"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Vijeće za ekonomske i financijske poslove, 4. listopada 2022.
Najvažniji rezultati
REPowerEU
Vijeće je postiglo dogovor o svojem stajalištu (općem pristupu) o prijedlogu REPowerEU, planu za postupno ukidanje ovisnosti Unije o uvozu ruskih fosilnih goriva, čiji je cilj ojačati stratešku autonomiju Unije diversifikacijom opskrbe energijom te jačanjem neovisnosti i sigurnosti opskrbe energijom u Uniji.
Danas smo postigli velik korak naprijed u jačanju neovisnosti Europe o ruskim fosilnim gorivima. Želim zahvaliti kolegama što su prihvatili znatne ustupke kako bi se postigao ovaj dogovor o kompromisnom stajalištu Vijeća. S obzirom na geopolitički kontekst otkad je Rusija započela vojnu agresiju na Ukrajinu i najnovije napade na energetsku infrastrukturu u Europi, siguran sam da je potrebno zalagati se za brz dogovor o tom prijedlogu. Češko predsjedništvo u potpunosti je odlučno ispuniti obećanje da ćemo radikalno reformirati energetski sektor Unije i okončati našu ovisnost o uvozu ruskih fosilnih goriva.
Zbyněk Stanjura, češki ministar financija
Nakon prezentacije Komisije ministri i ministrice raspravljali su o ulozi financijskih tržišta u pogledu velike volatilnosti cijena energije i mogućim mjerama politike. To spada među napore za sprečavanje prelijevanja rizika u financijski sustav.
Ministri i ministrice posvećuju posebnu pozornost tržištima energetskih izvedenica jer se mnogi opskrbljivači električnom energijom suočavaju s visokim „maržnim pozivima” od takozvanih „središnjih drugih ugovornih strana” putem kojih se poravnavaju pojedinačne transakcije. Maržni pozivi odnose se na obvezu osiguravanja kolaterala, obično u gotovini, radi ublažavanja rizika u pogledu uspješnosti transakcije izvedenicama. Uslijed velikog povećanja cijena energije maržni pozivi trenutačno su toliko visoki da su u mnogim slučajevima opskrbljivači energijom bili primorani od vlada zatražiti potporu za likvidnost, među ostalim zato što banke nisu voljne dati dodatne zajmove.
Predsjedništvo je zaključilo da je u razmjeni mišljenja potvrđeno da većina ministara i ministrica može prihvatiti ciljane promjene, primjerice proširenjem skupa prihvatljivog kolaterala i boljom primjenom takozvanih „sustava za prekid trgovanja” ili „cjenovnih raspona”, kao i prilagodbu privremenog okvira za državne potpore. Ujedno je izražena podrška radu na dodatnoj referentnoj cijeni ukapljenog prirodnog plina koju treba utvrditi privatni sektor, i to prije sljedeće sezone punjenja (prije kraja ožujka 2023.).
Gospodarske i financijske posljedice ruske vojne agresije na Ukrajinu
Vijeće je razmijenilo mišljenja o gospodarskim i financijskim aspektima ruske vojne agresije na Ukrajinu. Ministri i ministrice gospodarstva i financija EU-a nastavljaju pomno pratiti razvoj situacije u vezi s time. Potpora Ukrajini i njezin poslijeratni oporavak ključan je politički prioritet češkog predsjedništva.
Nakon što je Europska komisija iznijela trenutačno stanje, ministri i ministrice razmotrili su provedbu Mehanizma za oporavak i otpornost. Vijeće je ujedno donijelo provedbenu odluku o odobrenju nacionalnog plana Nizozemske. Nakon današnjeg formalnog donošenja te odluke Nizozemska može početi iskorištavati sredstva iz tog mehanizma, u okviru kojeg joj je dodijeljeno ukupno 4,7 milijardi eura u bespovratnim sredstvima. Zahvaljujući tim sredstvima Nizozemska će moći poticati gospodarski oporavak od pandemije bolesti COVID-19 i financirati zelenu i digitalnu tranziciju.
Iznimno mi je drago što smo danas odlučili poduprijeti nizozemski plan oporavka. Sredstva u iznosu od 4,7 milijardi eura dolaze u pravom trenutku jer će dodatno ojačati nizozemsko gospodarstvo i učiniti ga otpornijim u kontekstu aktualne energetske krize.
Zbyněk Stanjura, češki ministar financija
Fond za oporavak: EU izvršava obećanja (Infografika)
EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe
EU nastavlja promicati poštenu poreznu konkurenciju i suzbijati štetne porezne prakse. Vijeće je danas odlučilo dodati Angvilu, Bahame i Otoke Turks i Caicos na EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe. Nakon što su dodane te zemlje, na EU-ovu je popisu sada 12 jurisdikcija: Američka Samoa, Angvila, Bahami, Fidži, Guam, Palau, Panama, Samoa, Trinidad i Tobago, Otoci Turks i Caicos, Djevičanski Otoci SAD-a i Vanuatu.
Pravedno oporezivanje poduzeća koristi svima nama. Zbog toga EU i međunarodni partneri dijele zajednički interes u borbi protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti. Vjerujem da će svih 12 zemalja na popisu ispuniti svoje obveze i što prije provesti potrebne reforme u području oporezivanja kako bi ih se moglo izbrisati s tog popisa nakon sljedeće revizije koju ćemo provesti u roku od šest mjeseci.
Zbyněk Stanjura, češki ministar financija
Ažurirani EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe uključuje zemlje koje nisu sudjelovale u konstruktivnom dijalogu s EU-om o poreznom upravljanju ili nisu ispunile svoje obveze u pogledu provedbe potrebnih reformi. Cilj tih reformi trebala bi biti usklađenost sa skupom objektivnih kriterija za dobro porezno upravljanje koji uključuju poreznu transparentnost, pravedno oporezivanje i provedbu međunarodnih standarda osmišljenih za sprečavanje smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti.
Ministri i ministrice razmijenili su mišljenja o fiskalnoj i nefiskalnoj ulozi carine EU-a. Iznijeli su svoja stajališta o tome kako postići ravnotežu između brojnih novih nefiskalnih zadaća dodijeljenih carini i tradicionalnih zadaća povezanih sa zaštitom financijskih interesa i carini svojstvenog zahtjeva za olakšavanjem trgovine. Raspravljali su i o tome treba li ojačati središnju ulogu i koordinaciju carinskih aktivnosti i, ako je tome tako, u kojim područjima.
Ta je rasprava održana u kontekstu znatnih promjena u okružju u kojem djeluju carinske uprave. Posljednjih se godina povećala zabrinutost u pogledu sigurnosti i zaštite, pitanja okoliša došla su u prvi plan, a kao odgovor na rat protiv Ukrajine uvedene su brojne mjere ograničavanja koje carina često provodi na terenu.
Trenutačno postoji više od 350 zakonodavnih akata koji obuhvaćaju, među ostalim, prekursore za droge, robu s dvojnom namjenom, oružje, novčane tokove, proizvode iz područja medicine itd., a kojima se od carine zahtijeva da provjeri sukladnost proizvoda i dopuštenost robe koja ulazi u EU ili izlazi iz njega. Osim što ispunjavaju širok raspon zadaća kontrole, carinska tijela i dalje su odgovorna za zaštitu financijskih interesa EU-a. Carina EU-a prikuplja više od 70 milijardi eura godišnje na granici EU-a, uključujući carine u iznosu od gotovo 25 milijardi eura u 2021.
Financiranje borbe protiv klimatskih promjena
Vijeće je usvojilo zaključke o financiranju borbe protiv klimatskih promjena uoči konferencije COP27 UNFCCC-a. U tim je zaključcima naglasilo svoju snažnu predanost financiranju borbe protiv klimatskih promjena.
EU i njegove države članice najviše na svijetu doprinose međunarodnom javnom financiranju borbe protiv klimatskih promjena i od 2013. više su nego udvostručili doprinos financiranju te borbe za potporu zemljama u razvoju.
Vijeće je odobrilo mandat EU-a za sastanak ministara financija i guvernera središnjih banaka skupine G-20 12. i 13. listopada 2022. u Washingtonu, D.C. te izjavu za Međunarodni monetarni i financijski odbor (IMFC).
Vijeće je donijelo uredbu kojom se jača bonitetni regulatorni okvir za kreditne institucije koje posluju u Uniji. Uredbom o lančanim strukturama uvode se ciljane prilagodbe kojima će se poboljšati mogućnost sanacije banaka. Njome se doprinosi osiguravanju toga da banke ostanu otporne i sposobne izdržati šokove.
Gospodarske posljedice ruske agresije na Ukrajinu ukazuju na to da je od ključne važnosti osigurati stabilnost europskog financijskog sektora. Novim pravilima koja smo danas donijeli osigurat ćemo stabilnost i otpornost naših banaka, a da im znatno ne povećamo kapitalne zahtjeve. Čak i složene bankovne grupe bit će bolje pripremljene da izdrže sadašnje i buduće šokove.
Zbyněk Stanjura, češki ministar financija
Predsjedništvo je predstavilo trenutačno stanje u vezi s aktualnim zakonodavnim prijedlozima u području financijskih usluga. To se, među ostalim, odnosi na zakonodavni akt o sprečavanju pranja novca, uredbu o tržištima kriptoimovine (MiCA) i uredbu o europskim zelenim obveznicama.
Nadalje, Vijeće je slijedom prezentacije Europske komisije primilo na znanje status provedbe postojećeg zakonodavstva o financijskim uslugama.
Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:
Vijeće je danas dalo završno odobrenje za povećanje zaštite korisničkih prava na internetu putem Akta o digitalnim uslugama. Tim se aktom utvrđuju novi standardi za sigurnije i odgovornije internetsko okružje. To je prvi takav akt u svijetu u području digitalne regulative: nijedan drugi zakonodavni akt nije toliko ambiciozan u pogledu reguliranja platformi i internetskog nadzora, a da istodobno zadržava temeljna načela unutarnjeg tržišta.Vijeće je odobrilo stajalište Europskog parlamenta te je stoga zakonodavni akt donesen.
Vijeće je dalo zeleno svjetlo za novi zakonodavni akt EU-a kojim će se promicati primjerenost zakonskih minimalnih plaća, a time se doprinosi postizanju pristojnih radnih i životnih uvjeta za zaposlenike i zaposlenice u Europi. Direktivom se uspostavljaju postupci za primjerenost zakonskih minimalnih plaća, promiče kolektivno pregovaranje o određivanju plaća i poboljšava djelotvoran pristup zaštiti u obliku minimalne plaće za one radnike koji na temelju nacionalnog prava imaju pravo na takvu plaću.
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
Danas smo postigli velik korak naprijed u jačanju neovisnosti Europe o ruskim fosilnim gorivima. Želim zahvaliti kolegama što su prihvatili znatne ustupke kako bi se postigao ovaj dogovor o kompromisnom stajalištu Vijeća. S obzirom na geopolitički kontekst otkad je Rusija započela vojnu agresiju na Ukrajinu i najnovije napade na energetsku infrastrukturu u Europi, siguran sam da je potrebno zalagati se za brz dogovor o tom prijedlogu. Češko predsjedništvo u potpunosti je odlučno ispuniti obećanje da ćemo radikalno reformirati energetski sektor Unije i okončati našu ovisnost o uvozu ruskih fosilnih goriva.
