Odnosi EU-a s Europskim gospodarskim prostorom
Zahvaljujući Europskom gospodarskom prostoru (EGP) jedinstveno tržište EU-a prošireno je na Island, Lihtenštajn i Norvešku, čime se omogućuje slobodno kretanje robe, usluga, ljudi i kapitala uz istodobno poticanje bliske političke i gospodarske suradnje.
Što je Europski gospodarski prostor?
Europski gospodarski prostor (EGP) uspostavljen je u siječnju 1994. sporazumom kojim se države članice Europske unije i zemlje članice Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) ujedinjuju u jedinstveno unutarnje tržište.
Članice EGP-a
Europski gospodarski prostor sastoji se od 30 zemalja: 27 država članica EU-a i tri zemlje EFTA-e.
Iako se EFTA sastoji od četiri zemlje (Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska), Švicarska ne pripada Europskom gospodarskom prostoru. Švicarski glasači odbili su sudjelovati u EGP-u na referendumu u prosincu 1992. Odnosi EU-a sa Švicarskom uređeni su nizom zasebnih sporazuma.
Prednosti
Europski gospodarski prostor pruža prednosti i pojedincima i poduzećima jer se unutarnje tržište EU-a proširuje na Island, Lihtenštajn i Norvešku. Sporazumom o EGP-u zajamčena su jednaka prava i obveze na unutarnjem tržištu za pojedince i gospodarske subjekte u EGP-u.
Kad je riječ o građanima, EGP podupire slobodno kretanje ljudi, čime se olakšava život, rad, studiranje i osnivanje poduzeća u svim zemljama sudionicama, podložno primjenjivim pravilima.
Kad su posrijedi poduzeća, EGP im omogućuje pristup većem tržištu na temelju zajedničkog skupa pravila, čime se olakšava trgovina robom i uslugama te stvaraju predvidljiviji uvjeti za prekograničnu gospodarsku aktivnost.
Izuzeća
Sporazumom o EGP-u nisu obuhvaćene sljedeće politike EU-a:
- zajednička poljoprivredna i ribarstvena politika
- carinska unija
- zajednička trgovinska politika
- zajednička vanjska i sigurnosna politika
- pravosuđe i unutarnji poslovi (međutim, države EFTA-e koje su članice EGP-a dio su schengenskog područja)
- izravno i neizravno oporezivanje
- ekonomska i monetarna unija.
Kako se upravlja Europskim gospodarskim prostorom?
EGP se temelji na institucijskoj strukturi koja se sastoji od dva stupa i okuplja institucije EU-a i institucije koje predstavljaju države EFTA-e koje su članice EGP-a. Time se jamči uključivanje relevantnih pravila EU-a u Sporazum o EGP-u i njihova dosljedna primjena u svim zemljama sudionicama, uz poštovanje autonomije obiju strana.
EGP-ove institucije i tijela nadležna za donošenje odluka
Sporazumom o EGP-u osnivaju se zajedničke institucije koje podupiru suradnju između EU-a i država EFTA-e koje su članice EGP-a. Nadziru provedbu Sporazuma, inkorporiraju novo zakonodavstvo i osiguravaju učinkovitu primjenu zajedničkih pravila.
Zajednički odbor
Zajednički odbor EGP-a upravlja svakodnevnim funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u. U tom odboru okupljaju se predstavnici EU-a i država EFTA-e koje su članice EGP-a kako bi u Sporazum uključili relevantno zakonodavstvo EU-a. Odluke se donose konsenzusom.
Vijeće EGP-a
Vijeće EGP-a pruža političke smjernice za provedbu Sporazuma o EGP-u. Obično se sastaje dvaput godišnje i okuplja članove Vijeća Europske unije, predstavnike Europske komisije te ministre i ministrice vanjskih poslova država EFTA-e koje su članice EGP-a.
Vijeće preispituje funkcioniranje Sporazuma o EGP-u i raspravlja o pitanjima od zajedničkog političkog i gospodarskog interesa.
Nadzorno tijelo EFTA-e
Nadzorno tijelo EFTA-e prati provode i primjenjuju li Island, Lihtenštajn i Norveška ispravno pravila Sporazuma o EGP-u relevantna za unutarnje tržište.
Njegova je uloga usporediva s ulogom Europske komisije u EU-u. Prema potrebi može istražiti moguća kršenja pravila EGP-a i pokrenuti provedbene postupke.
Sud EFTA-e
Sud EFTA-e, sa sjedištem u Luksemburgu, osigurava dosljedno tumačenje i primjenu pravila EGP-a u Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj. Bavi se postupcima zbog povrede koje je pokrenulo Nadzorno tijelo EFTA-e, daje savjetodavna mišljenja nacionalnim sudovima o tumačenju prava EGP-a i odlučuje o žalbama na odluke Nadzornog tijela.
Uloga institucija EU-a
Institucije EU-a imaju središnju ulogu u funkcioniranju Sporazuma o EGP-u. Europska komisija predlaže zakonodavstvo i predstavlja EU u Zajedničkom odboru EGP-a, dok Vijeće Europske unije pruža političke smjernice putem Vijeća EGP-a. Europska služba za vanjsko djelovanje također doprinosi političkom dijalogu s državama EFTA-e koje su članice EGP-a.
Suradnja koja nadilazi unutarnje tržište
EU i zemlje EFTA-e koje su članice EGP-a blisko surađuju i u područjima od zajedničkog interesa koja nadilaze okvir Sporazuma o EGP-u i sudjelovanje na unutarnjem tržištu EU-a. Ta se suradnja odvija putem političkog dijaloga, zajedničkih inicijativa i sudjelovanja u europskim programima.
Politička suradnja
EU i zemlje EFTA-e koje su članice EGP-a održavaju redoviti politički dijalog o europskim i međunarodnim pitanjima. Ta suradnja omogućuje im razmjenu mišljenja i, prema potrebi, koordinaciju stajališta o izazovima koji utječu na širi europski kontinent.
Područja suradnje obuhvaćaju:
- vanjsku i sigurnosnu politiku, uključujući rasprave o međunarodnim događajima, regionalnoj stabilnosti i zajedničkim sigurnosnim izazovima
- potporu Ukrajini i međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima
- energetsku sigurnost i otpornost
- klimatske promjene i globalne izazove u području okoliša
- gospodarsku sigurnost i konkurentnost.
Suradnja u drugim područjima
Sudjelovanjem u programima i inicijativama EU-a države EFTA-e koje su članice EGP-a doprinose europskoj suradnji u područjima kao što su:
istraživanja i inovacije, uključujući sudjelovanje u istraživačkim programima i inicijativama EU-a kojima se podupire znanstvena suradnja (kao što je Obzor Europa)
obrazovanje, osposobljavanje, mladi i kultura putem programa kojima se promiču razmjene, razvoj vještina i suradnja među ustanovama (kao što su Erasmus+ i Kreativna Europa)
okoliš i klimatska politika, uključujući suradnju u području zelene tranzicije i održivog razvoja (npr. u okviru programa LIFE)
digitalna transformacija, uključujući rad na jačanju digitalne povezivosti, inovacija i sigurnog digitalnog okružja (u okviru inicijative Digitalna Europa).
Također pogledajte
Jedinstveno tržište EU-a: prednosti, činjenice i brojke
Schengensko područje – pojašnjenje
Obzor Europa
Posljednja izmjena: 23. rujna 2026.