Reforma modela tržišta električne energije: Vijeće postiglo dogovor

Vijeće je danas postiglo dogovor (opći pristup) o prijedlogu izmjene modela tržišta električne energije (EMD) EU-a. Time će se predsjedništvu Vijeća omogućiti da započne pregovore s Europskim parlamentom kako bi se postigao konačni dogovor.

Ponosna sam što smo danas poduzeli strateški korak naprijed za budućnost EU-a. Postigli smo dogovor koji bi se prije samo nekoliko godina činio nezamislivim. Zahvaljujući tom dogovoru potrošači diljem EU-a moći će imati koristi od znatno stabilnijih cijena energije, manje ovisnosti o cijeni fosilnih goriva i bolje zaštite od budućih kriza. Također ćemo ubrzati uvođenje obnovljivih izvora energije, koji predstavljaju čišći i jeftiniji izvor energije za naše građane.

Teresa Ribera Rodríguez, španjolska vršiteljica dužnosti treće potpredsjednice vlade i ministrica za ekološku tranziciju i demografske izazove

Reformom se nastoji smanjiti ovisnost cijena električne energije o nestabilnim cijenama fosilnih goriva, zaštititi potrošače od skokova cijena, ubrzati uvođenje energije iz obnovljivih izvora i poboljšati zaštitu potrošača.

Prijedlog je dio šire reforme modela tržišta električne energije u EU-u, koja uključuje i uredbu usmjerenu na poboljšanje zaštite Unije od manipuliranja tržištem boljim praćenjem i transparentnošću (REMIT). Na sastanku Vijeća za promet, telekomunikacije i energetiku (energetika) 19. lipnja 2023. postignut je dogovor o općem pristupu o uredbi REMIT.

Dugoročna tržišta električne energije

Cilj je reforme postići stabilna dugoročna tržišta električne energije poticanjem tržišta za ugovore o kupnji energije, poopćavanjem dvosmjernih ugovora za kompenzaciju razlike i povećanjem likvidnosti dugoročnog tržišta.

Vijeće se složilo da će države članice promicati primjenu ugovora o kupnji energije uklanjanjem neopravdanih prepreka i nerazmjernih ili diskriminirajućih postupaka ili naknada. Mjere mogu uključivati, među ostalim, programe jamstava koje podupire država po tržišnim cijenama, privatna jamstva ili instrumente koji objedinjuju potražnju za ugovorima o kupnji energije.

Vijeće se složilo da bi dvosmjerni ugovori za kompenzaciju razlike (dugoročni ugovori koje sklapaju javni subjekti radi potpore ulaganjima i kojima se povećava tržišna cijena kada je niska, a od proizvođača traži povrat iznosa ako je tržišna cijena viša od određene granice kako bi se spriječio prekomjeran neočekivani profit) bili obvezan model koji bi se upotrebljavao kada je javno financiranje uključeno u dugoročne ugovore, uz neke iznimke.

Dvosmjerni ugovori za kompenzaciju razlike primjenjivali bi se na ulaganja u nova postrojenja za proizvodnju električne energije koja se temelje na energiji vjetra, solarnoj energiji, geotermalnoj energiji, hidroenergiji bez akumulacije i nuklearnoj energiji. Time bi se osigurale predvidljivost i sigurnost.

Pravila za dvosmjerne ugovore za kompenzaciju razlike primjenjivala bi se tek nakon prijelaznog razdoblja od tri godine (pet godina za projekte odobalne hibridne imovine povezane s dvije ili više zona trgovanja) nakon stupanja na snagu uredbe kako bi se zadržala pravna sigurnost za tekuće projekte.

Vijeće je omogućilo fleksibilnost u pogledu načina preraspodjele prihoda koje država ostvari dvosmjernim ugovorima za kompenzaciju razlike. Prihodi bi se preraspodijelili krajnjim kupcima, a mogu se upotrijebiti i za financiranje troškova neposrednih programa zaštite cijena ili ulaganja za smanjenje troškova električne energije za krajnje kupce.

Mehanizam za razvoj kapaciteta

Mehanizmi za razvoj kapaciteta mjere su potpore koje države članice mogu uvesti radi naknade elektranama kako bi zajamčile srednjoročnu i dugoročnu sigurnost opskrbe električnom energijom. Vijeće je postiglo dogovor o tome da takve mjere više ne budu privremene.

Vijeće je uvelo odstupanje od postojećih zahtjeva u pogledu ograničenja emisija CO₂ za proizvođače koji trebaju primiti potporu iz mehanizama za razvoj kapaciteta, pod strogim uvjetima i do 31. prosinca 2028.

