Kako EU štiti maloljetnike na internetu
Internet ima sve važniju ulogu u životu djece i tinejdžera diljem EU-a. EU i njegove države članice rade kako bi ih zaštitili od rizika na internetu.
Što EU čini kako bi zaštitio maloljetnike na internetu
EU i njegove države članice surađuju na zaštiti maloljetnika u digitalnom okruženju, poštujući vrijednosti i načela EU-a.
Neke od najnovijih inicijativa uključuju:
- pravila za suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu
- Akt o digitalnim uslugama – kojim se suzbija štetan sadržaj na internetu
- aplikaciju za provjeru dobi na razini EU-a
- zaključke o sigurnijem digitalnom okruženju.
Nova pravila za suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu
Predstavnici država članica EU-a danas su postigli dogovor o stajalištu Vijeća o uredbi za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu. Nakon što se donese, novi akt sadržavat će obveze za digitalna poduzeća da spriječe širenje materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece i mamljenje djece.
Pružatelji internetskih usluga u tom bi slučaju morali ukloniti sadržaj i blokirati pristup sadržaju ili, kad je riječ o tražilicama, izbrisati rezultate pretraživanja. Uredbom se uspostavlja i nova agencija EU-a, EU-ov centar za suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece, kako bi se državama članicama i pružateljima internetskih usluga pružila potpora u provedbi tog akta.
Vijeće i Parlament postigli su dogovor i o strožim pravilima iz područja kaznenog prava o seksualnom zlostavljanju djece i seksualnom iskorištavanju djece. Na primjer, u skladu s novim pravilima plaćanje pristupa prijenosu seksualnog zlostavljanja djece uživo bit će kažnjivo. Osim toga, dizajniranje ili prilagodba sustava umjetne inteligencije kako bi se proizveli materijali koji sadržavaju seksualno zlostavljanje djece te distribucija takvih sustava smatrat će se kaznenim djelom. Ažuriranje pravila bilo je potrebno s obzirom na sve veću raširenost uvjerljivih krivotvorenih (deep fake) materijala koji prikazuju zlostavljanje i takvih materijala generiranih umjetnom inteligencijom.
Akt o digitalnim uslugama: borba protiv štetnog sadržaja na internetu
EU je donio i Akt o digitalnim uslugama kako bi pomogao u borbi protiv širenja štetnog sadržaja na internetu, koji može negativno utjecati na mentalnu i emocionalnu dobrobit i razvoj maloljetnika.
Aktom o digitalnim uslugama od internetskih platformi zahtijeva se da uspostave mjere za bolju zaštitu korisnika i uklanjanje štetnog sadržaja kao što su zlostavljanje na internetu, govor mržnje ili prodaja nezakonitih proizvoda.
Revizijom Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama riješit će se i pitanje sigurnosti maloljetnika na internetu. Vijeće je u svibnju 2025. odobrilo zaključke u kojima se utvrđuje na što se Europska komisija želi usredotočiti, uključujući odjeljak o zaštiti maloljetnika.
Pristup EU-a provjeri dobi
EU je uveo europsku aplikaciju za provjeru dobi kako bi internetskim platformama pomogao da provjere dob svojih korisnika pri pristupu stranicama sa zakonskim dobnim ograničenjima.
Korisnici moraju preuzeti aplikaciju i povezati je s putovnicom ili osobnom iskaznicom. Koriste je za dokazivanje dobi pri pristupu internetskim uslugama. Aplikacija je osmišljena u skladu s najvišim standardima privatnosti na svijetu, čime se korisnicima omogućuje da anonimno dokažu svoju dob, bez dijeljenja drugih osobnih podataka.
Zaključci o sigurnijem digitalnom okruženju
U zaključcima odobrenima u lipnju 2025. Vijeće je potaknulo mjere kojima bi se osiguralo da djeca i adolescenti mogu koristiti digitalne alate na siguran i zdrav način, bez ugrožavanja vlastitog mentalnog zdravlja.
Te mjere uključuju:
- blisku suradnju s ključnim dionicima radi izgradnje sigurnijeg digitalnog okruženja
- podizanje svijesti o rizicima koje predstavlja digitalno okruženje i koristima odgađanja ili postupnog uvođenja digitalnih alata
- kampanje za medijsku i digitalnu pismenost djece i adolescenata
- bolji dizajn digitalnih proizvoda radi promicanja sigurnosti i privatnosti
- jačanje mehanizama prijavljivanja kako bi se doprinijelo borbi protiv seksualnog iskorištavanja na internetu.
Što maloljetnici rade na internetu
Internet je postao središnji dio svakodnevnog života za sve, a posebno za mlade. Prema podacima Europske komisije djeca u dobi od 9 i 15 godina u prosjeku provode tri sata dnevno ispred zaslona i na društvenim mrežama.
U 2024. godini 98 % osoba u dobi od 16 do 17 godina u EU-u svakodnevno se koristilo internetom, u usporedbi s 88 % ukupnog stanovništva. Neke od najpopularnijih internetskih aktivnosti za osobe u dobi od 16 do 17 godina uključuju:
- trenutačnu razmjenu poruka
- gledanje televizije ili videozapisa putem internetskog prijenosa
- telefonske pozive ili videopozive
- sudjelovanje u društvenim mrežama
- gledanje videosadržaja putem komercijalnih usluga ili usluga dijeljenja
- slušanje ili preuzimanje glazbe.
