Skip to content

Zdravstveni rizici dima i aerosola iz druge ruke

EU potiče države članice da ažuriraju i prošire postojeće zakonodavstvo o okolišu bez duhanskog dima i aerosola.

Konzumacija duhana i pušenje iz druge ruke

Duhan je i dalje jedan od glavnih uzroka prerane smrti koja se mogla spriječiti i glavni čimbenik rizika od raka, pri čemu je svaki četvrti smrtni slučaj od raka u EU-u, Islandu i Norveškoj povezan s pušenjem.

Dim iz druge ruke, poznat i kao pasivni dim, ozbiljan je rizik za zdravlje nepušača. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) barem 69 od 7000 spojeva iz duhanskog dima može uzrokovati rak, a mnogi su toksični.

Iako puni opseg učinka na zdravlje aerosola iz druge ruke koje ispuštaju grijani duhanski proizvodi još nije jasan, istraživanja upućuju na potencijalnu štetnost, posebno za zdravlje srca i pluća, što uključuje probleme s disanjem i astmu.

Prema nedavnoj studiji Europske komisije oko 31 % Europljana izloženo je duhanskom dimu iz druge ruke kod kuće, na poslu, tijekom slobodnih aktivnosti, u obrazovnim ustanovama ili u javnom okružju, a puši gotovo četvrtina (24 %) stanovništva EU-a u dobi od 15 godina i više.

Istraživanje Eurobarometra iz ožujka 2009. pokazalo je da 84 % građana EU-a podržava urede i druga radna mjesta u zatvorenim prostorima bez duhanskog dima, 79 % podržava restorane bez duhanskog dima, a 61 % podržava barove i kafiće bez duhanskog dima.

Zdravstvene koristi zakonodavstva o zabrani duhanskog dima

Studije država članica EU-a ukazuju na zdravstvene koristi zakonodavstva o zabrani duhanskog dima, u skladu s preporukom Vijeća o okolišu bez duhanskog dima iz 2009.

Te koristi uključuju znatno smanjenje učestalosti srčanih udara u općoj populaciji, kao što je zabilježeno u Italiji, te smanjenje broja hospitalizacija zbog infarkta miokarda i drugih akutnih koronarnih bolesti u zemljama kao što su Njemačka i Italija.

U Danskoj, Italiji i Malti zabilježeno je i smanjenje pobolijevanja u široj javnosti.

U Irskoj je zabilježeno brzo poboljšanje zdravlja dišnih putova, a u Švedskoj je zakonodavstvo o zabrani dima bilo povezano sa znatnim smanjenjem dišnih i osjetilnih simptoma, posebno među radnicima u igračnicama.

U Malti je zabilježeno smanjenje godišnje smrtnosti stanovništva zbog smanjene izloženosti pušenju iz druge ruke.

Zaštita Europljana

EU želi bolje zaštititi građane, a posebno djecu i mlade, od pušenja i aerosola iz druge ruke.

Vijeće je 3. prosinca 2024. donijelo ažuriranu preporuku o okolišu bez dima i aerosola, čiji je cilj smanjiti izloženost štetnim emisijama u javnim prostorima, prijevozu i na radnim mjestima.

Također potiče države članice da u svoja postojeća pravila uključe nove proizvode kao što su e-cigarete i grijani duhanski proizvodi.

U preporuci se državama članicama savjetuje da:

  • prošire politike za okoliš bez dima i aerosola na ključne vanjske prostore, među ostalim na igrališta, zabavne parkove i postaje javnog prijevoza
  • prošire te odredbe na nove duhanske proizvode, kao što su e-cigarete i grijani duhanski proizvodi, koje sve više koriste mladi.

Ažuriranje preporuke u skladu je s inicijativom Europske komisije za generaciju bez duhana do 2040., koja je dio Europskog plana za borbu protiv raka, a cilj joj je konzumaciju duhana u EU-u smanjiti s 25 % u 2021. na manje od 5 % do 2040.

