Trgovinski sporazumi EU-a
Trgovinskim sporazumima EU-a oblikuju se trgovinski odnosi s državama koje nisu članice EU-a kako bi se stvorile bolje trgovinske prilike i prevladale trgovinske prepreke.
Što su trgovinski sporazumi?
EU upravlja trgovinskim odnosima s trećim zemljama s pomoću trgovinskih sporazuma. Osmišljeni su kako bi se stvorile bolje trgovinske prilike te prevladale povezane prepreke.
Trgovinska politika EU-a također se upotrebljava kao sredstvo za promicanje europskih načela i vrijednosti, od demokracije i ljudskih prava do zaštite okoliša i socijalnih prava.
Klasifikacija trgovinskih sporazuma
Trgovinski sporazumi razlikuju se ovisno o svojem sadržaju:
- sporazumima o gospodarskom partnerstvu podupire se razvoj trgovinskih partnera iz afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja
- sporazumima o slobodnoj trgovini omogućuje se uzajamno otvaranje tržišta s razvijenim zemljama i gospodarstvima u usponu osiguravanjem povlaštenog pristupa tržištima
- sporazumima o pridruživanju jačaju se širi politički dogovori.
EU sklapa i nepovlaštene trgovinske sporazume kao dio širih dogovora, kao što su sporazumi o partnerstvu i suradnji.
Pregovori o trgovinskim sporazumima vode se u skladu s pravilima utvrđenima u članku 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Uloga EU-a u globalnoj trgovini (Infografika)
Pregovori i sporazumi
EU je sklopio više od 40 sporazuma s oko 80 partnera. U tijeku je donošenje ili ratifikacija sporazuma s još 27 partnera.
Kako se pregovara o trgovinskim sporazumima
Vijeće je 22. svibnja 2018. usvojilo zaključke koji se odnose na način na koji se trgovinski pregovori vode i sklapaju.
U tim zaključcima utvrđena su ključna načela na kojima će se odsad temeljiti pregovarački pristup Vijeća.
Preciznije, Vijeće se posebno usmjerilo na dva pitanja:
- namjeru Europske komisije da preporuči razdvajanje sporazuma u dva odvojena sporazuma, jedan o zaštiti ulaganja i drugi o trgovinskim odredbama
- ulogu Vijeća u trgovinskim pregovorima.
Trgovinski pregovori EU-a (Infografika)
Uloga Vijeća
Vijeće ima ključnu ulogu u oblikovanju novih trgovinskih sporazuma.
U početnoj fazi Vijeće ovlašćuje Europsku komisiju za pregovore o novom trgovinskom sporazumu u ime EU-a. To se radi putem „pregovaračkog mandata”. Uz to ovlaštenje Vijeće pruža i pregovaračke smjernice koje uključuju ciljeve, područje primjene i moguća vremenska ograničenja pregovora.
Komisija potom u ime EU-a te u bliskoj suradnji s Vijećem i Europskim parlamentom pregovara sa zemljom partnerom.
Nakon što se s partnerima usuglasi o tekstu dogovora, Komisija Vijeću na donošenje podnosi formalni prijedlog.
Nakon rasprave Vijeće donosi odluku o potpisivanju sporazuma u ime EU-a. Potpisani sporazum potom šalje Europskom parlamentu kako bi on dao svoju suglasnost.
U završnim fazama, nakon dobivanja suglasnosti Europskog parlamenta, Vijeće donosi odluku o sklapanju sporazuma.
Trgovinska načela
EU poštuje načela Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
Trgovinski sporazumi općenito su vrlo složeni jer su to pravni tekstovi koji obuhvaćaju širok raspon aktivnosti, od poljoprivrede do intelektualnog vlasništva. No zajednički im je niz temeljnih načela.
Borba protiv diskriminacije
Tim trgovinskim načelom WTO-a razmatraju se dva aspekta:
- aspekt najpovlaštenije države – zemlje obično ne mogu diskriminirati među svojim trgovinskim partnerima
- aspekt nacionalnog tretmana – uvoznu i lokalno proizvedenu robu trebalo bi tretirati jednako.
Predvidljivost
Prema WTO-u obećanje da se neće uspostaviti prepreka trgovini može biti jednako važno kao i uklanjanje prepreke, s obzirom na to da se time poduzećima osigurava predvidljivost. Na taj se način potiču ulaganja i otvaraju radna mjesta, a potrošači mogu u potpunosti iskoristiti prednosti tržišnog natjecanja, odnosno mogućnosti izbora i niže cijene.
Pošteno tržišno natjecanje
Iako se općenito opisuje kao institucija za „slobodnu trgovinu”, WTO ponekad dopušta carine te, u ograničenim okolnostima, druge oblike zaštite. Konkretnije, WTO promiče sustav pravila posvećen otvorenom i poštenom tržišnom natjecanju.
EU i Svjetska trgovinska organizacija
Posljednja izmjena: 5. prosinca 2024.