"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Nove tehnologije u bankarstvu i plaćanjima mijenjaju sektor financijskih usluga. Poticanjem inovacija EU stvara konkurentan financijski sektor i istodobno uspostavlja pravila kojima se osiguravaju financijska stabilnost i zaštita potrošača.
Što su digitalne financije?
Digitalnim financijama naziva se primjena digitalnih tehnologija, posebno tehnologije distribuirane glavne knjige i tokenizacije imovine, na financijske aktivnosti.
Potrošači i poduzeća sve se više oslanjaju na digitalne financijske usluge, a taj je trend ubrzala pandemija bolesti COVID-19. Od mobilnog bankarstva, e-trgovine i beskontaktnih plaćanja do upravljanja imovinom i kriptovaluta, digitalne inovacije iz temelja mijenjaju financijski sektor.
Zahvaljujući toj preobrazbi stvaraju se nove prilike za razvoj i inovacije poduzeća, čime se potiče rast i otvaraju radna mjesta. No istodobno nastaju i rizici, ponajprije povezani s kibernetičkom sigurnošću, financiranjem nezakonitih aktivnosti, zaštitom potrošača i financijskom stabilnošću.
EU nastoji iskoristiti prednosti digitalnih financija i pritom upravljati rizicima koje one donose. Cilj je stvoriti konkurentan i inovativan financijski sektor, osigurati zaštitu potrošača i stvoriti uvjete kako bi snažni europski sudionici na tržištu bili predvodnici u tom sektoru.
Digitalne financije mogu biti katalizator strukturne transformacije u načinu prikupljanja, raspodjele, namire i nadzora kapitala. One mogu „smanjiti udaljenost” između štediša i inovatora, između malih poduzeća i većih izvora kapitala te između nacionalnih tržišta i istinski europskog tržišta. To bi moglo povećati učinkovitost u raspodjeli kapitala i nižih troškova financijskog sustava, a sve to služi boljem financiranju realnoga gospodarstva.
Kirjakos Pjerakakis, predsjednik Euroskupine, pismo predsjedniku sastanka na vrhu država europodručja Antóniju Costi od 11. ožujka 2026.
Što su tehnologija distribuirane glavne knjige i tokenizacija imovine?
Distribuirana glavna knjiga u općenitom je smislu decentralizirana baza podataka koja se sporazumno dijeli i s pomoću koje se potvrđuje transakcija. To znači da mreža računalnih „čvorova” može zamijeniti tradicionalnu strukturu financijskog tržišta koja se temelji na jedinstvenom registru za bilježenje transakcija i vlasništva nad imovinom.
Na temelju tehnologije distribuirane glavne knjige „tokenizacija” financijske imovine, tj. izdavanje, pohrana i kruženje imovine u obliku blokova koda koji sadržavaju sva obilježja imovine i algoritme/pravila za izvršavanje transakcija u njima, dobila je na važnosti, prvo s kriptoimovinom, a sve više i s „tradicionalnom” financijskom imovinom kao što su obveznice, investicijski fondovi, dionice ili roba.
Digitalni euro
Tijekom razvoja digitalnih financija EU radi na uvođenju digitalnog eura, digitalnog oblika novca središnje banke koji izdaje Europska središnja banka za upotrebu u maloprodaji usporedno s fizičkom gotovinom.
Digitalni euro služio bi kao dopuna, a ne kao zamjena za novčanice i kovanice. Time bi se ljudima i poduzećima pri plaćanju omogućio dodatan izbor, a istodobno zadržala gotovina kao sredstvo plaćanja.
Digitalni euro mogao bi poduprijeti digitalne financije EU-a zahvaljujući svojem potencijalu kao dodatno, inovativno i sigurno sredstvo plaćanja.
Istodobno bi se doprinijelo strateškoj autonomiji Europe zahvaljujući manjem oslanjanju na neeuropska rješenja za plaćanje i jačanju otpornosti platnog sustava EU-a.
Europska središnja banka usporedno radi na uvođenju digitalnog eura za plaćanja velikih vrijednosti kako bi se, primjerice, međubankovne ili devizne transakcije mogle dovršiti u novcu središnje banke. Time će se ojačati financijska tržišta EU-a i međunarodna uloga eura.
Uredbom o tržištima kriptoimovine prvi se put kriptoimovina, izdavatelji kriptoimovine i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom stavljaju pod jedan zakonodavni okvir EU-a.
