"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
Vijeće je raspravljalo o agresivnom ratu Rusije protiv Ukrajine nakon neformalne razmjene mišljenja s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Andrijem Sibigom putem videokonferencije.
Ministarska rasprava koja je uslijedila bila je usmjerena na učinak krize na Bliskom istoku na Ukrajinu i agresivni rat Rusije, posebno na vojne i energetske posljedice te krize.
Ministri i ministrice jasno su dali do znanja da je Ukrajina i dalje glavni sigurnosni prioritet Europe i neće se smanjiti pozornost koja joj se posvećuje. Isti bespilotni zrakoplovi koji gađaju Kijiv gađaju i zemlje Perzijskog zaljeva. Ukrajina ima najbolju obranu od bespilotnih zrakoplova, te smo stoga kratko raspravljali i o tome kako to možemo objediniti.
Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i predsjednica Vijeća za vanjske poslove
Vijeće je raspravljalo i o potpori Ukrajini, među ostalim putem zajma za potporu Ukrajini u iznosu od 90 milijardi eura za 2026. i 2027., te o načinima daljnjeg povećanja pritiska na Rusiju.
Europa će zadržati sankcije i nastaviti napuštati ruska fosilna goriva. Ako želimo da rat završi, Moskva mora imati manje novca za rat, a ne više. Povećanje pritiska na rusku flotu u sjeni jedan je od najboljih alata kojima raspolažemo.
Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i predsjednica Vijeća za vanjske poslove
Vijeće je na popis sankcioniranih uvrstilo devet osoba odgovornih za masakr u Buči u veljači i ožujku 2022.
Donijelo je i dodatne mjere ograničavanja protiv četiri osobe odgovorne za inozemno upletanje i manipuliranje informacijama (FIMI) protiv EU-a i njegovih država članica i partnera te odobrilo zaključke o unapređenju kapaciteta EU-a za suzbijanje hibridnih prijetnji.
Ministri i ministrice vanjskih poslova EU-a raspravljali su o stanju na Bliskom istoku s obzirom na najnoviji razvoj događaja u vezi s ratom u Iranu i njegovim posljedicama diljem regije.
Iran
Ministri i ministrice izrazili su duboku zabrinutost zbog nastavka eskalacije i rizika od šireg regionalnog sukoba. Istaknuli su da je jedini održivi izlaz iz krize okončanje neprijateljstava, prekid vatre i povratak diplomaciji.
Ministri i ministrice raspravljali su i o širim posljedicama sukoba, među ostalim o rizicima za regionalnu stabilnost, globalne trgovinske putove, financijska tržišta i cijene energije. Izrazili su posebnu zabrinutost zbog sigurnosti pomorskih ruta i potrebe za očuvanjem slobode plovidbe, među ostalim u Crvenom moru i Hormuškom prolazu.
Hitan je prioritet ponovno pokrenuti pošiljke gnojiva, hrane i energije kroz Hormuški prolaz. [...] EU već provodi pomorske operacije. Imamo operaciju ASPIDES koja ima ključnu ulogu u zaštiti slobode plovidbe. Tijekom naših rasprava izražena je jasna želja za jačanjem te operacije.
Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i predsjednica Vijeća za vanjske poslove
Zaštita građana i građanki EU-a u regiji istaknuta je kao ključni prioritet. Ministri i ministrice primili su na znanje aktualnu koordinaciju među državama članicama i upotrebu instrumenata EU-a za olakšavanje repatrijacija i konzularne pomoći.
Ovo nije europski rat, ali interesi Europe izravno su ugroženi. Kako se ovaj rat širi, prioritet EU-a i dalje je zaštita naših građana i građanki.
Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i predsjednica Vijeća za vanjske poslove
Ministri i ministrice istaknuli su važnost pružanja potpore iranskom civilnom društvu i kontinuirane suradnje s regionalnim partnerima, uključujući zemlje regije Zaljeva, kako bi se poduprli napori za smirivanje napetosti i regionalna sigurnost.
Vijeće je odlučilo uvesti mjere ograničavanja protiv još 16 osoba i tri subjekta koji su odgovorni za teška kršenja ljudskih prava u Iranu.
