Trgovinsko zakonodavstvo EU-a

Poštena i pravična trgovina

Proteklih je godina EU provodio temeljitu reformu ključnih pravila u vezi s trgovinom. Glavna obuhvaćena područja jesu:

• borba protiv prisile
• izravna strana ulaganja
• bilateralne zaštitne mjere
• instrumenti trgovinske zaštite, uključujući antidampinške mjere.

Zakonodavnim inicijativama EU-a europske se proizvođače i poduzeća želi zaštititi od potencijalne štete koja im se može nanijeti određenim trgovačkim praksama stranih subjekata.

Provjere izravnih stranih ulaganja

U EU-u postoje pravila o provjeri izravnih stranih ulaganja koja ulaze u EU kako bi države članice mogle provjeriti i kontrolirati strana ulaganja u EU-u i otkloniti eventualne rizike za sigurnost ili javni poredak povezane s njima. Pritom surađuju s drugim državama članicama i Europskom komisijom.

Vijeće i Parlament 11. prosinca 2025. postigli su privremeni dogovor o reviziji uredbe o provjeri izravnih stranih ulaganja iz 2019.

Privremeni dogovor potvrdit će Vijeće i Parlament, nakon čega će pravni akt biti formalno donesen. Pravila će se početi primjenjivati 18 mjeseci nakon stupanja na snagu revidirane uredbe.

Revidirani mehanizmi za provjeru izravnih stranih ulaganja dio su strategije EU-a za jačanje gospodarske sigurnosti i zaštitu strateških industrijskih sektora od rizičnih ulaganja stranih ulagatelja.

• Europska gospodarska sigurnost
• Izravna strana ulaganja: Vijeće i Parlament postigli politički dogovor o poboljšanju provjere izravnih stranih ulaganja (priopćenje za medije, 11. prosinca 2025.)
• Trgovina: Coreper potvrdio pregovaračko stajalište Vijeća o reviziji provjere izravnih stranih ulaganja (priopćenje za medije, 12. lipnja 2025.)

Mjere borbe protiv prisile

Vijeće je 23. listopada 2023. donijelo instrument za borbu protiv prisile.. Cilj je tog instrumenta odvratiti treće zemlje od primjene gospodarske prisile na EU i njegove države članice putem mjera koje utječu na trgovinu ili ulaganja.

Mjere koje bi se mogle primijeniti na treću zemlju kao odgovor na gospodarsku prisilu uključuju uvođenje trgovinskih ograničenja, primjerice u obliku:

• povećanih carina
• uvoznih ili izvoznih dozvola
• ograničenja u području usluga, pristupa izravnim stranim ulaganjima ili javne nabave.

Instrument za borbu protiv prisile osmišljen je kako bi se putem dijaloga smirile napetosti i potaknula obustava mjera prisile. Sve protumjere EU-a primjenjuju se samo kao krajnja mjera.

• Trgovina: Vijeće donijelo uredbu o zaštiti EU-a od gospodarske prisile trećih zemalja (priopćenje za medije, 23. listopada 2023.)
• Zaštita od prisile (Europska komisija)

Instrumenti trgovinske zaštite

Nova uredba o osuvremenjivanju instrumenata trgovinske zaštite EU-a stupila je na snagu 8. lipnja 2018.

Cilj je uredbe zaštititi proizvođače iz EU-a od štete koju im nanosi nelojalna konkurencija, uz osiguravanje slobodne i poštene trgovine. Time instrumenti trgovinske zaštite postaju predvidljiviji, transparentniji i dostupniji, posebno malim i srednjim poduzećima (MSP).

Cilj je EU-a da antidampinški i antisubvencijski instrumenti budu djelotvorniji i prikladniji za zaštitu proizvođača iz EU-a od nepoštenih praksi stranih poduzeća i od bilo kakvog rizika od odmazde.

Uvoznici bi istodobno trebali imati koristi od veće predvidljivosti u pogledu promjenjivih stopa pristojbi, čime bi im se olakšalo poslovno planiranje. Cjelokupni sustav trebao bi biti transparentniji i pristupačniji korisnicima.

• Vijeće donijelo stajalište o novom pravnom okviru za suzbijanje nepoštenog tržišnog natjecanja (izjava za medije, 16. travnja 2018.)
• Trgovinska zaštita (Europska komisija)

Antidamping:

Vijeće je 4. prosinca 2017. donijelo nova pravila EU-a radi bolje zaštite Europske unije od nepoštenih trgovačkih praksi. Ta su pravila na snagu stupila 20. prosinca 2017.

Ažurirana antidampinška pravila EU-a primjenjuju se na slučajeve u kojima su cijene uvezenih proizvoda umjetno snižene zbog intervencije države.

Zakonodavnim se okvirom pri izračunu dampinga uklanja dosadašnje razlikovanje između tržišnih i netržišnih gospodarstava.

Osim toga, Europska komisija treba dokazati postojanje znatnog narušavanja tržišta između prodajne cijene proizvoda i njegovih troškova proizvodnje.

• Vijeće donijelo nova pravila protiv nepoštenih trgovačkih praksi (priopćenje za medije, 4. prosinca 2017.)
• Antidampinške mjere (Europska komisija)

Horizontalne bilateralne zaštitne mjere

Vijeće je 28. siječnja 2019. donijelo uredbu kojom se omogućuje primjena zaštitnih mjera za trgovinske sporazume.

Uredba obuhvaća sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Japana, EU-a i Singapura te EU-a i Vijetnama. Bilateralne zaštitne mjere primjenjuju se i na sporazume EU-a s Čileom, Kenijom i Novim Zelandom. U područje primjene mogu se dodavati novi trgovinski sporazumi.

Bilateralne zaštitne mjere omogućuju privremeno povlačenje carinskih povlastica.

Prije navedene inicijative taj se mehanizam predlagao odvojeno u svakom trgovinskom sporazumu.

• Zaštitne mjere u sporazumima o slobodnoj trgovini: Vijeće donijelo uredbu (priopćenje za medije, 28. siječnja 2019.)