Taj okvir obuhvaća izdavatelje takozvane kriptoimovine „nevezane uz imovinu”, tj. veliku većinu kriptoimovine, kao što je bitcoin, koja nije osigurana financijskom imovinom za učvršćivanje svoje tržišne vrijednosti, i takozvane „stabilne kriptovalute”, kao i mjesta trgovanja i lisnice u kojima se drži kriptoimovina.
Cilj je tih novih pravila:
bolje zaštititi potrošače i ulagatelje
bolje regulirati rizike povezane s kriptoimovinom
poticati inovacije i ojačati ulogu EU-a kao predvodnika u postavljanju standarda za digitalnu politiku.
Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom moći će se osloniti na jasna i usklađena pravila te će im biti potrebno samo jedno odobrenje za rad u cijelom EU-u. Ipak, morat će ispunjavati stroge zahtjeve za zaštitu lisnica potrošača i odgovarat će ako izgube kriptoimovinu ulagatelja. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo vodit će javni registar pružateljâ usluga povezanih s kriptoimovinom koji ne ispunjavaju obveze.
Osim toga, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom moraju dostaviti informacije o svojem ekološkom i klimatskom otisku.
Uredba o tržištima kriptoimovine stupila je na snagu u lipnju 2023., a u potpunosti se primjenjuje od prosinca 2024. Vijeće je formalno donijelo ta pravila u svibnju 2023.
Kriptoimovina je digitalni prikaz vrijednosti ili prava. Jedna je od glavnih primjena tehnologije distribuirane glavne knjige u financijama.
Što su „stabilne kriptovalute”?
Za razliku od kriptoimovine „nevezane uz imovinu”, kao što je bitcoin, na čiju vrijednost neizbježno utječe volatilnost na tržištu, „stabilne kriptovalute” jesu kriptovalute koje svoju tržišnu vrijednost pokušavaju vezati uz neke vanjske reference, kao što je tradicionalna valuta. Izdavatelji stabilnih kriptovaluta obično uspostavljaju pričuvu u obliku državnih dužničkih vrijednosnih papira, druge visokolikvidne imovine i gotovine kako bi osigurali vrijednost stabilne kriptovalute i zaštitili njezinu vezu s vanjskom referencom.
Akt o digitalnoj operativnoj otpornosti
Budući da financijski sektor sve više ovisi o digitalnim procesima i softveru, postoje povećani rizici povezani s poremećajima i prijetnjama sustavima informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT).
Aktom o digitalnoj operativnoj otpornosti (DORA) osigurat će se da se europski financijski sektor može nositi s ozbiljnim poremećajima u radu. U DORA-i se utvrđuju jedinstveni zahtjevi za sigurnost mrežnih i informacijskih sustava poduzeća i organizacija koji posluju u financijskom sektoru, kao i ključnih trećih strana koje im pružaju usluge povezane s IKT-om, kao što su platforme u oblaku ili usluge analize podataka. Sva poduzeća moraju osigurati vlastitu otpornost na sve vrste poremećaja i prijetnji povezanih s IKT-om, kao i mogućnost odgovora i oporavka od njih.
Pregovarači Vijeća i Parlamenta u svibnju 2022. postigli su privremeni dogovor o DORA-i. Vijeće je formalno donijelo ta pravila u studenome 2022.
U okviru svoje strategije za digitalne financije EU radi na uklanjanju prepreka povezanih s upotrebom tehnologije distribuirane glavne knjige na financijskim tržištima.
Paket za integraciju tržišta i nadzor (MISP), koji je Europska komisija predložila u prosincu 2025., uključuje mjere za potporu široj upotrebi te tehnologije i bolje funkcioniranje financijskih tržišta u cijelom EU-u.
Paket se temelji na iskustvu iz postojećeg pilot-režima za tehnologiju distribuirane glavne knjige, a cilj je da se sudionicima na financijskim tržištima olakšaju upotreba takve tehnologije za trgovanje financijskim instrumentima i njihova namira te da im se olakša proširenje poslovanja.
Isto tako, paketom se nastoje poboljšati integracija i učinkovitost tržišta kapitala EU-a tako da se postojeća pravila prilagode novim tehnologijama, a istodobno zadrže zaštitne mjere za financijsku stabilnost i zaštitu ulagatelja.