Ministri i ministrice osvrnuli su se na stanje u Libanonu i izrazili zabrinutost zbog rizika od daljnjeg uvlačenja te zemlje u sukob i humanitarnih posljedica aktualnih neprijateljstava i masovnog raseljavanja.
Ministri i ministrice naglasili su potrebu za smirivanjem napetosti i pozvali na razoružanje Hezbolaha, istodobno potičući Izrael na suzdržanost i izbjegavanje djelovanja koja bi mogla dodatno destabilizirati zemlju. Istaknuli su i važnost kontinuirane potpore stabilnosti Libanona i državnim institucijama te zemlje.
EU će Libanonu osigurati 100 milijuna eura humanitarne pomoći. Također nastavljamo podupirati libanonske oružane snage u razoružanju Hezbolaha.
Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i predsjednica Vijeća za vanjske poslove
Gaza i Zapadna obala
Ministri i ministrice istaknuli su da se zbog aktualne eskalacije u regiji ne bi trebalo skrenuti pozornost sa stanja u Gazi i na Zapadnoj obali. Izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog pogoršanja humanitarnih uvjeta u Gazi i nedovoljnog priljeva humanitarne pomoći, naglašavajući da je potrebno osigurati potpun, siguran i neometan pristup humanitarnoj pomoći u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom. Ponovno su istaknuli i potrebu za napretkom u provedbi Sveobuhvatnog plana za okončanje sukoba u Gazi, u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 2803.
Ministri i ministrice također su izrazili zabrinutost zbog eskalacije nasilja na Zapadnoj obali, uključujući napade nasilnih doseljenika, te su naglasili potrebu za zaštitom civila, osiguravanjem odgovornosti i sprečavanjem daljnje eskalacije. Ponovno su istaknuli važnost očuvanja održivosti dvodržavnog rješenja i podupiranja napora Palestinske samouprave u pogledu reformi.
EU će se i dalje zalagati za bolji pristup humanitarnoj pomoći, smirivanje napetosti i potporu reformama koje provode palestinske vlasti.
Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i predsjednica Vijeća za vanjske poslove
Ministri i ministrice razmijenili su mišljenja o odnosima EU-a s južnim susjedstvom, razmotrivši provedbu Pakta za Mediteran pokrenutog u listopadu 2025.
Ministri i ministrice istaknuli su važnost jačanja partnerstva EU-a sa zemljama južnog susjedstva radi promicanja stabilnosti, gospodarskog razvoja i blagostanja na cijelom Sredozemlju. Naglasili su da je potrebno ostvariti napredak u provedbi Pakta i postići opipljive rezultate putem konkretnih inicijativa i projekata.
Uoči sastanka Vijeća za vanjske poslove, tijekom doručka održala se neformalna razmjena mišljenja o Europskoj sigurnosnoj strategiji.
Jasno je da se sigurnosno okruženje brzo mijenja i ne možemo odgovarati samo hitnim sastancima na vrhu. Potrebna nam je dugoročna politika.
Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i predsjednica Vijeća za vanjske poslove
Tijekom ručka ministrima i ministricama pridružio se indijski ministar vanjskih poslova Subrahmanyam Jaishankar radi neformalne rasprave o bilateralnim odnosima i međunarodnim kretanjima.
Ostale točke
Tijekom sastanka Njemačka i Francuska osvrnule su se na stanje u Gruziji s obzirom na nedavno donošenje zakonodavnog paketa o stranom financiranju i političkim aktivnostima.
Estonija, Latvija i Litva obavijestile su ministre i ministrice o navodima Rusije o nepoštovanju Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (CERD) koje je iznijela protiv baltičkih država.
Italija i Malta izvijestile su ministre i ministrice o sve većoj pomorskoj i okolišnoj prijetnji u Sredozemlju u vezi s ruskim brodom za prijevoz ukapljenih prirodnih plinova Arctic Metagaz.
Ostale odluke
Vijeće je donijelo odluku o pružanju potpore afričkim zemljama u jačanju njihovih kapaciteta za razminiranje, čime se doprinosi cilju Afrike bez mina.
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