Dim iz druge ruke povezan je s respiratornim i kardiovaskularnim problemima

Odrasli i djeca izloženi pušenju iz druge ruke udišu velik broj istih kancerogenih tvari koje udišu pušači.

Pušenje iz druge ruke može uzrokovati rak pluća kod osoba koje nikad nisu pušile, a može biti povezano i s drugim vrstama raka u odraslih (npr. raka dojke) i djece.

Osobe koje udišu dim iz druge ruke izložene su 25 – 30 % većem riziku od srčanih bolesti i do 16 % većem riziku od raka.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije zbog pušenja iz druge ruke svake godine u svijetu umre više od 1,2 milijuna osoba. Glavni uzroci smrti prikazani su u grafikonu u nastavku.

Tekstualna verzija

Na grafikonu je prikazan globalni godišnji broj smrtnih slučajeva uzrokovanih izloženošću dimu iz druge ruke razvrstan prema određenim bolestima. Uz broj smrtnih slučajeva navodi se i vrsta bolesti.

  • ishemijska bolest srca: 414 640 smrtnih slučajeva
  • moždani udar: 280 052 smrtna slučaja
  • kronična opstruktivna bolest pluća: 266 124 smrtna slučaja
  • infekcije donjeg dišnog sustava: 151 938 smrtnih slučajeva
  • rak dušnika, bronha i pluća: 97 910 smrtnih slučajeva
  • rak dojke: 7518 smrtnih slučajeva

Djeca čine više od četvrtine smrtnih slučajeva uzrokovanih pušenjem iz druge ruke

Na grafikonu je prikazana raščlamba postotka žena, muškaraca i djece (mlađe od 15 godina) u ukupnom godišnjem broju smrtnih slučajeva koji se pripisuju pušenju iz druge ruke na globalnoj razini.

Tekstualna verzija

Kružni grafikon prikazuje postotne udjele smrtnih slučajeva uzrokovanih pušenjem iz druge ruke:

  • žene: 47 %
  • djeca: 28 %
  • muškarci: 25 %

Puši svaki četvrti stanovnik EU-a

Istraživanje Eurobarometra o potrošnji duhanskih proizvoda u EU-u, objavljeno u lipnju 2024., pokazalo je da 24 % ispitanika puši cigarete, cigare, cigarilose ili lulu, dok 20 % ispitanika više ne puši, a 56 % ih nikada nije pušilo.

Kod muškaraca postoji veća vjerojatnost da su pušači (28 %) nego kod žena (21 %), a najviše su stope pušenja među osobama u dobi od 25 do 39 godina (32 %), nakon čega slijede dobne skupine od 44 do 54 godine (28 %) i od 15 do 24 godine (22 %).

Bugarska, Grčka i Hrvatska imaju najveći udio pušača

Na zemljovidu u nastavku prikazan je udio pušača u EU-u, uključujući bivše pušače.

Tekstualna verzija

Na grafikonu je prikazana raščlamba pušačkih navika u 27 država članica EU-a:

