"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Vijeće za vanjske poslove raspravljalo je o ruskoj agresiji na Ukrajinu nakon izlaganja ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrija Sibige, koji se priključio putem videoveze i informirao kolege iz EU-a o najnovijem razvoju događaja na terenu i najhitnijim potrebama Ukrajine, osobito u pogledu sustava zračne obrane i energetske infrastrukture.
U raspravi koja je uslijedila Vijeće za vanjske poslove raspravljalo je o potpori EU-a formuli za mir predsjednika Zelenskog i vojnoj potpori EU-a Ukrajini. Visoki predstavnik pojasnio je da je jačanje Ukrajine u političkom i vojnom smislu kako bi se podržali mirovni pregovori strateški utemeljeno te da se mir ne smije miješati s kapitulacijom.
Visoki predstavnik osvrnuo se na nedavne ruske napade na energetsku i lučku infrastrukturu, kao i na izvoz žitarica, te naglasio da se Putinu ne smije dopustiti da ugrozi globalnu sigurnost opskrbe hranom ili da uspije zimu iskoristiti kao oružje.
Mandat misije Europske unije za vojnu pomoć (za potporu Ukrajini) produljit ćemo za još dvije godine. Nadam se da ćemo postići konsenzus o proširenju njezina mandata.
Također moramo konačno postići konsenzus o mojim prijedlozima da okonča blokada Europskog instrumenta mirovne pomoći / Fonda za pomoć Ukrajini. Nadomak smo ostvarenju tih ciljeva.
Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
Vijeće je održalo i razmjenu mišljenja s posebnim izaslanikom EU-a Davidom O’Sullivanom o provedbi sankcija EU-a i naporima usmjerenima na suzbijanje izbjegavanja mjera. Visoki predstavnik naglasio je da je u borbi protiv izbjegavanja mjera ostvaren napredak, ali da potrebno uložiti još veće napore kako bi se suzbila ta pojava, među ostalim u državama članicama EU-a.
Kad je riječ o sankcijama, Vijeće je nedavno donijelo novi režim usmjeren na ruske hibridne aktivnosti protiv Europske unije i njezinih država članica te danas mjere ograničavanja protiv sedam pojedinaca i sedam subjekata nakon iranskog prijenosa projektila i bespilotnih letjelica u Rusiju.
Neformalna rasprava s ministrom vanjskih poslova, poslova Commonwealtha i razvoja Ujedinjene Kraljevine
Ministri i ministrice održali su neformalnu razmjenu mišljenja, prvu takve vrste od Brexita, s ministrom Ujedinjene Kraljevine za vanjske poslove, poslove Commonwealtha i razvoj Davidom Lammyjem kako bi zajednički razmotrili niz ključnih vanjskih, sigurnosnih i obrambenih pitanja u trenutačnom geopolitičkom kontekstu.
Tijekom razmjene mišljenja pokazalo se da se stajališta Ujedinjene kraljevine i EU-a u velikoj mjeri približavaju. Ujedinjena Kraljevina i EU zajednički su predvodnici međunarodnog odgovora na agresiju Rusije na Ukrajinu te su ujedinjeni u pozivanju na prekid vatre u Gazi i okončanju ozbiljne eskalacije na Bliskom istoku.
Visoki predstavnik zaključio je da će stranke razmotriti mogućnost održavanja redovitih savjetovanja EU-a i Ujedinjene Kraljevine o određenim temama, kao što su ruska agresija na Ukrajinu, indo-pacifička regija ili zapadni Balkan.
Stanje na Bliskom istoku
Vijeće za vanjske poslove razgovaralo je o stanju na Bliskom istoku, pri čemu je poseban naglasak bio na stanju na terenu i u cijeloj regiji. Ministri i ministrice osvrnuli su se na stanje u Libanonu, napade Irana na Izrael, humanitarno stanje u Gazi i razvoj događaja na Zapadnoj obali.
Kad je riječ o Libanonu, EU je objavio izjavu u kojoj osuđuje sve napade na misije UN-a i izražava krajnje ozbiljnu zabrinutost zbog napada izraelskih obrambenih snaga (IDF) na privremene snage Ujedinjenih naroda u Libanonu (UNIFIL), zbog kojih je nekoliko pripadnika mirovnih snaga ranjeno. Vijeće je potvrdilo da takvi napadi na mirovne snage UN-a predstavljaju teško kršenje međunarodnog prava, da su potpuno neprihvatljivi i da se moraju odmah zaustaviti.
Ministri i ministrice danas su ponovno istaknuli svoju punu potporu UNIFIL-u. Nitko ne traži povlačenje UNIFIL-a. Uostalom, svatko mora znati da odluku o ostanku ili odlasku UNIFIL-a ne donosi glavni tajnik Ujedinjenih naroda. Tu odluku donosi Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda
[…] Danas nijedna država članica nije podržala povlačenje UNIFIL-a. Stoga, ako se ne moraju povući, moraju ostati. A ako moraju ostati, mora im se zajamčiti sigurnost.
Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
Visoki predstavnik osvrnuo se i na potporu EU-a Agenciji za pomoć i rad Ujedinjenih naroda za palestinske izbjeglice na Bliskom istoku (UNRWA) te na zahtjev upućen Komisiji da sljedeći obrok potpore EU-a odmah stavi na raspolaganje UNRWA-i u predstojećim danima.
Naposljetku, tijekom rasprave Vijeće je ponovno pozvalo na prekid vatre u Gazi, bezuvjetno oslobađanje talaca i potpunu usklađenost s humanitarnim pravom. Ministri i ministrice osvrnuli su se i na pripreme za sastanak Vijeća za pridruživanje EU-a i Izraela, koje je u prošlosti zatražilo nekoliko država članica.
Aktualna pitanja
U okviru aktualnih pitanja Vijeće je razmijenilo mišljenja o:
– procesu normalizacije odnosa između Armenije i Azerbajdžana
– Gruziji uoči parlamentarnih izbora 26. listopada
– Republici Moldovi uoči predsjedničkih izbora i referenduma o pristupanju EU-u 20. listopada. Vijeće je danas donijelo i mjere ograničavanja protiv pet osoba i jednog subjekta odgovornih za aktivnosti kojima se destabilizira Republika Moldova.
– Rogu Afrike, s naglaskom na Sudanu i Somaliji, i
– Venezueli nakon izbora održanih 28. srpnja.
Zaključci Vijeća i druge odluke
Vijeće je produljilo primjenu mjera ograničavanja EU-a u pogledu širenja i uporabe kemijskog oružja usmjerenih na 25 osoba i 3 subjekta za još godinu dana, do 16. listopada 2025.
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
