Bolje upravljanje zemljištem i šumama EU-a pomoći će smanjenju emisija stakleničkih plinova i ispunjavanju obveza iz Pariza

Vijeće za okoliš postiglo je 13. listopada dogovor o svojem pregovaračkom stajalištu (opći pristup) o uredbi o uspostavi novih računovodstvenih pravila i nužnih obveza za države članice kako bi se osiguralo da korištenje zemljišta i šuma diljem EU-a postane održivije i klimatski prihvatljive tijekom razdoblja od 2021. do 2030. Time će se osigurati smanjenje emisija stakleničkih plinova i bolju zaštitu klime.

Sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) obuhvaća korištenje tala, drveća, biljaka, biomase i drvne sirovine, a specifičan je po tome što ne samo da emitira stakleničke plinove, već može i apsorbirati CO₂ iz atmosfere.

Navedenom uredbom osigurat će se da sve emisije i apsorpcije koje stvara sektor LULUCF-a budu uzete u obzir u ukupnom cilju EU-a za smanjenja emisija za najmanje 40 % do 2030., kako je dogovoreno u okviru klimatske i energetske politike do 2030. i u skladu s Pariškim sporazumom.

LULUCF i drugi sektori koji nisu obuhvaćeni sustavom EU-a za trgovanje emisijama tom će cilju morati doprinijeti smanjenjem emisija za 30 % do 2030. u odnosu na razine iz 2005.

Nakon što je dogovoren opći pristup Vijeće je spremno započeti pregovore s Europskim parlamentom kako bi se postigao dogovor o konačnom tekstu.

Naše šume i zemljišta imaju ogroman potencijal za ublažavanje učinaka klimatskih promjena. Iskoristimo ih na pametan i klimatski prihvatljiv način. Ovom će se uredbom omogućiti bolja zaštita naših šuma i poboljšati upravljanje našim zelenim resursima. To je od presudne važnosti za naš planet i približit će nas ispunjenju naših klimatskih obveza iz Pariza. Spremni smo započeti pregovore s Parlamentom.

Siim Kiisler, ministar zaštite okoliša Republike Estonije

Stajalištem Vijeća podupiru se dva glavna aspekta prijedloga Komisije: ažurirana računovodstvena pravila kako bi se osigurao obračun svih emisija i apsorpcija u tom razdoblju i obveza utvrđena za države članice da emisije ne smiju prelaziti uklanjanja („pravilo o neutralnoj ili pozitivnoj bilanci”, no debitrule).

Vijeće, poput Komisije, smatra da je važno osigurati da svaka zemlja EU-a održava ravnotežu između svojih ukupnih emisija iz tog sektora i količine apsorpcija CO₂ stvorenih, na primjer, novom sadnjom ili boljim nadzorom državnih šuma, obradivog zemljišta i travnjaka. U svoj opći pristup Vijeće je uključilo i fleksibilne mogućnosti predložene kako bi se državama članicama pomoglo da udovolje tom pravilu.

Međutim, Vijeće želi da se nacionalne referentne razine za šume određuju na temelju povijesnog referentnog razdoblja od 2000. do 2009., što se razlikuje od početnog prijedloga Komisije da to razdoblje bude od 1990. do 2009.

Osim toga, Vijeće je postiglo dogovor o uvođenju nove fleksibilne mogućnosti za šumsko zemljište kojim se gospodari u obliku mehanizma naknade do 360 milijuna tona ekvivalenta CO₂ tijekom deset godina, što odgovara prosječnom godišnjem ponoru ugljika u razdoblju od 2000. do 2009. Glavni je cilj pomoći onim državama članicama za koje je vjerojatno da će imati poteškoća u usklađivanju s „pravilom o neutralnoj ili pozitivnoj bilanci”, unatoč ranim naporima na održavanju ili poboljšanju ponora ugljika u njihovim šumama.

Sve države članice taj mehanizam mogu iskoristiti tijekom razdoblja od 2021. do 2030. Međutim, primjenjuju se određeni strogi uvjeti. Na primjer, prije nego što se mehanizam bude mogao iskoristiti, „pravilo o neutralnoj ili pozitivnoj bilanci” mora biti ispunjeno za EU u cjelini. Na taj će način ambicija klimatske politike EU-a biti u potpunosti očuvana.

Zemljama EU-a dopušteno je primanje naknade pod uvjetom da njihove nacionalne šume i dalje stvaraju ponor ugljika do unaprijed određenog iznosa koji se za svaku državu članicu izračunava na temelju njezina prosječnog ponora ugljika tijekom razdoblja od 2000. do 2009. Tim uvjetom osigurava se okolišni integritet mehanizma.

Vijeće je razmatralo posebne okolnosti u vezi s Finskom i toj je zemlji dodijelilo dodatnu naknadu od 10 milijuna tona ekvivalenta CO₂ za razdoblje od 2021. do 2030.

Kronologija i sljedeći koraci

U svojim zaključcima iz listopada 2014. Europsko vijeće postiglo je dogovor o okviru klimatske i energetske politike do 2030. kojim se utvrđuju jasne smjernice za smanjenje emisija u EU-u. Na temelju toga Europska komisija predstavila je prijedloge dviju uredaba o sektorima koji nisu obuhvaćeni sustavom ETS-a: uredbu LULUCF i uredbu o raspodjeli tereta.

S obzirom na to da između tih dvaju prijedloga postoje brojne poveznice, rasprave o sektorima izvan ETS-a u Vijeću su se razvijale usporedno. Politička rasprava održana je na sastanku Vijeća za okoliš 17. listopada 2016., a ministri okoliša EU-a o trenutačnom su stanju obaviješteni 19. prosinca 2016. U lipnju 2017. Vijeće za okoliš raspravljalo je o dosad ostvarenom napretku u tim predmetima.

Europski parlament svoje je stajalište o LULUCF-u usvojio na plenarnoj sjednici 13. rujna 2017.

Današnjim donošenjem općeg pristupa omogućen je početak pregovora s Europskim parlamentom.

• Opći pristup o uredbi o korištenju zemljišta, prenamjeni korištenja zemljišta i šumarstvu
• Prijedlog Komisije o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF) – izvorni dokument
• Postojeća odluka o pravilima za obračun u vezi s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom