Vijeće za vanjske poslove, 11. prosinca 2023.

Najvažniji rezultati

Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine

Vijeće za vanjske poslove raspravljalo je o ruskoj agresiji na Ukrajinu nakon izlaganja ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebe, koji se osobno pridružio ministrima i ministricama vanjskih poslova EU-a. Izvijestio je ministre i ministrice EU-a o najnovijem razvoju događaja na terenu i istaknuo kako je Ukrajina trenutačno posvećena dvama područjima: vojnom frontu jer Putin pokušava stvoriti novi zamah u ratu uoči zime i promicati svoju predsjedničku kandidaturu te pristupanju zemlje EU-u.

Visoki predstavnik potvrdio je da je već pokrenuo dijalog i stručna savjetovanja s Ukrajinom o budućim obvezama u području sigurnosti, naglašavajući potrebu da EU uz pružanje operativne vojne potpore Ukrajini radi i na predvidljivom dugoročnom financiranju.

Velika većina ministara i ministrica iznijela je jasno mišljenje: ovo nije trenutak za smanjenje naše potpore Ukrajini. Naprotiv, ovo je trenutak da se ona poveća i ubrza. Kako bismo to učinili, moramo ostati ujedinjeni. Moramo ojačati našu obrambenu industriju kako bismo pomogli Ukrajini da ojača svoju. Isto tako, moramo postići dogovor o osmom paketu Europskog instrumenta mirovne pomoći i novom dodatnom iznosu od 5 milijardi eura za Europski instrument mirovne pomoći.

Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

Očekuje se da će Europsko vijeće na sastanku u prosincu dati smjernice o obvezama u području sigurnosti.

Visoki predstavnik izvijestio je Vijeće o radu s Europskom komisijom kad je riječ o prihodima od ruske imobilizirane imovine. Prijedlozi će biti poneseni Vijeću u sljedećim danima.

• Odgovor EU-a na rusku invaziju na Ukrajinu (osnovne informacije)

Stanje u Izraelu i regiji

Vijeće za vanjske poslove održalo je raspravu o stanju u Izraelu i regiji u kontekstu nastavka neprijateljstava i njihova proširenja na južnu Gazu.

Ministri i ministrice raspravljali su o katastrofalnom stanju civila u Gazi i neprihvatljivom držanju talaca od strane terorista.

U tom je kontekstu visoki predstavnik naglasio da ljudska patnja u Gazi predstavlja dosad nezabilježen izazov za međunarodnu zajednicu. Civilne žrtve čine između 60 % i 70 % ukupnih smrtnih slučajeva, a 85 % stanovništva, tj. oko 1,9 milijuna ljudi, interno je raseljeno.

Zabrinuti smo zbog nasilja ekstremističkih doseljenika na Zapadnoj obali. Zabrinuti smo i zbog činjenice da je izraelska vlada odobrila izgradnju još 1 700 stambenih jedinica u Istočnom Jeruzalemu kako bi se proširila naselja, koja prema međunarodnom pravu smatramo nezakonitima. Osuđujemo tu odluku. Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

U tom je kontekstu EU ponovno potvrdio da se njegova financijska potpora Palestinskoj samoupravi mora nastaviti. Visoki predstavnik izvijestio je da su ministri i ministrice Komisiji jasno rekli da bi godišnja sredstva EU-a za Palestinsku samoupravu trebalo brzo osloboditi nakon preispitivanja pomoći EU-a, u kojem nisu pronađeni dokazi o kršenju pravila EU-a, financiranju terorizma ili poticanju mržnje i antisemitizma.

Visoki predstavnik predložio je Vijeću za vanjske poslove niz elemenata za usmjeravanje djelovanja EU-a, a to su:

• nema prisilnog raseljavanja civilnog stanovništva Gaze ili izraelske okupacije Pojasa
• nastavak djelovanja protiv Hamasa, među ostalim putem mjera ograničavanja
• rad na uvođenju mjera ograničavanja protiv ekstremističkih doseljenika na Zapadnoj obali, slijedeći primjer Sjedinjenih Američkih Država
• učinkovita upotreba misija ZSOP-a EU-a na terenu – EUPOL COPPS i EUBAM Rafah.

Visoki predstavnik blisko će surađivati s posebnim predstavnikom EU-a za bliskoistočni mirovni proces kako bi Vijeću podnio prijedloge o tome kako nastaviti politički proces, osigurati upravljanje u Gazi i raditi na dvodržavnom rješenju.

• Izjava visokog predstavnika u ime Europske unije o humanitarnim stankama u Gazi, 12. studenoga 2023.

Sahel

Vijeće za vanjske poslove održalo je raspravu o Sahelu gdje se stanje pogoršava u pogledu sigurnosti i upravljanja. Vojne hunte jačaju svoj položaj na vlasti, a istodobno ograničavaju slobode i ukidaju demokratske institucije te se približavaju Rusiji.

Vijeće je primilo na znanje rezultate sastanka na vrhu Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS) održanog 10. prosinca i potvrdilo svoju kontinuiranu potporu njezinim naporima u posredovanju.

Ministri i ministrice postigli su dogovor o nizu vodećih načela u skladu s kojima će se ponovno definirati djelovanje EU-a u regiji i prilagoditi instrumenti EU-a.

Nadalje, Vijeće je službeno pokrenulo novu inicijativu u području zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) za potporu zapadnoafričkim zemljama Gvinejskog zaljeva (Côte d’Ivoire, Gana, Togo i Benin) u skladu s njihovim zahtjevima i u dogovoru s tim zemljama.

• Gvinejski zaljev: Vijeće pokrenulo Inicijativu EU-a za sigurnost i obranu (priopćenje za medije, 11. prosinca 2023.)

Zaključci Vijeća

Vijeće je odobrilo zaključke o civilnoj zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZSOP).

• Zajednička sigurnosna i obrambena politika: Vijeće odobrilo zaključke o civilnom ZSOP-u (priopćenje za medije, 11. prosinca 2023.)

Neformalni doručak s ministrom vanjskih poslova Armenije

Vijeće za vanjske poslove održalo je neformalnu razmjenu mišljenja s ministrom vanjskih poslova Armenije Araratom Mirzoyanom te su razgovarali o tome kako poboljšati odnose EU-a i Armenije i povećati potporu EU-a Armeniji, kao i izglede za normalizaciju odnosa između Armenije i Azerbajdžana.

Kao prvi korak te pojačane suradnje, EU će ojačati svoju civilnu misiju ZSOP-a u Armeniji tako što će povećati prisutnost na terenu, tj. umjesto sadašnjih 138 članova osoblja bit će ih 209, čime se iskazuje predanost EU-a stabilnosti na granici između Armenije i Azerbajdžana.