Skip to content

Akt o industriji s nultom neto stopom emisija: referentna vrijednost proizvodnog kapaciteta za strateške proizvode tehnologija s nultom neto stopom emisija

EU će povećati proizvodnju čistih tehnologija u EU-u.

Vijeće je u svibnju 2024. donijelo Akt o industriji s nultom stopom emisija.

To će ubrzati napredak u ostvarivanju klimatskih i energetskih ciljeva EU-a za 2030. i prelasku na klimatsku neutralnost, a istodobno će se:

  • ojačati konkurentnost industrije EU-a
  • stvoriti kvalitetna radna mjesta
  • poduprijeti nastojanja EU-a da postane energetski neovisan.
U infografici je predstavljen Akt o industriji s nultom neto stopom emisija.

Akt o industriji s nultom neto stopom emisija: referentna vrijednost proizvodnog kapaciteta za strateške proizvode tehnologija s nultom neto stopom emisija

Ciljevi Akta o industriji s nultom neto stopom emisija:

  • promicanje ulaganja u proizvodni kapacitet ključnih proizvoda kojima se osiguravaju ciljevi klimatske neutralnosti EU-a
  • uspostava jednostavnog pravnog okvira za industrije s nultom neto stopom emisija koje se nalaze u EU-u
  • pokrivanje 40 % domaćih potreba u EU-u s pomoću čistih tehnologija domaće proizvodnje do 2030.

Ti su ciljevi Unije dio postizanja cilja klimatske neutralnosti putem smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990.

Popis strateških tehnologija s nultom neto stopom emisija temelji se na trima kriterijima, a to su:

  1. zrelost strateških tehnologija s nultom neto stopom emisija
  2. doprinos dekarbonizaciji i konkurentnosti
  3. postojanje rizika za sigurnost opskrbe

Primjeri strateških tehnologija s nultom neto stopom emisija

  • Solarne fotonaponske i solarne termalne
    • ciljevima od više od 320 GW za novopostavljene kapacitete solarne fotonaponske energije do 2025. i 600 GW do 2030.
    • moglo bi se postići: 60 milijardi eura godišnjeg BDP-a u Europi i 400 000 novih radnih mjesta
  • Energija vjetra na moru i energija iz obnovljivih izvora na kopnu
    • kapacitet će se povećati s 204 GW 2022. na više od 500 GW 2030.
    • do 2030. najmanje 42,5 % energije iz obnovljivih izvora
  • Baterije

Ciljevi skupljanja:

    • za prijenosne baterije cilj je 63 % 2027. i 73 % do 2030.
    • za baterije iz lakih prijevoznih sredstava cilj je 51 % 2028. i 61 % do 2030.
    • za litij cilj oporabe materijala bit će 50 % do 2027. i 80 % do 2030.
  • Dizalice topline
    • 2021.: postojeće zgrade koje rabe dizalice topline = 2 milijuna jedinica
    • 2025.: postojeće zgrade koje rabe dizalice topline = 3 milijuna jedinica + 1,2 milijuna jedinica novih zgrada
    • 2030.: postojeće zgrade koje rabe dizalice topline = 5 milijuna jedinica + 1,5 milijuna jedinica novih zgrada
    • predviđa se da će do 2030. dizalice topline smanjiti potražnju Europe za plinom za grijanje u zgradama za najmanje 21 milijardu kubičnih metara
  • Vodik iz obnovljivih izvora
    • vodik čini oko 2 % kombinacije izvora energije EU-a
    • vodik bi do 2050. mogao činiti oko 20 % kombinacije izvora energije EU-a, od čega 20 – 50 % potražnje za energijom u prometu i 5 – 20 % u industriji
  • Biometan i bioplin
    • 2021. proizvodnja bioplina i biometana bila je jednaka količini potrošnje prirodnog plina u Belgiji (196 TWh)
    • proizvodnja biometana u EU-u do 2030. mora doseći 35 milijardi kubičnih metara godišnje
  • Hvatanje i skladištenje CO2
    • očekuje se povećanje hvatanja i skladištenja CO2 na 80 milijuna tona 2030. i postizanje najmanje 300 milijuna tona 2040.
    • godišnji kapacitet utiskivanja od najmanje 50 milijuna tona CO2 u skladišnim prostorima u EU-u, u njegovim isključivim gospodarskim pojasevima ili na njegovu epikontinentalnom pojasu
  • Mrežne tehnologije
    • 77 % potrošača EU-a imat će pametno brojilo za električnu energiju 2024., a 44 % za plin

KAKO?

  • brži postupci izdavanja dozvola za izradu, izmjene i rad projekata proizvodnje tehnologije s nultom neto stopom emisija
    • 12 mjeseci za projekte manje od 1GW godišnje
    • 18 mjeseci za veće projekte
    • potpora jedinstvene kontaktne točke
  • jednostavan pravni okvir za industrije s nultom neto stopom emisija koje se nalaze u EU-u
  • poticanje inovacija: države članice moći će poduprijeti inovacije uspostavom regulatornih izoliranih okruženja s nultom neto stopom emisija kako bi poduprle inovacije u ranoj fazi
  • pristup tržištima poticanjem potražnje potrošača i javne nabave
  • Platforma za Europu s nultom neto stopom emisija kao mehanizam koordinacije za raspravu te razmjenu informacija i najboljih praksi o pitanjima povezanima s tom uredbom
  • poboljšanje vještina (akademije za vještine): razvijanje vještina radne snage i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta potrebnih za industriju s nultom neto stopom emisija u Europi

Svjetsko tržište

vrijednost svjetskog tržišta za tehnologije s nultom neto stopom emisija do 2030. iznosit će oko 600 milijardi eura godišnje

Izvor: Europska komisija, Edelman Global Advisory, Carbon Gap

Posljednja izmjena: 3. veljače 2025.