Informacije o carinama EU-a

Što su carine?

Carina je porez koji se naplaćuje na uvoz robe. Primarna je svrha carina:

promicanje lokalnih poduzeća i radnih mjesta

zaštita domaće industrije od nepoštenog tržišnog natjecanja

Carina se obično izražava ad valorem (tj. kao postotak deklarirane vrijednosti robe) ili u apsolutnim vrijednostima (npr. 100 eura po toni). Rjeđe se može izraziti kao složena vrijednost koja se sastoji od oba prethodno navedena elementa.

Carine se uglavnom naplaćuju na uvoz, ali postoje i slučajevi izvoznih carina.

Carinama se povećavaju prihodi za vladu, ali i cijene uvezenih proizvoda, čime se proizvodima proizvedenima na domaćem tržištu daje cjenovna prednost.

Na primjer, ako EU uvede tarifu od 20 % na elektroničke uređaje iz Kine, poduzeće koje uvozi pametni telefon u vrijednosti od 200 eura plaća carinu od 40 eura. Poduzeće može prenijeti taj dodatni trošak na korisnike, zbog čega je pametni telefon skuplji.

Kako funkcioniraju carine?

Zahvaljujući carinskoj uniji carinska tijela svih država članica EU-a funkcioniraju kao jedno. Primjenjuju iste carine na robu koja se uvozi na njihovo državno područje iz zemalja izvan EU-a.

75 % naplaćenih carina odlazi u proračun EU-a, a carine čine 13,7 % ukupnog proračuna za 2024.

Kad je riječ o carinama, Europska unija slijedi načela i pravila koja je utvrdila Svjetska trgovinska organizacija (WTO), čiji je član od 1995. Sve države članice EU-a ujedno su zasebne članice WTO-a.

Jedno od glavnih načela WTO-a poznato je kao tretman najpovlaštenije nacije. To načelo znači da zemlje u principu ne mogu raditi razliku među svojim trgovinskim partnerima. Dopuštene su neke iznimke. Na primjer, zemlje mogu sklopiti sporazum o slobodnoj trgovini koji se primjenjuje samo na robu kojom se trguje unutar određene skupine. Ili neka zemlja može uvesti prepreke za proizvode iz određenih zemalja, ako se smatra da se tim proizvodima nepošteno trguje.

• Carinska unija EU-a
• Načela trgovinskog sustava (Svjetska trgovinska organizacija)

Što su trgovinski ratovi?

Trgovinski rat gospodarski je spor između dviju zemalja ili dvaju subjekata. Do njega može doći kada se jedna zemlja suprotstavi trgovačkim praksama druge zemlje koje se smatraju nepoštenima provođenjem ograničenja na uvoz, kao što su carine. Trgovinski ratovi dovode u uključenim zemljama do većih troškova i za poduzeća i za potrošače.

Primjerice, SAD je 2018. uveo carine na čelik i aluminij iz EU-a. Kao odgovor na to, EU je uveo carine na proizvode iz SAD-a kao što su motocikli i bourbon whiskey.

EU upotrebljava instrumente trgovinske zaštite, kao što su antidampinške pristojbe, kako bi zaštitio industriju EU-a od narušavanja međunarodne trgovine. Upotreba takvih instrumenata u EU-u temelji se na pravilima Svjetske trgovinske organizacije.

Instrument EU-a za borbu protiv prisile EU-u i njegovim državama članicama pruža sredstva za odvraćanje i odgovor na gospodarsku prisilu trećih zemalja. Cilj mu je putem dijaloga smiriti i potaknuti ukidanje prisilnih mjera u području trgovine i ulaganja.

EU se može žaliti i na sustav WTO-a za rješavanje sporova, kojim se osiguravaju mehanizmi za rješavanje trgovinskih sporova između njegovih članica.

Na temelju unaprijed definiranih pravila svaka članica WTO-a može podnijeti pritužbu zbog kršenja pravila WTO-a. WTO pomaže u sprečavanju eskalacije trgovinskih sporova.

Od osnivanja WTO-a 1995. EU je sudjelovao u 201 predmetu: u 110 predmeta kao tužitelj i u 91 kao tužena stranka.

• Trgovinsko zakonodavstvo EU-a
• Rješavanje sporova (Svjetska trgovinska organizacija)

Niže carine zahvaljujući trgovinskim sporazumima

EU pregovara o trgovinskim sporazumima s trećim zemljama kako bi se smanjile carine i olakšala trgovina.

Neki od sporazuma uglavnom su usmjereni na ukidanje carina, dok drugi uključuju šire obveze u pogledu usluga, ulaganja, javne nabave, tržišnog natjecanja, raznih regulatornih pitanja, održivog razvoja i drugih tema.

EU trenutačno ima najveću trgovinsku mrežu na svijetu. EU je sklopio 44 sporazuma s oko 80 partnera.

EU trenutačno ima status:

• svjetskog predvodnika u trgovini robom i uslugama
• glavnog trgovinskog partnera oko 80 partnera
• drugog najvećeg izvoznika i uvoznika robe u svijetu.

• Trgovinski sporazumi EU-a

Vidjeti također