i predanost održavanju snažnog, inovativnog i održivog pomorskog sektora kojim se potiče gospodarski rast, osigurava ključnu povezanost, jača našu zajedničku sigurnost i koji ima ključnu ulogu u našim naporima za dekarbonizaciju.

Marina Hadjimanolis, zamjenica ministra pomorskog prometa Republike Cipra

Čista korporativna vozila

Predsjedništvo je predstavilo izvješće o napretku u vezi s uredbom o čistim korporativnim vozilima. Prijedlogom, koji je dio paketa mjera za automobilsku industriju, nastoje se utvrditi nacionalne ciljne vrijednosti za minimalni udio osobnih vozila i lakih kombija s nultim i niskim emisijama među novim registracijama korporativnih vozila koje provode velika poduzeća u svakoj državi članici. Utvrđuje se i metodologija za izračun usklađenosti s tim ciljnim vrijednostima.

Države članice općenito su podržale cilj dekarbonizacije korporativnih voznih parkova i prepoznale njihovu ulogu u ubrzavanju uvođenja čišćih vozila i povećanju opskrbe rabljenim vozilima s nultim emisijama. Neke države članice izrazile su zabrinutost zbog tema predviđenih prijedlogom kao što su obvezujući ciljevi. Zatražile su da države članice i dalje imaju dovoljno fleksibilnosti pri definiranju najprikladnijih poticaja ili mjera za brže uvođenje električnih vozila u poduzećima. Nekoliko država članica također je izrazilo zabrinutost zbog predviđenih obvezujućih ciljeva za MSP-ove i administrativnog opterećenja povezanog sa zahtjevima u pogledu izvješćivanja i prikupljanja podataka. Znatan broj država članica daje prednost mjerama koje se temelje na poticajima, kao što su nacionalni porezni poticaji, umjesto obvezama.

Delegacije su također naglasile važnost osiguravanja usklađenosti sa širim automobilskim paketom, održavanja tehnološke neutralnosti i uzimanja u obzir razlika u nacionalnim okolnostima, uključujući dostupnost infrastrukture.

• Izvješće o napretku u vezi s prijedlogom uredbe o čistim korporativnim vozilima
• Prijedlog uredbe o čistim korporativnim vozilima
• Ubrzavanje prelaska na korporativna vozila s nultim emisijama (Europska komisija, priopćenje za medije, 17. prosinca  2025.)

Napori u pogledu dekarbonizacije u prometnom sektoru nakon 2030.

Vijeće je održalo razmjenu mišljenja o naporima u pogledu dekarbonizacije u prometnom sektoru nakon 2030. Cilj je rasprave bio razmotriti ažuriranja pravnog okvira Unije za dekarbonizaciju prometa nakon nedavne izmjene Europskog zakona o klimi i donošenja cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova za 90 % do 2040. Rasprava je održana u pravo vrijeme s obzirom na predviđena preispitivanja uredbe o infrastrukturi za alternativna goriva (AFIR), uredbe o zrakoplovstvu „ReFuel EU” i uredbe o inicijativi „FuelEU Maritime” 2026. i 2027.

Države članice općenito su podržale dekarbonizaciju prometnog sektora, istodobno naglašavajući potrebu za održavanjem konkurentnosti i izbjegavanjem izmještanje emisija ugljika. Postoji snažna želja za stabilnim i predvidljivim regulatornim okruženjem kako bi se potaknula ulaganja.

Nekoliko delegacija spomenulo je potrebu za povećanjem proizvodnje i korištenja održivih goriva, osobito za zračni i pomorski promet, kako bi se smanjila ovisnost o fosilnim gorivima. Nekoliko država članica istaknulo je potrebu za ulaganjima u ta goriva.

Mnoge države članice smatraju da je preusmjeravanje prijevoza tereta i putnika na željeznički prijevoz ključno za smanjenje emisija, poboljšanje povezanosti te ublažavanje buke i onečišćenja. Modernizacija željezničke infrastrukture i uklanjanje prepreka za željeznice velikih brzina smatraju se važnim pokretačima dekarbonizacije.

Elektrifikacija cestovnog prometa (laka i teška vozila) također se smatra ključnim smjerom, ali nekoliko država članica naglasilo je važnost tehnološke neutralnosti i podupiranja alternativnih goriva, uključujući vodik, kako bi se izbjegle ovisnosti.

Revizija sustava trgovanja emisijama (ETS) istaknuta je kao važna, uz pozive na uravnotežen pristup trgovanju emisijama i dekarbonizaciji. Neke države članice pozvale su i na realistično preispitivanje Uredbe o infrastrukturi za alternativna goriva (AFIR), uzimajući u obzir kapacitet mreže i regionalna ograničenja.

