Borba protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima
Borba protiv kriminalnih mreža koje iskorištavaju ugrožene migrante nužna je kako bi se suzbilo krijumčarenje migranata, ali i trgovina ljudima.
Borba protiv krijumčarenja migranata
Krijumčarenje migranata znatno se razvilo od početka migracijske krize u 2015. Prema podacima Europola i Interpola više od 90 % nezakonitih migranata plaća krijumčarima kako bi pokušali stići do Europe. Za kriminalne mreže to je vrlo unosna poslovna aktivnost s niskim rizikom od otkrivanja.
Procjenjuje se da krijumčarenje migranata diljem svijeta generira godišnji promet u vrijednosti između 4,7 i 6 milijardi eura.
- Dobit krijumčara (infografika Europola, 27. studenoga 2019.)
- Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal, Global study on smuggling of migrants, 2018.
EU odlučno djeluje u borbi protiv kriminalnih mreža koje iskorištavaju ugrožene migrante. Europska multidisciplinarna platforma za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT) utvrdila je da je borba protiv olakšavanja nezakonitih migracija jedan od prioriteta za razdoblje 2022. – 2025.
Države članice koordiniranim su djelovanjem 2022. postigle sljedeće:
• 3646 uhićenja
• 3285 istraga
• zapljenu 2 267 655 eura u gotovini
• zapljenu tisuća krivotvorenih isprava.
Zakonodavstvo EU-a za borbu protiv krijumčarenja migranata i njegovo sprečavanje
Europska komisija u studenome 2023. donijela je dva zakonodavna prijedloga za sprečavanje i suzbijanje krijumčarenja migranata.
Prvi je prijedlog direktive o minimalnim pravilima za sprečavanje i suzbijanje krijumčarenja migranata. Među njegovim su ciljevima:
• povećavanje djelotvornosti kaznenog progona krijumčarskih mreža
• pojašnjavanje definicije krijumčarenja kao kaznenog djela
• usklađivanje sankcija.
Drugi je prijedlog uredbe o policijskoj suradnji. Među njegovim su ciljevima jačanje Europolove uloge u borbi protiv krijumčarenja migranata
• jačanje razmjene podataka, uključujući biometrijske podatke, među državama članicama i s Europolom.
Predstavnici država članica EU-a (Coreper) 19. lipnja 2024. postigli su dogovor o pregovaračkom mandatu Vijeća za uredbu o jačanju uloge Europola u borbi protiv krijumčarenja migranata.
U rujnu 2025. pregovarači Vijeća i Europskog parlamenta postigli su privremeni dogovor o jačanju Europola kako bi se državama članicama pružila veća potpora u borbi protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima.
- Krijumčarenje migranata: Vijeće i Europski parlament žele snažniju ulogu Europola (priopćenje za medije, 25. rujna 2025.)
- Krijumčarenje migranata: ojačana uloga Europola u borbi protiv krijumčarenja migranata (priopćenje za medije, 19. lipnja 2024.)
- Prijedlog uredbe o unapređenju policijske suradnje u području sprečavanja, otkrivanja i istrage krijumčarenja migranata i trgovine ljudima te o unapređenju Europolove potpore sprečavanju i borbi protiv takvih kaznenih djela
- Komisija postrožila pravila EU-a i pokrenula globalni savez za borbu protiv krijumčarenja migranata (Europska komisija)
EU-ova borba protiv trgovine ljudima
Tijekom godina EU i njegove države članice razvili su snažniji i promjenjiv odgovor na trgovinu ljudima, u kojem se naglasak stavlja na policijski rad i prevenciju.
Direktiva o suzbijanju trgovanja ljudima, donesena 2011., temelji se na UN-ovu protokolu za sprječavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovanja ljudima i na Konvenciji Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima.
U njoj se prepoznaje da trgovina ljudima nije samo kazneno djelo već i kršenje ljudskih prava i da države članice imaju odgovornost zaštititi žrtve neovisno o njihovoj zemlji podrijetla.
Direktivom se predviđaju i stroža pravila za suzbijanje trgovine djecom. Države članice moraju svoj djeci koja su žrtve trgovine ljudima pružiti pomoć i pristup obrazovanju.
EU je u lipnju 2024. odlučio iskorištavanje zamjenskog (surogatnog) majčinstva, prisilni brak i nezakonito posvajanje dodati vrstama iskorištavanja već obuhvaćenim pravom EU-a za borbu protiv trgovine ljudima. Osim toga, svjesno korištenje uslugama koje pruža žrtva trgovine ljudima postat će kazneno djelo za koje će se izricati djelotvorne i proporcionalne kazne koje odvraćaju od njegova počinjenja.
U 2022. u EU-u su registrirane 10 093 žrtve trgovine ljudima, a osuđeno je 2097 trgovaca ljudima. U 2023. putem EU-ove platforme za borbu protiv teškog i organiziranog kriminala (EMPACT) identificirano je 7500 žrtava te je prijavljeno 457 uhićenja.
EU-ova borba protiv trgovine ljudima
Svake godine u EU-u otkriju se tisuće žrtava trgovine ljudima. EU i njegove države članice poduzeli su brojne mjere u cilju borbe protiv tog okrutnog zločina i pojačano rade na tom cilju.
Posljednja izmjena: 15. siječnja 2026.