Društvene mreže njihov su glavni izvor informacija o političkim i društvenim pitanjima
Istraživanje Europskog parlamenta iz 2024. pokazuje da su društvene mreže glavni izvor informacija o političkim i društvenim pitanjima za osobe u dobi od 16 do 18 godina, pri čemu nadmašuju tradicionalne medije kao što su televizija i vijesti na internetu. S druge strane, osobe u dobi od 25 do 30 godina i dalje preferiraju televiziju umjesto društvenih mreža ili internetskih vijesti kao primarni izvor informacija.
Grafikon koji prikazuje glavne izvore informacija o političkim i socijalnim pitanjima za dobne skupine od 16 do 18 godina, od 19 do 24 godine i od 25 do 30 godina.
Društvene mreže:
navelo ih je 45 % osoba u dobi od 16 do 18 godina i od 19 do 24 godine te 39 % osoba u dobi od 25 do 30 godina.
Televizija:
navelo ju je 39 % osoba u dobi od 16 do 18 godina, 38 % osoba u dobi od 19 do 24 godine i 41 % osoba u dobi od 25 do 30 godina.
Internetski mediji i/ili portali s vijestima:
navelo ih je 21 % osoba u dobi od 16 do 18 godina, 25 % osoba u dobi od 19 do 24 godine i 30 % osoba u dobi od 25 do 30 godina.
Prijatelji, obitelj i kolege:
navelo ih je 29 % osoba u dobi od 16 do 18 godina, 26 % osoba u dobi od 19 do 24 godine i 33 % osoba u dobi od 25 do 30 godina.
Videoplatforme:
navelo ih je 23 % osoba u dobi od 16 do 18 godina, 24 % osoba u dobi od 19 do 24 godine i 23 % osoba u dobi od 25 do 30 godina.
Radio:
navelo ga je 13 % osoba u dobi od 16 do 18 godina, 14 % osoba u dobi od 19 do 24 godine i 19 % osoba u dobi od 25 do 30 godina.
Tiskane novine ili časopisi:
navelo ih je 10 % osoba u dobi od 16 do 18 godina, 12 % osoba u dobi od 19 do 24 godine i 13 % osoba u dobi od 25 do 30 godina.
10 % osoba u dobi od 16 do 18 godina, 12 % osoba u dobi od 19 do 24 godine i 13 % osoba u dobi od 25 do 30 godina.
Rizici s kojima se djeca i tinejdžeri suočavaju u digitalnom okruženju
Prema podacima Eurostata 45 % osoba u dobi od 16 do 19 godina u EU-u 2023. suočilo se s neprijateljskim ili ponižavajućim internetskim porukama. Prema podacima Europske komisije samo te godine u EU-u je zabilježeno 1,3 milijuna slučajeva seksualnog zlostavljanja djece, što uključuje više od 3,4 milijuna slika i videozapisa.
Internet nudi brojne koristi djeci i tinejdžerima, kao što su pristup informacijama i obrazovnim resursima, zabava i mogućnost da ostanu povezani s drugima. Međutim, izlaže ih i znatnim rizicima koji mogu imati ozbiljne posljedice za njihovu mentalnu i emocionalnu dobrobit, kao što su seksualno zlostavljanje na internetu, zlostavljanje na internetu ili izloženost neprimjerenom sadržaju.
Seksualno zlostavljanje na internetu
Mamljenje maloljetnika u svrhu seksualnog iskorištavanja te stvaranje, dijeljenje ili posjedovanje sadržaja koji prikazuje seksualno iskorištavanje djece.
Zlostavljanje na internetu
Prijetnje ili širenje lažnih informacija kako bi se nekoga zastrašilo, posramilo ili razljutilo.
Štetan sadržaj
Govor mržnje, lažne vijesti ili promicanje samoozljeđivanja.
Sadržaj koji nije primjeren dobi
Pornografija, kockanje ili sadržaji povezani s alkoholom.
Dizajn koji stvara ovisnost ili manipulativni dizajn
Značajke kao što su beskonačno pregledavanje sadržaja, automatska reprodukcija i obavijesti o „propuštanju prilike”, osmišljene kako bi maloljetnici ostali zaokupljeni.
Štetne poslovne prakse
Obmanjujući oglasi, sustavi „plati za pobjedu”, nagradne kutije (virtualni elementi u igrama koje igrači mogu kupiti stvarnim novcem).
Zlostavljanje na internetu i seksualno zlostavljanje na internetu mogu imati razorne učinke na djecu i tinejdžere, kao što su trauma, anksioznost, depresija i nedostatak samopoštovanja. Djevojčice su posebno na meti, često od trenutka kada počnu upotrebljavati digitalne tehnologije i društvene mreže.
Susretanje s lažnim vijestima ili sadržajem koji nije primjeren dobi, kao što su pornografija ili igre na sreću, može narušiti njihovu percepciju svijeta i razumijevanje zdravog ponašanja i odnosa, što potiče strah i zbunjenost.
Značajke dizajna koje stvaraju ovisnost ili manipulativne značajke dizajna, kao što su beskonačno pregledavanje sadržaja ili automatska reprodukcija, otežavaju djeci i tinejdžerima razvoj zdravih digitalnih navika, što može utjecati na njihovu akademsku uspješnost i društvene interakcije.
Naposljetku, štetne poslovne prakse, kao što su obmanjujući oglasi ili sustavi „plati za pobjedu”, mogu dovesti do ovisnosti i potaknuti nezdrave navike potrošnje.
Također pogledajte
Akt o digitalnim uslugama: borba protiv štetnog sadržaja na internetu
Akt o umjetnoj inteligenciji
Sprečavanje seksualnog zlostavljanja djece
Posljednja izmjena: 4. kolovoza 2026.