  • Belgija: 24 % osoba trenutačno puši, 20 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 56 % osoba nikada nije pušilo.
  • Bugarska: 21 % osoba trenutačno puši, 21 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 58 % osoba nikada nije pušilo.
  • Češka: 37 % osoba trenutačno puši, 18 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 45 % osoba nikada nije pušilo.
  • Danska: 23 % osoba trenutačno puši, 21 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 56 % osoba nikada nije pušilo.
  • Njemačka: 14 % osoba trenutačno puši, 27 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 59 % osoba nikada nije pušilo.
  • Estonija: 24 % osoba trenutačno puši, 18 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 58 % osoba nikada nije pušilo.
  • Irska: 25 % osoba trenutačno puši, 25 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 50 % osoba nikada nije pušilo.
  • Grčka: 16 % osoba trenutačno puši, 18 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 66 % osoba nikada nije pušilo.
  • Španjolska: 36 % osoba trenutačno puši, 21 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 43 % osoba nikada nije pušilo.
  • Francuska: 24 % osoba trenutačno puši, 24 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 52 % osoba nikada nije pušilo.
  • Hrvatska: 27 % osoba trenutačno puši, 24 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 49 % osoba nikada nije pušilo.
  • Italija: 35 % osoba trenutačno puši, 17 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 48 % osoba nikada nije pušilo.
  • Cipar: 24 % osoba trenutačno puši, 15 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 61 % osoba nikada nije pušilo.
  • Latvija: 29 % osoba trenutačno puši, 14 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 57 % osoba nikada nije pušilo.
  • Litva: 33 % osoba trenutačno puši, 18 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 49 % osoba nikada nije pušilo.
  • Luksemburg: 29 % osoba trenutačno puši, 22 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 49 % osoba nikada nije pušilo.
  • Mađarska: 19 % osoba trenutačno puši, 24 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, 56 % osoba nikada nije pušilo, a 1 % osoba odgovorilo je „ne znam”.
  • Malta: 26 % osoba trenutačno puši, 14 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 60 % osoba nikada nije pušilo.
  • Nizozemska: 22 % osoba trenutačno puši, 17 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 61 % osoba nikada nije pušilo.
  • Austrija: 11 % osoba trenutačno puši, 34 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 55 % osoba nikada nije pušilo.
  • Poljska: 32 % osoba trenutačno puši, 22 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 46 % osoba nikada nije pušilo.
  • Portugal: 27 % osoba trenutačno puši, 14 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 59 % osoba nikada nije pušilo.
  • Rumunjska: 21 % osoba trenutačno puši, 11 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 68 % osoba nikada nije pušilo.
  • Slovenija: 34 % osoba trenutačno puši, 8 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 58 % osoba nikada nije pušilo.
  • Slovačka: 24 % osoba trenutačno puši, 21 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 55 % osoba nikada nije pušilo.
  • Finska: 27 % osoba trenutačno puši, 19 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 54 % osoba nikada nije pušilo.
  • Švedska: 15 % osoba trenutačno puši, 31 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, a 54 % osoba nikada nije pušilo.
  • prosjek EU-a: 24 % osoba trenutačno puši, 21 % ih je u prošlosti pušilo, ali je prestalo, 56 % osoba nikada nije pušilo, a 0,02 % osoba odgovorilo je „nisam siguran”.

Novi duhanski i drugi proizvodi

Novi duhanski i srodni proizvodi kao što su e-cigarete i grijani duhanski proizvodi povećavaju rizik od ovisnosti o nikotinu i mogu potaknuti uporabu tradicionalnih duhanskih proizvoda.

Prema SZO-u grijani duhanski proizvodi i e-cigarete oponašaju čin pušenja tradicionalnih cigareta.

Iako se često stavljaju na tržište kao sigurnije alternative cigaretama, emisije iz novih duhanskih i srodnih proizvoda sadržavaju štetne spojeve i kemikalije koji stvaraju ovisnost, poput nikotina, koje korisnici udišu.

Osim što stvara ovisnost, nikotin može štetno utjecati na zdravlje, među ostalim na razvoj mozga u djece i adolescenata.

3 % osoba u EU-u koristi e-cigarete

Na grafikonu je prikazana upotreba e-cigareta među ispitanicima u 27 država članica EU-a.

Tekstualna verzija

Na grafikonu je prikazana upotreba e-cigareta među ispitanicima u 27 država članica EU-a.

Podaci su podijeljeni u sljedeće kategorije: osobe koje trenutačno koriste e-cigarete, osobe koje su koristile e-cigarete, ali su prestale, osobe koje su isprobale e-cigarete jednom ili dvaput, osobe koje nikad nisu koristile e-cigarete i osobe koje su odgovorile s „nisam siguran”.

