Skip to content

Ekonomska i monetarna unija

Ekonomska i monetarna unija obuhvaća koordinaciju gospodarskih i fiskalnih politika država članica zajedno s jedinstvenom monetarnom politikom za države članice koje su uvele euro te doprinosi gospodarskoj stabilnosti i rastu.

Kako funkcionira ekonomska i monetarna unija?

Ekonomska i monetarna unija (EMU) jedan je od temelja Europske unije. Njome se u državama članicama podupire gospodarska stabilnost i rast s visokom stopom zaposlenosti i održivim javnim financijama.

U praktičnom smislu EMU-om je obuhvaćena:

  • ekonomska unija: koordinacija nacionalnih fiskalnih i gospodarskih politika na temelju zajedničkih pravila i preporuka, prvenstveno u okviru postupka europskog semestra
  • monetarna unija: jedinstvena monetarna politika za europodručje koju utvrđuje neovisna Europska središnja banka (ESB).

Dopunjuju je:

  • bankovna unija: usklađenija pravila za europski financijski sektor, centralizirani nadzor i sanaciju banaka europodručja
  • unija tržištâ kapitala: pravila kojima se promiče dijeljenje rizika s privatnim sektorom i bolji pristup financiranju.

Tko sudjeluje u ekonomskoj i monetarnoj uniji?

Sve države članice EU-a dio su ekonomske unije i zajedno čine jedinstveno tržište. One i dalje imaju kontrolu nad svojim gospodarskim politikama, uz iznimku monetarne politike za države članice koje pripadaju europodručju, ali svoje odluke donose u bliskoj koordinaciji i na temelju pravila i preporuka EU-a.

Slobodnim protokom robe, usluga, ljudi i kapitala jedinstveno tržište nadopunjuje EMU.

Dvadeset jedna država članica koja je već uvela jedinstvenu valutu euro čine europsku monetarnu uniju.

EU je utvrdio takozvane konvergencijske kriterije za pridruživanje zemalja europodručju. Kako bi mogle biti dio europodručja, zemlje moraju imati:

  • nisku inflaciju
  • održive javne financije
  • stabilne devizne tečajeve
  • održive kamatne stope.

Povijest ekonomske i monetarne unije

Ostvarivanje ekonomske i monetarne unije i dalje je u tijeku s obzirom na to da je ona rezultat kontinuiranog procesa gospodarske integracije u EU-u.

Države članice 1957. odlučile su izgraditi zajedničko tržište. S vremenom je postalo jasno da je poželjna bliža gospodarska i monetarna suradnja kako bi unutarnje tržište nastavilo s razvojem i napretkom.

Na sastanku Europskog vijeća u Maastrichtu (Nizozemska) u prosincu 1991. službeno je odlučeno da bi EU trebao uspostaviti „ekonomsku i monetarnu uniju”, u kojoj će euro biti jedinstvena valuta. Načela EMU-a utvrđena su u Ugovoru o Europskoj uniji, poznatom i kao Ugovor iz Maastrichta.

EMU je uspostavljen u tri faze, a vrhunac treće faze bilo je uvođenje eura, jedinstvene valute, u siječnju 1999. Tijekom prve tri godine euro se upotrebljavao kao obračunska jedinica i samo za elektronička plaćanja. Kovanice i novčanice eura puštene su u optjecaj 1. siječnja 2002.

Produbljivanje ekonomske i monetarne unije

Nakon što je 2009. i 2010. kao posljedica financijske krize nastupila dužnička kriza koja je razotkrila aspekte koji nedostaju u upravljanju europodručjem, EU je poduzeo mjere za jačanje svoje ekonomske i monetarne unije.

Odlučeno je da će se:

  • uspostaviti Europski stabilizacijski mehanizam
  • poboljšati okvir gospodarskog upravljanja
  • pokrenuti bankovna unija.

Tijekom krize državnog duga niz država članica europodručja u okviru programa prilagodbe primio je zajmove za financijsku pomoć. Ti su se zajmovi u početku dodjeljivali putem privremenih instrumenata. Međutim, 2012. kao trajni instrument uspostavljen je Europski stabilizacijski mehanizam (ESM). Njime se može pružiti financijska pomoć zemljama europodručja koje se suočavaju s financijskim poteškoćama koje bi mogle predstavljati rizik za druge države članice ili europodručje u cjelini.

EU je 2011. i 2013. reformirao svoj okvir gospodarskog upravljanja kako bi spriječio i, prema potrebi, ispravio fiskalne i makroekonomske neravnoteže. Nova pravila postala su poznata kao „paket od šest mjera” i „paket od dvije mjere” zbog broja pravnih akata koji su se donijeli. Ona su uključivala jačanje zajedničkih fiskalnih pravila Pakta o stabilnosti i rastu.

Pokretanje bankovne unije

Na sastanku na vrhu država europodručja u lipnju 2012. prepoznata je potreba za stabilnim bankovnim sektorom koji dobro funkcionira, posebno za europodručje. Čelnici i čelnice EU-a donijeli su odluku o pokretanju bankovne unije. Bankovnom unijom EU želi promicati financijsku integraciju i osigurati da se neodržive banke ne spašavaju novcem poreznih obveznika.

Bankovna unija započela je s centralizacijom nadzora nad velikim bankama u Europskoj središnjoj banci uspostavom jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM). Kasnije je stvaranjem jedinstvenog sanacijskog mehanizma (SRM) dodan drugi stup u okviru kojeg je centralizirana sanacija banaka.

Izvješće petorice predsjednika

Predsjednici Europskog vijeća, Europske komisije, Europskog parlamenta, Europske središnje banke i Euroskupine 2015. su objavili izvješće u kojem se iznosi plan za EMU, poznat i kao „izvješće petorice predsjednika”.

EU je u mjesecima nakon njegove objave proveo niz preporuka iz izvješća. One obuhvaćaju:

  • osnivanje Europskog fiskalnog odbora
  • početak rasprava o dovršetku bankovne unije, uključujući europski sustav osiguranja depozita
  • akcijski plan za Uniju tržišta kapitala.

U prosincu 2017. čelnici i čelnice utvrdili su dovršetak bankovne unije i daljnji razvoj ESM-a kao prioritetna područja. U prosincu 2018. razmatrali su „proračunski instrument za konvergenciju i konkurentnost (BICC)” za europodručje.

Daljnji razvoj ESM-a

Nakon što su čelnici i čelnice europodručja na sastanku na vrhu država europodručja u prosincu 2018. za to dobili mandat, Euroskupina je do lipnja 2019. radila na revidiranom Ugovoru o ESM-u. Izmjenama se predviđa djelotvornija i fleksibilnija upotreba Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), među ostalim:

  • dostupnija preventivna kreditna linija ESM-a za države članice kojima je potrebna financijska potpora
  • snažnija uloga ESM-a u sprečavanju gospodarskih kriza u europodručju i upravljanju njima
  • transparentniji pristup procjeni održivosti javnog duga država članica
  • kreditna linija, odnosno „zajednički zaštitni mehanizam”, za Jedinstveni fond za sanaciju u okviru bankovne unije.

Nacionalni postupci ratifikacije započeli su u studenome 2020. Revidirani Ugovor o ESM-u stupit će na snagu nakon što ga ratificiraju sve države članice europodručja.

Zajednički proračunski instrument

Euroskupina je u lipnju 2019. postigla dogovor i o glavnim značajkama BICC-a za europodručje i, na dobrovoljnoj osnovi, za države članice tečajnog mehanizma EU-a (ERM II). EU je 1. siječnja 1999. uspostavio tečajni mehanizam (ERM II) koji je naslijedio ERM. Mehanizmom ERM II osigurava se da fluktuacije deviznog tečaja između eura i drugih valuta EU-a ne narušavaju gospodarsku stabilnost na jedinstvenom tržištu. Njime se ujedno pomaže zemljama da se pripreme za pridruživanje europodručju.

BICC je bio namijenjen pružanju financijskih poticaja za strukturne reforme i javna ulaganja kako bi se ojačao potencijalni rast gospodarstava europodručja i otpornost jedinstvene valute na gospodarske šokove.

Rad na BICC-u obustavljen je nakon izbijanja pandemije bolesti COVID-19 u 2020. Međutim, poslužio je kao inspiracija za Mehanizam za oporavak i otpornost, koji je okosnica privremenog plana oporavka Next Generation EU.

Njime su državama članicama osigurana znatna bespovratna sredstva i zajmovi EU-a za potporu ulaganjima i reformama potrebnima za podupiranje njihovih gospodarstava nakon pandemije te za provedbu zelene i digitalne tranzicije. EMU se općenito pokazao otpornijim nego deset godina ranije.

Dovršetak bankovne unije

Euroskupina je 2021. i 2022. nastavila rasprave o dovršetku bankovne unije. Ministri i ministrice razmotrili su pitanja kao što su upravljanje krizama, osiguranje depozita, prekogranična integracija i zaštitne mjere za financijsku stabilnost.

Euroskupina je u lipnju 2022. usvojila izjavu o budućnosti bankovne unije. Ministri i ministrice složili su se da bi rad odmah trebalo usredotočiti na jačanje sustava zajedničkog okvira za krizno upravljanje bankama i osiguranje depozita (CMDI).

Komisija je na temelju toga u travnju 2023. predstavila zakonodavni prijedlog za daljnje jačanje EU-ova okvira CMDI, s naglaskom na srednjim i manjim bankama.

Velika reforma okvira gospodarskog upravljanja

Oporavak od pandemije bolesti COVID-19 i posljedice ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine predstavljaju nove izazove za gospodarstvo EU-a u kontekstu viših razina duga i kamatnih stopa te novih ciljeva u pogledu ulaganja i reformi. EU je stoga dodatno ažurirao svoj okvir gospodarskog upravljanja kako bi ga prilagodio budućnosti.

Glavni je cilj reforme osigurati dobre i održive javne financije uz istodobno promicanje održivog i uključivog rasta u svim državama članicama putem reformi i ulaganja.

Vijeće je 29. travnja 2024. donijelo paket zakonodavnih akata kojima se provodi reforma EU-ova okvira gospodarskog i fiskalnog upravljanja. Nova pravila stupila su na snagu 30. travnja 2024.

Pogled u budućnost

Institucije EU-a i države članice i dalje ulažu napore kako bi EMU išao ukorak s promjenama u svijetu i novim potrebama.

U tijeku je i rad na mogućem stvaranju digitalnog eura.

Vidi također

Teme

Posljednja izmjena: 1. siječnja 2026.