Više o digitalnom euru

Što bi to bio digitalni euro?

Digitalni euro projekt je EU-a za uvođenje digitalnog oblika gotovine. On bi bio digitalna valuta središnje banke, koju izdaje Europska središnja banka (ESB) i koja bi bila dostupna svima u europodručju.

Digitalni euro služio bi kao dopuna, a ne kao zamjena za novčanice i kovanice. Time bi se pri plaćanju omogućio dodatan izbor, uz istodobno očuvanje gotovine kao sredstva plaćanja.

Razlika između javnog i privatnog novca

Za razumijevanje planiranog načina funkcioniranja digitalnog eura važno je razlikovati novac središnje banke od privatnog novca.

Novac središnje banke javni je novac jer ga izdaje središnja banka i kao takav predstavlja „javno dobro”. Trenutačno je dostupan javnosti uglavnom u obliku novčanica i kovanica koje se upotrebljavaju za gotovinska plaćanja.

Privatni novac stvaraju komercijalne banke. On obuhvaća novac na bankovnim računima koji se koristi za svakodnevna plaćanja, kao što su kartična plaćanja ili internetski prijenosi. U svakodnevnom životu ljudi redovito pretvaraju privatni novac u javni novac (na primjer podizanjem gotovine) i obrnuto.

Ključne značajke digitalnog eura

Zašto nam je potreban digitalni euro?

Uvođenje digitalnog eura potrebno je kako bi se osiguralo da euro i dalje prati promjene u preferencijama u pogledu plaćanja i kako bi se ojačala strateška autonomija europodručja.

Prilagodba digitalnim plaćanjima

Iako je gotovina i dalje najčešće korištena metoda plaćanja u Europi, potrošači u europodručju sve više upotrebljavaju kartice, mobilne aplikacije i internetska plaćanja.

Novac središnje banke trenutačno postoji samo u fizičkom obliku (gotovina) i ne može se izravno upotrebljavati za svakodnevna digitalna plaćanja. Digitalnim eurom otklonio bi se taj nedostatak tako što bi se svima pružila mogućnost digitalnog plaćanja javnim novcem, koji bi podupirao ESB-a i koji bi postojao uz gotovinu.

Transakcije kupnje robe i usluga u europodručju

• Studija o stavovima potrošača o plaćanjima u europodručju (Europska središnja banka)

Jačanje otvorene strateške autonomije Europe

Digitalna plaćanja u europodručju nisu usustavljena. Mnoge zemlje u velikoj se mjeri oslanjaju na međunarodne kartične sustave za kartična plaćanja (13 od 20). Zbog toga se digitalna plaćanja u eurima često obrađuju putem infrastruktura izvan EU-a, čime se povezani podaci pohranjuju u zemljama koje nisu dio EU-a, a naknade utvrđuju u skladu s komercijalnim uvjetima definiranima izvan EU-a.

Digitalni euro bio bi paneuropsko rješenje za plaćanje, dostupno u cijelom europodručju, pod europskim upravljanjem i uz korištenje europskih pružatelja usluga. Njime bi se ojačala otpornost platnog sustava europodručja i pružila europska opcija za digitalno plaćanje, uz postojeća privatna rješenja.

Kako bi digitalni euro funkcionirao?

Digitalni euro bio bi osmišljen tako da bude jednostavan i intuitivan za upotrebu jer bi bio sličan drugim digitalnim rješenjima za plaćanje.

Građani i građanke imali bi pristup digitalnom euru putem namjenskog računa za digitalni euro ili digitalne lisnice koju pruža njihova banka ili drugi posrednik. Uspostava i upotreba osnovne lisnice za digitalni euro bit će besplatna.

S pomoću računa za digitalni euro i digitalne lisnice, ovisno o slučaju, bilo bi moguće:

• plaćati u trgovinama, na internetu i osobno
• izvršavati plaćanja između dva potrošača, kao što je slanje novca prijateljima ili obitelji
• upotrebljavati digitalni euro na internetu i izvan njega, među ostalim bez internetske veze.

Kako bi se zaštitila financijska stabilnost, ograničio bi se iznos digitalnih eura koji pojedinci u danom trenutku mogu imati u svojoj lisnici. Tim bi se ograničenjima osiguralo da se digitalni euro upotrebljava uglavnom kao sredstvo plaćanja, a ne kao sredstvo pohrane vrijednosti, te bi se pomoglo u sprečavanju rizika za financijsku stabilnost.

Kako se digitalni euro razlikuje od kartica ili aplikacija za mobilno plaćanje?

Digitalni euro ne bi zamijenio kartice ili aplikacije za mobilno plaćanje, već bi ih dopunio omogućavanjem dodatnog načina digitalnog plaćanja.

Danas se mnoga digitalna plaćanja u europodručju oslanjaju na platne sustave kojima se upravlja izvan EU-a. Kada se upotrebljavaju ti sustavi, plaćanja u eurima mogu se obrađivati putem infrastrukture izvan EU-a prije nego što stignu do prodavatelja. To znači da neeuropski pružatelji usluga obrađuju znatan dio tokova plaćanja i povezane naknade, kao i osobne transakcijske podatke.

S digitalnim eurom plaćanja bi se obrađivala unutar EU-a. Digitalni euro bio bi „javni” novac i izdavao bi ga ESB, koji je i inače zadužen za izdavanje i zaštitu eura. Potrošačima bi omogućio digitalno plaćanje novcem središnje banke u cijelom europodručju, čime bi se ponudilo jedinstveno europsko rješenje za plaćanje dostupno u svim zemljama europodručja.

Za usporedbu, debitne i kreditne kartice te aplikacije za mobilno plaćanje oslanjaju se na novac privatnih banaka koji izdaju komercijalne banke i funkcioniraju putem privatnih platnih shema, koje često uključuju naknade.

Kako se digitalni euro razlikuje od kriptoimovine?

Digitalni euro ne bi bio kriptoimovina.

ESB bi, kao institucija koja izdaje i štiti fizički euro, podupirao i digitalni euro. Njegova vrijednost uvijek bi bila jednaka nominalnoj, jedan digitalni euro imao bi jednaku vrijednost kao kovanica od jednog eura.

S druge strane, kriptoimovinu (npr. kriptovalutu) ne podupire niti njome upravlja središnje tijelo. Njezina vrijednost može znatno varirati, što je čini rizičnom i nestabilnom. Ujedno ne postoji jamstvo da se kriptoimovina može zamijeniti za gotovinu ili upotrebljavati kao sredstvo plaćanja kad je to potrebno.

Zakonodavni postupak za uvođenje digitalnog eura

Komisija je u lipnju 2023. predstavila paket o jedinstvenoj valuti. Paket uključuje prijedlog kojim se utvrđuje pravni okvir za moguće uvođenje digitalnog eura, kao i dopunski prijedlog o njegovoj mogućoj distribuciji od strane pružatelja platnih usluga osnovanih u državama članicama čija valuta nije euro.

Vijeće je 19. prosinca 2025. donijelo stajališta o ključnim prijedlozima za jačanje valute eura uvođenjem digitalnog eura. Sada kada su ta stajališta usuglašena, Vijeće može započeti pregovore s Europskim parlamentom.

Nakon što Europski parlament i Vijeće donesu prijedlog o uspostavi pravnog okvira, o izdavanju digitalnog eura u konačnici će odlučiti ESB. On je nedavno naveo da bi digitalni euro mogao postati operativan do 2029.

Prijedlog o pristupu gotovini

Paket o jedinstvenoj valuti uključuje i prijedlog o jačanju statusa gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja. To znači da fizička gotovina u eurima općenito mora biti dostupna i prihvaćena za plaćanje robe i usluga te za otplatu dugova, podložno dobro definiranim i odgovarajuće nadziranim iznimkama.

Vijeće je 19. prosinca 2025. usuglasilo stajalište kako bi pojasnilo ta pravila, uključujući njihovo međudjelovanje s digitalnim eurom, i osiguralo dosljednost između tih dvaju oblika novca središnje banke. Glavnim odredbama prijedloga nastoji se:

• osigurati prihvaćanje gotovine kao načina plaćanja u cijelom europodručju
• zajamčiti pristup gotovini i slobodan odabir željenog načina plaćanja.

• Jedinstvena valuta: Vijeće usuglasilo stajalište o digitalnom euru i o jačanju uloge gotovine (priopćenje za medije, 19. prosinca 2025.)