1. Osobe koje trenutačno koriste e-cigarete:

  • u prosjeku 3 % ispitanika u EU-u trenutačno koristi e-cigarete
  • Irska ima najveći postotak trenutačnih korisnika e-cigareta (9 %), a Malta i Švedska najniži (1 %)

2. Osobe koje su e-cigarete koristile u prošlosti:

  • u prosjeku je 3 % ispitanika koristilo e-cigarete, ali su u međuvremenu prestali
  • Poljska ima najveći postotak bivših korisnika e-cigareta (9 %), a Rumunjska i Slovenija najniži (1 %)

3. Osobe koje su e-cigarete isprobale jednom ili dvaput

  • u prosjeku je 8 % ispitanika navelo da je jednom ili dvaput isprobalo e-cigarete
  • u Švedskoj je najveći postotak osoba koje su isprobale e-cigarete (14 %), a u Sloveniji najniži (2 %)

4. Osobe koje nikad nisu koristile e-cigarete:

  • većina ispitanika, u prosjeku njih 85 %, nikad nije koristila e-cigarete
  • U Litvi je najniži postotak osoba koje nikad nisu koristile e-cigarete (68 %), a u Rumunjskoj najveći (96 %)

5. Osobe koje su odgovorile s „nisam siguran”

  • u prosjeku je 1 % ispitanika na pitanje o korištenju e-cigareta odgovorilo s „nisam siguran”
  • Latvija i Litva imaju najveći postotak odgovora „nisam siguran” (5 %), dok u nekim zemljama kao što je Irska taj odgovor nije zabilježen.

2 % osoba u EU-u koristi grijane duhanske proizvode

Na grafikonu je prikazana uporaba grijanih duhanskih proizvoda u EU-u.

Tekstualna verzija

Na grafikonu je prikazana uporaba grijanih duhanskih proizvoda u EU-u.

1. Osobe koje trenutačno koriste grijane duhanske proizvode:

U prosjeku 2 % ispitanika trenutačno koristi grijane duhanske proizvode. Stope korištenja razlikuju se ovisno o zemlji:

  • veća stopa korištenja zabilježena je u Cipru i Litvi (5 %) te Španjolskoj (3 %)
  • u nekim zemljama, kao što su Njemačka i Slovenija, trenutačna je stopa korištenja zanemariva ili nije zabilježena

2. Osobe koje su u prošlosti koristile grijane duhanske proizvode

Oko 1 % ispitanika u prošlosti su koristili grijane duhanske proizvode, ali su u međuvremenu prestali:

  • najviša stopa zabilježena je u Poljskoj (7 %).
  • većina drugih zemalja za tu kategoriju navodi od 1 do 2 %

3. Osobe koje su grijane duhanske proizvode isprobale jednom ili dvaput

u prosjeku je 4 % ispitanika navelo da su jednom ili dvaput isprobali grijane duhanske proizvode:

  • najviše stope eksperimentiranja zabilježene su u Bugarskoj (10 %), Španjolskoj (10 %) i Litvi (9 %)
  • niže stope eksperimentiranja zabilježene su u Njemačkoj i Sloveniji (od 1 od 2 %)

4. Osobe koje nikad nisu koristile grijane duhanske proizvode:

velika većina ispitanika, u prosjeku njih 92 %, nikad nije koristila grijane duhanske proizvode:

  • stope su najviše u Njemačkoj i Nizozemskoj (96 %), a dosljedno su iznad 90 % u mnogim zemljama, uključujući Estoniju, Irsku i Francusku.
  • najniže stope osoba koje nikad nisu koristile grijane duhanske proizvode zabilježene su u Latviji (79 %) i Poljskoj (80 %).

Osobe koje su odgovorile s „nisam siguran”

Mali postotak (1 %) ispitanika diljem EU-a na pitanje o tome jesu li koristili grijane duhanske proizvode odgovorilo s „nisam siguran:

  • najveći postotak odgovora „nisam siguran” zabilježen je u Njemačkoj (4 %) i Latviji (6 %).
Teme

Posljednja izmjena: 3. prosinca 2024.