Naposljetku, nekoliko država članica istaknulo je važnost smanjenja ovisnosti o uvozu fosilnih goriva, osobito s obzirom na trenutačnu geopolitičku situaciju.

• Zeleniji promet

Pomorska industrijska strategija i strategija EU-a za luke

Države članice usvojile su dva skupa zaključaka, jedan o pomorskoj industrijskoj strategiji, a drugi o strategiji EU-a za luke.

Pomorska industrijska strategija strukturirani je akcijski plan čiji je cilj ojačati vodeći položaj Europe u području pomorstva unapređenjem visokotehnološke brodogradnje, plovila za opskrbu odobalnih vjetroelektrana, podvodnih dronova i najsuvremenije lučke opreme.

U navedenim zaključcima države članice prepoznaju pomorski sektor kao temelj europske industrijske baze i naglašavaju njegovu ključnu ulogu u zaštiti lanaca opskrbe, podupiranju prelaska na čistu energiju i jačanju tehnološkog vodstva EU-a. U njima se također uvažavaju različite nacionalne, regionalne i lokalne značajke pomorske proizvodne i brodarske industrije diljem Unije te različiti prioriteti država članica.

• Vijeće odobrilo zaključke o industrijskoj pomorskoj strategiji EU-a (priopćenje za medije, 8. lipnja 2026.)
• Nacrt zaključaka o industrijskoj pomorskoj strategiji EU-a
• Integrirana pomorska politika (osnovne informacije)

Nakob toga, države članice usvojile su i zaključke o strategiji EU-a za luke. Cilj je strategije EU-a za luke ujediniti inicijative za jačanje konkurentnosti, potporu energetskoj tranziciji i osiguravanje sigurnosti u 283 morske luke i 223 luke unutarnjih plovnih putova u mreži TEN-T.

U zaključcima se potvrđuje presudna uloga luka u jačanju strateške autonomije EU-a, osiguravanju ključnih lanaca opskrbe, ubrzanju energetske tranzicije i održavanju globalnog vodstva Europe u vodnom prometu.

Države članice naglašavaju važnost osiguravanja učinkovite i razmjerne provedbe te strategije. Pozivaju Europsku komisiju da procijeni učinkovitost postojećih koordinacijskih i upravljačkih struktura na razini EU-a te da, prema potrebi, uspostavi nove mehanizme za potporu njezinoj provedbi.

• Države članice odobrile zaključke o strategiji EU-a za luke (priopćenje za medije, 8. lipnja 2026.)
• Nacrt zaključaka Vijeća o Industrijskoj pomorskoj strategiji EU-a

Razno

Pod točkom „Razno” predsjedništvo i Komisija obavijestili su ministre i ministrice o krizi na Bliskom istoku te trenutačnom stanju mjera koordinacije i dogovora u prometnom sektoru, nadovezujući se na neformalnu videokonferenciju ministara i ministrica prometa održanu u travnju.

Predsjedništvo je obavijestilo ministre i o trenutačnom stanju aktualnih zakonodavnih prijedloga, kao što su Direktiva o najvećim dopuštenim dimenzijama i najvećoj dopuštenoj masi za određena cestovna vozila, vojna mobilnost, eurovinjeta, paket o tehničkoj ispravnosti i uredbe o pravima putnika u zračnom prometu i provedbi prava putnika u EU-u. Komisija je obavijestila ministre i ministrice o nedavno predstavljenom paketu za putnike.

Buduće irsko predsjedništvo također je predstavilo svoj program rada za nardnih šest mjeseci.

Ostale stavke pod točkom „Razno”, informacije od:

• Belgije o otključavanju uvođenja ERTMS-a (Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom): stabilnost, jednostavnost i interoperabilnost na prvome mjestu
• Grčke o pojednostavnjenju i ubrzavanju postupaka certificiranja i izdavanja odobrenja za željezničke sustave na razini EU-a kako bi se ubrzalo uvođenje ERTMS-a
• Češke o konkurentnosti europskog željezničkog prijevoza robe
• Austrije o strateškom pristupu europskoj željezničkoj industriji
• Španjolske o konkurentnosti željezničke industrije
• Austrije i Nizozemske o šestom izvješću o napretku Platforme za međunarodni željeznički prijevoz putnika (IRP)
• Komisije o pomicanju sata uvjetovanom izmjenom godišnjih razdoblja
• Komisije o inicijativi za čisti prometni koridor
• Komisije o opsežnoj inicijativi EU-a za prekogranične testne platforme za autonomna vozila
• Malte o pozivi na nastavak rasprava o prijedlogu revizije Direktive o kombiniranom prijevozu
• Nizozemske o putnicima neprihvatljivog ponašanja
• Litve o prijetnjama dronova za civilnu prometnu infrastrukturu i operacije
• Francuske o objavi Komisijina izvješća o evaluaciji ETS-a u zrakoplovstvu