"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Vijeće za vanjske poslove raspravljalo je o ruskoj agresiji na Ukrajinu nakon izlaganja ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebe putem videokonferencije, koji je izvijestio svoje kolege iz EU-a o najnovijem razvoju događaja na terenu.
Unatoč kontinuiranim ruskim napadima Ukrajina ostvaruje važne vojne uspjehe, prije svega u Crnom moru. Međutim, Rusija je eskalirala napade projektilima i bespilotnim letjelicama na civilne mete u Ukrajini te je i dalje prijetnja Europi.
Rasprava Vijeća stoga je bila usmjerena na potrebu za nastavkom pružanja pomoći Ukrajini, što uključuje vojnu potporu.
Ministri i ministrice složili su se da nije trenutak za slabljenje potpore koju pružamo Ukrajini. Upravo suprotno: trenutak je da naša potpora bude veća i brža, pružanjem financijskih resursa, vojne opreme, obuke vojnika i svega što je potrebno Ukrajini.
Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
Ministri i ministrice raspravljali su o načinima pomaganja Ukrajini pružanjem većih količina predvidljive pomoći uoči izvanrednog sastanka Europskog vijeća zakazanog za 1. veljače. Visoki predstavnik izrazio je nadu da će EU moći postići dogovor o dodatnom iznosu od pet milijardi eura iz Europskog instrumenta mirovne pomoći i uspostavi Fonda za pomoć Ukrajini kako bi se odgovorilo na najhitnije potrebe te zemlje.
Kad je riječ o imobiliziranoj ruskoj imovini, mislim da mogu ustvrditi kako imamo politički dogovor o dovršetku rada na temelju prijedloga koji smo podnijeli u prosincu, a koji je usmjeren na prihode, odnosno neočekivani profit.
Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
Stanje na Bliskom istoku
Vijeće za vanjske poslove održalo je raspravu o stanju na Bliskom istoku te je u zasebnim razgovorima razmijenilo mišljenja o toj temi s: izraelskim ministrom vanjskih poslova Israelom Katzom, ministrom vanjskih poslova Saudijske Arabije Faisalom bin Farhanom Al Saudom, ministrom vanjskih poslova Jordana Aymanom Safadijem i ministrom vanjskih poslova Egipta Samehom Shoukryjem te glavnim tajnikom Lige arapskih država Ahmedom Aboulom Gheitom, kao i s ministrom vanjskih poslova Palestinske samouprave Riyadom al-Malikijem.
Tijekom prve rasprave s ministrom Katzom ministri i ministrice EU-a složili su se da je katastrofalno stanje u Gazi – sve veći broj poginulih civila, široko rasprostranjena glad, velik nedostatak humanitarnih isporuka i humanitarnog pristupa te izraelski taoci koji su više od 100 dana u zatočeništvu – apsolutni i najhitniji prioritet.
Izlaganje palestinskog stanovništva dodatnoj pogibiji, razaranjima i nedaćama neće doprinijeti porazu Hamasa i njegove ideologije niti će Izraelu donijeti veću razinu sigurnosti. Upravo suprotno.
Zato moramo dvostruko pojačati napore koje ulažemo zajedno s međunarodnim partnerima kako bi se umjesto ubojitog sukoba počelo tražiti rješenje.
Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
Nakon toga ministri i ministrice EU-a održali su za vrijeme ručka raspravu u okviru Dana mira s regionalnim partnerima Saudijskom Arabijom, Jordanom, Egiptom i Ligom arapskih država.
Složili su se da je potrebno pružiti potporu Agenciji za pomoć i rad Ujedinjenih naroda za palestinske izbjeglice na Bliskom Istoku (UNRWA) te su razgovarali o poratnoj Gazi, zajedničkim naporima za oživljavanje političkog procesa prema dvodržavnom rješenju i radu na pripremnoj mirovnoj konferenciji i sveobuhvatnom regionalnom mirovnom planu.
Ministri i ministrice održali su i raspravu s palestinskim ministrom vanjskih poslova al-Malikijem, kojem su ponovno istaknuli snažnu potporu EU-a palestinskom stanovništvu i Palestinskoj samoupravi.
Naposljetku, visoki predstavnik podijelio je s državama članicama EU-a ideje za unutarnju raspravu EU-a o sveobuhvatnom pristupu ponovnom pokretanju mirovnog procesa na Bliskom istoku, nadovezujući se na rad obavljen u kontekstu Dana mira. Visoki predstavnik izdvojio je prijedlog na radu prema pripremnoj mirovnoj konferenciji kako bi se u budućnosti na sveobuhvatan način odgovorilo na izraelsko-palestinski sukob.
Drugi aspekti o kojima su ministri i ministrice raspravljali uključivali su tekući rad na sankcijama protiv ekstremističkih i nasilnih doseljenika na Zapadnoj obali, aktualne tenzije na granici između Izraela i Libanona i u Crvenome moru te nedavni val nasilja koji je uzrokovao brojne civilne žrtve u široj regiji i u južnoj Aziji.
Azerbajdžan i Armenija
U okviru aktualnih pitanja Vijeće za vanjske poslove dotaknulo se Azerbajdžana/Armenije. Vijeće je izrazilo solidarnost s Francuskom zbog protjerivanja njezinih diplomata i nedavnih medijskih napada. Ministri i ministrice složili su se da se Azerbajdžan treba vratiti sadržajnim pregovorima o miru i normalizaciji s Armenijom.
Svako je kršenje teritorijalne cjelovitosti Armenije neprihvatljivo i imat će ozbiljne posljedice na odnose s EU-om.
Zaključci Vijeća
Vijeće je odobrilo zaključke o prioritetima EU-a na forumima UN-a za ljudska prava u 2024.
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
Ministri i ministrice složili su se da nije trenutak za slabljenje potpore koju pružamo Ukrajini. Upravo suprotno: trenutak je da naša potpora bude veća i brža, pružanjem financijskih resursa, vojne opreme, obuke vojnika i svega što je potrebno Ukrajini.