Države članice složile su se i da je potrebno pojednostavniti postupke odobravanja mehanizama za razvoj kapaciteta. Vijeće je predložilo izmjene usmjerene na racionalizaciju postupka u postojećem okviru mehanizma za razvoj kapaciteta. Također je zatražilo od Komisije da podnese detaljno izvješće u kojem se procjenjuju dodatni mogući načini pojednostavnjenja postupka primjene mehanizama za razvoj kapaciteta. Nakon izvješća uslijedili bi prijedlozi za pojednostavnjenje tog postupka tri mjeseca nakon stupanja uredbe na snagu.

Zaštita potrošača

Vijeće je dodatno pojasnilo odredbe o zaštiti potrošača. Dogovoreno je da će ojačati zaštitu potrošača uvođenjem slobodnog izbora opskrbljivača i mogućnosti pristupa ugovorima s dinamičnim određivanjem cijena električne energije te ugovorima s obveznim trajanjem i fiksnim cijenama, osim ako opskrbljivači ne nude ugovore s obveznim trajanjem i fiksnim cijenama i pod uvjetom da se time ne smanjuje ukupna dostupnost takvih ugovora.

Vijeće je postiglo dogovor o pravilima strožima nego prije za opskrbljivače u pogledu njihovih strategija zaštite cijena kako bi se potrošače zaštitilo od varijacija na veleprodajnim tržištima. Dogovorena je zaštita ugroženih kupaca od isključenja električne energije uspostavom sustava „opskrbljivača zadnjeg izbora” kako bi se osigurao kontinuitet opskrbe barem za kupce iz kategorije kućanstvo, ako takvi sustavi već ne postoje.

Također je dogovoreno da će svi kupci imati pravo na programe dijeljenja energije (upotreba, dijeljenje i skladištenje energije iz vlastite proizvodnje) te da će se sva prava potrošača proširiti na krajnje kupce uključene u programe dijeljenja energije.

Pristupačne cijene energije tijekom krize

Na temelju postojećih pravila države članice mogu primjenjivati regulirane cijene za energetski siromašna i ugrožena kućanstva, te ih kao prijelaznu mjeru mogu primjenjivati i za kućanstva i mikropoduzeća bez obzira na to postoji li kriza cijena električne energije. Reformom se dodaje privremena mogućnost primjene reguliranih cijena, čak i nižih od troškova, na mala i srednja poduzeća u kriznim vremenima.

Države članice ojačale su ulogu Vijeća u proglašenju privremene krize cijena električne energije na razini Unije ili na regionalnoj razini. Izmijenile su i uvjete za proglašenje krize cijena električne energije kako bi se kriza mogla proglasiti kada se očekuje da će vrlo visoke prosječne veleprodajne cijene električne energije trajati najmanje šest mjeseci i da će se nagli porast maloprodajnih cijena električne energije nastaviti najmanje tri mjeseca.

Vijeće se složilo da države članice mogu primjenjivati gornju granicu na prekomjerne tržišne prihode od električne energije koju su proizveli proizvođači s nižim graničnim troškovima, kao što su energija iz obnovljivih izvora, nuklearna energija i lignit („inframarginalni proizvođači”) do 30. lipnja 2024., pri čemu se primjenjuju isti uvjeti kao i na hitnu mjeru za inframarginalne prihode donesenu 6. listopada 2022.

Sljedeći koraci

Opći pristup poslužit će kao mandat za pregovore s Europskim parlamentom o konačnom obliku zakonodavnog akta. Ishod pregovora morat će službeno usvojiti Vijeće i Parlament.

Kontekst

Reformom modela tržišta električne energije predlaže se izmjena relevantnog zakonodavstva o tržištu električne energije i poboljšanje zaštite Unije od manipuliranja tržištem boljim praćenjem i transparentnošću (REMIT).

Komisija je 14. ožujka 2023. donijela prijedloge o reformi modela tržišta električne energije u EU-u.

• Opći pristup
• Vijeće postiglo dogovor o dijelovima reforme tržišta električne energije (priopćenje za medije, 19. lipnja 2023.)
• Uredba (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije
• Reforma tržišta električne energije (osnovne informacije)
• Cijene energije i sigurnost opskrbe energijom (osnovne informacije)
• Utjecaj ruske invazije na Ukrajinu na tržišta: odgovor EU-a – Cijene energije i sigurnost opskrbe energijom (osnovne informacije)