Schengenski prostor: Vijeće preporučilo produljenje nadzora unutarnjih granica

Vijeće je 7. veljače 2017. donijelo provedbenu odluku o utvrđivanju preporuke za produljenje privremenog nadzora unutarnjih granica u iznimnim okolnostima.

Od 11. veljače 2017., kada istječe prethodna odluka, Austrija, Njemačka, Danska, Švedska i Norveška trebale bi produljiti razmjeran privremeni nadzor državne granice u razdoblju od najviše tri mjeseca na sljedećim unutarnjim granicama:

• Austrija na kopnenoj granici između Austrije i Mađarske te Austrije i Slovenije
• Njemačka na kopnenoj granici između Njemačke i Austrije
• Danska u danskim lukama s trajektnim vezama s Njemačkom i na kopnenoj granici između Danske i Njemačke
• Švedska u švedskim lukama u policijskim okruzima Jug i Zapad te na mostu Öresund
• Norveška u norveškim lukama s trajektnim vezama s Danskom, Njemačkom i Švedskom.

Prije produljivanja takvog nadzora dotične države članice trebale bi razmijeniti mišljenja s relevantnim državama članicama kako bi se osiguralo da se nadzor unutarnjih granica provodi samo u slučajevima u kojima se to smatra potrebnim i razmjernim. Trebale bi ujedno osigurati da se nadzor unutarnjih granica provodi samo kao krajnja mjera u slučaju kad se drugim mjerama ne može postići jednak učinak.

Nadzor granica trebao bi biti usmjeren te u pogledu opsega, učestalosti, lokacije i trajanja ograničen na ono što je nužno za odgovor na ozbiljnu prijetnju koju predstavlja stalna mogućnost sekundarnog kretanja nezakonitih migranata te za zaštitu javnog poretka i unutarnje sigurnosti.

Države članice koje taj nadzor provode trebale bi tjedno preispitivati je li on još potreban i prilagođivati ga razini prijetnje te, prema potrebi, i ukinuti. Svakog bi mjeseca Komisiji i Vijeću trebale dostavljati izvješće.

Osnovne informacije

U skladu s člankom 29. Zakonika o schengenskim granicama Komisija može kao krajnju mjeru predložiti preporuku, koju Vijeće treba donijeti kvalificiranom većinom, da se ponovno uvede nadzor na svim ili određenim dijelovima granice jedne ili više država članica. Nadzor se može uvesti na razdoblje od najviše šest mjeseci. Može se produljivati za dodatna razdoblja od šest mjeseci do najviše dvije godine.

Komisija je 4. svibnja 2016., u kontekstu migracijske krize, utvrdila da su ispunjeni uvjeti za primjenu članka 29. Zakonika o schengenskim granicama te je Vijeću podnijela preporuku. Razlog tomu bili su ozbiljni nedostaci u osiguravanju učinkovitog nadzora na dijelovima vanjskih granica EU-a koji su u rizik doveli funkcioniranje cjelokupnog schengenskog prostora.

Vijeće je 12. svibnja 2016. preporučilo da pet najpogođenijih schengenskih država (Austrija, Njemačka, Danska, Švedska i Norveška) nastavi provoditi razmjeran privremeni nadzor državnih granica u razdoblju od najviše šest mjeseci radi uklanjanja ozbiljne prijetnje prouzročene sekundarnim kretanjima nezakonitih migranata te zaštite javnog poretka i unutarnje sigurnosti.

S obzirom na nestabilnu situaciju i preostali pritisak koji se vrši na države članice u kojima ima najviše tih kretanja, Vijeće je 11. studenoga 2016. preporučilo da tih pet država članica produlji razmjeran privremeni nadzor granica u razdoblju od najviše tri mjeseca.

Komisija je 25. siječnja 2017. donijela prijedlog provedbene odluke Vijeća kojom se preporučuje da tih pet država Schengena produlji privremeni nadzor unutarnjih granica za dodatno razdoblje od najviše tri mjeseca.

• Provedbena odluka Vijeća o utvrđivanju preporuke za produljenje privremenog nadzora unutarnjih granica
• Zakonik o schengenskim granicama
• Jačanje vanjskih granica EU-a