Venezuela
EU je zabrinut zbog stanja u Venezueli i poziva na potpuno poštovanje ljudskih prava. Pruža humanitarnu pomoć Venezuelcima i Venezuelkama kojima je potrebna te je donio sankcije kako bi se potaknula demokratska rješenja.
Kriza u Venezueli
Venezuela se suočava s dubokom gospodarskom, socijalnom i političkom krizom koja teško pogađa njezine građane i građanke. Javne usluge kao što su zdravstvena skrb, vodoopskrba i odvodnja te obrazovanje gotovo ne funkcioniraju te je teško doći do osnovnih proizvoda.
Prema podacima Ujedinjenih naroda 7,9 milijuna ljudi u Venezueli (27,7 % stanovništva) treba humanitarnu pomoć. Gotovo 56 % stanovništva živi u ekstremnom siromaštvu.
Stanje sigurnosti opskrbe hranom u Venezueli i dalje je kritično: 15 % ukupnog stanovništva (oko 4 milijuna ljudi) hitno treba pomoć u hrani, dok je 40 % stanovništva izloženo umjerenoj do ozbiljnoj nesigurnosti opskrbe hranom. Oko 62 % stanovništva nema redovit pristup vodi.
Od 2015. u svijetu je raseljeno gotovo 7,9 milijuna Venezuelaca, od čega je većina (više od 6,9 milijuna ljudi) smještena u zemljama Latinske Amerike i Kariba. Venezuelci su trenutačno druga najveća skupina tražitelja azila u EU-u, nakon Afganistanaca.
Gotovo 30 % djece školskog uzrasta ne pohađa školu redovito, a 13 % djece je izvan obrazovnog sustava. 70 % stanovništva izgubilo je pristup uslugama zdravstvenog sustava. Bolesti poput malarije i denga groznice često pogađaju najranjivije skupine stanovništva.
Pogoršanje gospodarske situacije, u kojoj je prema Međunarodnom monetarnom fondu stopa inflacije 2025. dosegnula čak 270 %, pogoršava već katastrofalnu humanitarnu situaciju.
Osim toga, pritisak na humanitarne resurse povećava se zbog izloženosti prirodnim opasnostima i opasnostima izazvanima ljudskim djelovanjem, kao što su poplave, odroni tla, izljevi nafte i oružano nasilje.
Europska unija, zajedno sa svojim venezuelskim i međunarodnim partnerima, oduvijek podupire mirno, demokratsko i uključivo rješenje za okončanje krize pod vodstvom Venezuele.
Intervencija SAD-a u Venezueli
Visoka predstavnica pozvala je na mir i suzdržanost svih aktera kako bi se izbjegla eskalacija i osiguralo mirno rješenje krize.
Podsjetila je da se u svim okolnostima moraju poštovati načela međunarodnog prava i Povelja UN-a. Članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, koje je stup međunarodne sigurnosne strukture, imaju posebnu odgovornost poštovati ta načela.
EU je u više navrata izjavio da Nicolás Maduro nema legitimitet demokratski izabranog predsjednika te se zalagao za miran prelazak na demokraciju pod vodstvom Venezuele, uz poštovanje suvereniteta te zemlje. Pravo venezuelskog stanovništva da određuje svoju budućnost mora se poštovati.
EU dijeli prioritet borbe protiv transnacionalnog organiziranog kriminala i trgovine drogom, koji predstavljaju znatnu sigurnosnu prijetnju diljem svijeta. Visoka predstavnica istodobno je naglasila da se ti izazovi moraju rješavati kontinuiranom suradnjom uz potpuno poštovanje međunarodnog prava i načela teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta.
EU je u bliskom kontaktu sa Sjedinjenim Američkim Državama te regionalnim i međunarodnim partnerima kako bi podržao i olakšao dijalog sa svim uključenim stranama radi postizanja dogovorenog, demokratskog, uključivog i mirnog rješenja krize pod vodstvom Venezuelaca i Venezuelki.
Poštovanje volje venezuelskog stanovništva jedini je način da se u Venezueli ponovno uspostavi demokracija i prevlada trenutačna kriza.
U ovom kritičnom trenutku ključno je da svi akteri u potpunosti poštuju ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo. Svi politički zatvorenici koji su trenutačno pritvoreni u Venezueli moraju bezuvjetno biti pušteni na slobodu.
Konzularna tijela država članica EU-a blisko surađuju kako bi zaštitila sigurnost građana i građanki EU-a, uključujući one koji su nezakonito pritvoreni u Venezueli.
Predsjednički izbori 2024.
Nakon slučajeva kršenja ljudskih prava koji su uslijedili poslije predsjedničkih izbora u Venezueli održanih 28. srpnja 2024. EU je i dalje iznimno zabrinut.
Na sastancima Europskog vijeća u listopadu i prosincu 2024. čelnici i čelnice EU-a pozvali su venezuelske vlasti da:
- poštuju demokratsku volju venezuelskog stanovništva
- okončaju nasilje, represiju te uznemiravanje oporbe i civilnog društva
- oslobode političke zatvorenike
- prestanu iznositi neutemeljene optužbe protiv zemalja EU-a i osiguraju potpun konzularni pristup europskim građanima pritvorenima u Venezueli
- poštuju obveze Venezuele na temelju međunarodnog prava.
Nadalje su istaknuli da će se prihvatiti i priznati samo potpuni rezultati koji se mogu neovisno provjeriti. EU će iskoristiti sve svoje instrumente kako bi podupro demokraciju i mirnu i uključivu tranziciju u Venezueli.
Zaključci Europskog vijeća:
Izjave u ime EU-a:
- Venezuela: izjava visoke predstavnice u ime Europske unije (priopćenje za medije, 10. siječnja 2025.)
- Venezuela: izjava visokog predstavnika u ime EU-a o nedavnom razvoju događaja nakon izbora (24. kolovoza 2024.)
- Venezuela: izjava visokog predstavnika u ime EU-a o razvoju događaja nakon izbora (4. kolovoza 2024.)
Humanitarna potpora venezuelskom stanovništvu
EU je od 2016. Venezueli dodijelio 572 milijuna eura hitne humanitarne pomoći. U 2026. isplaćeno je 52 milijuna eura kako bi se odgovorilo na najhitnije potrebe venezuelanskog stanovništva.
Navedenim se sredstvima pomaže Venezuelcima i Venezuelkama koji trebaju pomoć, bilo da se nalaze u Venezueli ili su smješteni u susjednim zemljama. Humanitarnu pomoć EU-a dostavljaju agencije UN-a, međunarodne nevladine organizacije i Crveni križ.
Pomoć je prije svega namijenjena ranjivim skupinama kao što su djeca, mladi, trudnice i dojilje, starije osobe i autohtone skupine.
Financijska sredstva u Venezueli se koriste za pružanje zdravstvene skrbi, pomoći u području zaštite, vodoopskrbe, odvodnje i higijene, obrazovanja u izvanrednim situacijama te nutritivne potpore i pomoći u hrani, kao i za potporu kapacitetima za pripravnost na katastrofe i odgovor na hitne situacije.
Pomoć izbjeglicama i interno raseljenim osobama usmjerena je na hitne medicinske usluge, pomoć u hrani, pružanje pravnih informacija i potpore, inicijative za zaštitu (posebno od rodno uvjetovanog nasilja i trgovine ljudima) te na obrazovanje u izvanrednim situacijama i skloništa.
Potresi 24. lipnja 2026.
Nakon razornih potresa koji su pogodili Venezuelu 24. lipnja EU je putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu uputio timove za spašavanje i drugu hitnu pomoć Venezueli.
Osim toga, EU-ova satelitska usluga Copernicus aktivirana je za mapiranje u hitnim situacijama kako bi se besplatno osigurale pravodobne i precizne satelitske snimke i drugi geoprostorni podaci.
EU je spreman pružiti dodatnu pomoć u skladu s nastalim potrebama na terenu.
Sankcije povezane s Venezuelom
Vijeće je 13. studenoga 2017. uvelo sankcije s obzirom na stanje u Venezueli. One uključuju:
- embargo na oružje i opremu koja se upotrebljava za unutarnju represiju
- zabranu putovanja i zamrzavanje imovine pojedinaca i subjekata odgovornih za kršenje ljudskih prava i ugrožavanje demokracije i vladavine prava u Venezueli.
Cilj je tih sankcija potaknuti zajednička demokratska rješenja koja vode do političke stabilnosti u zemlji te pružaju odgovor na hitne potrebe Venezuelaca. Osmišljene su tako da ne nanose štetu venezuelskom stanovništvu. Ukidanje tih sankcija ovisit će o konkretnom napretku u području ljudskih prava i vladavine prava u Venezueli te o konkretnim koracima prema istinskom dijalogu i demokratskoj tranziciji.
Sankcije se trenutačno primjenjuju na 69 pojedinaca, a posljednji put produljene su do 10. siječnja 2027.
Također pogledajte
Odgovor na krize
Humanitarna pomoć
Zašto EU donosi sankcije
Posljednja izmjena: 29. lipnja 2026.