"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.

Za više informacija i promjenu postavki posjetite našu stranicu s politikom o kolačićima.

български español čeština dansk Deutsch eesti Ελληνικά English français Gaeilge hrvatski italiano latviešu lietuvių magyar Malti Nederlands polski português română slovenčina slovenščina suomi svenska
Skip to content

Pojednostavnjenje zajedničke poljoprivredne politike EU-a (ZPP)

Što pojednostavnjenje podrazumijeva?

Pojednostavnjenje zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) dio je sveukupne strategije EU-a kojom se nastoji postići bolja regulativa. Cilj je EU-a pojednostavniti i smanjiti obujam zakonodavstva EU-a u svim područjima u kojima je to moguće, smanjiti birokraciju i ukloniti nepotrebna regulatorna opterećenja za poduzeća, građane i javne uprave.

Prvi akcijski plan o pojednostavnjenju ZPP-a objavljen je 2006. Otada je u tijeku pojednostavnjenje ZPP-a. Osim toga, uvedene su i važne reforme ZPP-a, od kojih je posljednja provedena 2013. Zahvaljujući tim reformama ZPP-om se odgovara na izazove s kojima se suočava poljoprivredni sektor. Sveobuhvatna reforma iz 2013. bila je usmjerena na tri prioriteta:

  • održivu proizvodnju hrane
  • održivo upravljanje prirodnim resursima
  • uravnotežen razvoj ruralnih područja.

Povjerenik EU-a za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan pojednostavnjenje ZPP-a proglasio je najvažnijim prioritetom EU-a za svojeg mandata, s posebnim naglaskom na provedbi politika u sklopu ZPP-a.

Uloga je Vijeća osigurati da se uvaže povratne informacije država članica i da države članice sudjeluju u procesu pojednostavnjenja.

Zašto je pojednostavnjenje potrebno?

Reformom ZPP-a iz 2013. poboljšano je regulatorno okružje za poljoprivredni sektor. Bilo je to prvi put da je neka reforma provedena u okviru redovnog zakonodavnog postupka u kojemu je Vijeće ravnopravan suzakonodavac s Europskim parlamentom. S obzirom na to da su reformom i njezinim opsegom uvedene velike promjene, ispravna provedba novih pravila iziskivala je određeno vrijeme i trud. To ponajviše vrijedi za određena područja, kao što je „ekologizacija” plaćanja u poljoprivredi kojom su uvedene prakse uzgoja kojima se ne šteti okolišu, primjerice raznolikost usjeva, kao i očuvanje značajki krajolika koje imaju posebnu ekološku vrijednost te očuvanje minimalnih površina trajnog travnjaka.

Institucije EU-a sada žele razmotriti dogovorene i provedene mjere te utvrditi u koja se područja u kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju mogu uvesti poboljšanja, kao i ustanoviti koji se koraci sljedeći put mogu uspješnije provesti. Na početku će se pojednostavnjenje uglavnom odnositi na delegirane i provedbene akte, odnosno akte kojima se doprinosi uspostavi detaljnih pravila potrebnih za provedbu reformiranog ZPP-a.

Zahvaljujući jednostavnijem okviru za sve aktere ZPP-a trebala bi se povećati konkurentnost u poljoprivrednom sektoru EU-a. Pojednostavnjenjem zakonodavstva o ZPP-u također će se uštedjeti vrijeme i smanjiti troškovi za poljoprivrednike, gospodarske subjekte i javna tijela koja se moraju pridržavati ZPP-a ili njime upravljati, uz istodobno poštovanje načela dobrog financijskog upravljanja.

Pojedinosti

Povjerenik Hogan početkom 2015. pokrenuo je analitički pregled čitave pravne stečevine u području poljoprivrede kako bi se utvrdio potencijal za pojednostavnjenje u okviru te politike. Nakon tog početnog analitičkog pregleda izjavio je da će preispitati pravila o područjima s naglašenim okolišnim aspektom i sve druge vidove programa osnovnih plaćanja kojima bi se mogao poboljšati život poljoprivrednika. Naveo je i da će se razmotriti pojednostavnjenje više od 200 drugih uredaba Komisije.

Istaknuta su i sljedeća načela:

  • svi novi i aktualni prijedlozi trebali bi dati rezultate u smislu pojednostavnjenja
  • trebalo bi revidirati uredbe Komisije o provedbi zajedničke organizacije tržišta (ZOT) kako bi se smanjio njihov broj
  • nakon prve godine primjene trebalo bi preispitati pravila o ekološki značajnim površinama u okviru programa izravnih plaćanja
  • trebalo bi detaljno ispitati pravila o oznakama zemljopisnog podrijetla kako bi se osigurala njihova najveća moguća učinkovitost i jednostavnost.

Mnoge države članice kao prioritet u procesu pojednostavnjenja istaknule su i „ekologizaciju” ZPP-a.

U Vijeću

Cilj je Vijeća osigurati sudjelovanje nacionalnih ministara poljoprivrede i delegata u procesu pojednostavnjenja, posebno s obzirom na veću uporabu delegiranih akata u provedbi reformiranog ZPP-a.

Prva rasprava o pojednostavnjenju održana je na sastanku ministara poljoprivrede i ribarstva u Vijeću 15. i 16. prosinca 2014. Komisija je tada predstavila glavne elemente svojeg plana pojednostavnjenja.

Vijeće je usto tijekom sastanka Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo 16. ožujka 2015. održalo raspravu o politikama u vezi s pojednostavnjenjem ZPP-a, a 11. svibnja 2015. usvojilo zaključke tijekom sastanka Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo. Težište tih zaključaka bilo je na potencijalu za pojednostavnjenje delegiranih i provedbenih akata.

Od svibnja 2015. na razini Vijeća održane su dodatne rasprave o trenutačnom stanju u vezi s pojednostavnjenjem ZPP-a , i to 16. studenoga 2015. i 17. svibnja 2016., kada je Komisija predstavila mjere pojednostavnjenja koje su već poduzete, kao i one čija je provedba planirana za sljedeće mjesece, uz iznimku ekologizacije.

Na sastanku Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo 18. srpnja 2016. Komisija je predstavila svoje izvješće o prvoj godini provedbe mjera ekologizacije te rezultate javnog savjetovanja. Ministri su nakon te prezentacije razmijenili mišljenja.

Vijeće je 6. ožujka 2017. raspravljalo o budućnosti ZPP-a. Konkretno, ministri su razmijenili ideje o ostvarivanju prioriteta budućeg ZPP-a utvrđenih u dokumentu predsjedništva te o tome je li potrebno rebalansiranje izravne potpore i ruralnog razvoja.

Općenito su istaknuli da je pojednostavnjenje glavni prioritet za buduće politike kako bi se ostvario puni gospodarski potencijal poljoprivrednih i ruralnih područja EU-a. Druga pitanja navedena kao prioriteti bila su:

  • izgradnja otpornosti
  • odgovor na izazove povezane s okolišem
  • ulaganje u održivost i vitalnost sela
  • osiguravanje generacijske obnove
  • održavanje usmjerenosti na tržište
  • jačanje položaja poljoprivrednika u prehrambenom lancu.