Ukrajina

Proširenje

Zahtjev za članstvo u EU-u

Ukrajina je 28. veljače 2022. podnijela zahtjev za članstvo u EU-u.

Europska komisija objavila je 17. lipnja 2022. mišljenje o tom zahtjevu za članstvo u EU-u.

Europsko vijeće 23. lipnja 2022.dodijelilo je Ukrajini status zemlje kandidatkinje. Pozvalo je Europsku komisiju da izvijesti Vijeće o ispunjavanju uvjeta navedenih u mišljenju Komisije o tom zahtjevu za članstvo.

• Zaključci Europskog vijeća, 23. i 24. lipnja 2022.

Pregovori o pristupanju

U studenome 2023. Europska komisija izdala je preporuku o otvaranju pregovora o pristupanju s Ukrajinom. U prosincu 2023. čelnici i čelnice EU-a odlučili su otvoriti pregovore o pristupanju s Ukrajinom te su pozvali Vijeće da donese pregovarački okvir nakon što se poduzmu relevantni koraci utvrđeni u izvješću Komisije od 8. studenoga 2023.

U skladu s revidiranom metodologijom proširenja Vijeće je 21. lipnja 2024. odobrilo pregovarački okvir, a četiri dana kasnije EU je održao prvu međuvladinu konferenciju s Ukrajinom kako bi s njome otvorio pregovore o pristupanju.

• Izvješće o Ukrajini (Europska komisija, 8. studenoga 2023.)
• Zaključci Europskog vijeća, 14. i 15. prosinca 2023.
• EU otvorio pregovore o pristupanju s Ukrajinom (priopćenje za medije, 25. lipnja 2024.)

Konferencije o pristupanju

Pregovori o pristupanju odvijaju se na međuvladinim konferencijama (koje se često nazivaju i „konferencije o pristupanju”), na kojima sudjeluju ministri i veleposlanici država članica EU-a i dotične zemlje kandidatkinje. Pregovori obuhvaćaju skup zajedničkih prava i zakonodavstva („pravna stečevina EU-a”) i podijeljeni su u različita poglavlja ili skupine poglavlja, koja uključuju različita područja politike. Konferencije o pristupanju mogu se održavati na razini ministara ili zamjenika.

EU je 25. lipnja 2024. održao prvu međuvladinu konferenciju s Ukrajinom, na kojoj su pregovori o članstvu službeno otvoreni.

• Prva Konferencija o pristupanju s Ukrajinom, 25. lipnja 2024.

Na trećoj Konferenciji EU-a i Ukrajine o pristupanju, održanoj 14. srpnja 2026., stranke su otvorile pregovore o 6. skupini poglavlja. Ta skupina poglavlja obuhvaća dva pregovaračka poglavlja:

• poglavlje 30. „Vanjski odnosi”
• Poglavlje 31. „Vanjska, sigurnosna i obrambena politika”

Na prethodnom sastanku, održanom 15. lipnja 2026., stranke su otvorile pregovore o 1. skupini poglavlja o temeljnim pitanjima, koja obuhvaća funkcioniranje demokratskih institucija, reformu javne uprave i gospodarske kriterije. Na tom je sastanku EU utvrdio privremena mjerila za tu skupinu poglavlja i neka od njezinih poglavlja. Ta se mjerila moraju ispuniti kako bi pregovori o toj skupini poglavlja mogli napredovati.

Na sastancima Europskog vijeća održanima prije druge Konferencije o pristupanju čelnici i čelnice EU-a u više su navrata pozvali Vijeće da bez odgode otvori pregovaračke skupine, počevši od skupine poglavlja o temeljnim pitanjima, u skladu s metodologijom proširenja i pristupom koji se temelji na zaslugama.

• Treća Konferencija o pristupanju s Ukrajinom, 14. srpnja 2026.
• Druga Konferencija o pristupanju s Ukrajinom, 15. lipnja 2026.

Godišnji pregled napretka

Vijeće svake godine razmatra napredak koji su zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u i partneri, uključujući Ukrajinu, postigli na svojem europskom putu.

Dansko predsjedništvo Vijeća 16. prosinca 2025. objavilo je zaključke koje je politički podržalo 26 država članica EU-a.

• Zaključci predsjedništva o proširenju, 16. prosinca 2025.

Opća ruska invazija na Ukrajinu

EU i njegove države članice oštro osuđuju ničim izazvanu i neopravdanu vojnu agresiju Rusije na Ukrajinu.

EU čvrsto stoji uz Ukrajinu i njezino stanovništvo te će nastaviti pružati političku, financijsku, gospodarsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku potporu Ukrajini i njezinu stanovništvu dokle god i koliko god to bude potrebno. EU-ovim mjerama za potporu Ukrajini obuhvaćeno je sljedeće:

• gospodarska pomoć
• vojna potpora
• humanitarna pomoć i civilna zaštita
• prihvat izbjeglica
• istraga i kazneni progon ratnih zločina
• zaštita djece

EU je donio niz sankcija bez presedana kao odgovor na agresivni rat Rusije protiv Ukrajine i nezakonito pripojenje ukrajinskih regija Donecka, Luhanska, Zaporižje i Hersona.

Svrha je tih mjera oslabiti gospodarsku osnovu Rusije, lišiti je ključnih tehnologija i tržišta te time znatno ograničiti njezinu sposobnost ratovanja.

• Objašnjavamo sankcije EU-a protiv Rusije
• Sankcije EU-a protiv Rusije
• Kronologija – paketi sankcija protiv Rusije od veljače 2022.

Istočno partnerstvo

Sporazum o pridruživanju

Sporazum o pridruživanju u okviru Istočnog partnerstva glavno je sredstvo za snažnije povezivanje Ukrajine i EU-a. Njime se promiču:

• bliže političke veze
• snažnija gospodarska povezanost
• poštovanje zajedničkih vrijednosti.

Detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine gospodarski je dio sporazuma. Na snazi je od 1. rujna 2017., ali su se EU i Ukrajina dogovorili da će ga preispitati 30. lipnja 2025.

Ažurirano detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine na snazi je od 29. listopada 2025. Njime se dodatno poboljšavaju trgovinski tokovi, uzimajući u obzir osjetljivost određenih poljoprivrednih sektora EU-a, te se doprinosi postupnoj integraciji Ukrajine u jedinstveno tržište EU-a pružanjem potpore toj zemlji u usklađivanju sa standardima EU-a.

• Sporazum o pridruživanju između EU-a i Ukrajine (Službeni list EU-a)
• Istočno partnerstvo
• Solidarnost EU-a s Ukrajinom: trgovinske mjere

Vijeće za pridruživanje

Vijeće za pridruživanje glavno je tijelo uspostavljeno na temelju sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine u svrhu praćenja i nadzora provedbe tog sporazuma.

Deseti sastanak Vijeća za pridruživanje EU-a i Ukrajine održan je 9. travnja 2025. EU i Ukrajina razmijenili su mišljenja o stanju uslijed ruskog agresivnog rata te su se osvrnuli na šira globalna i regionalna pitanja. Raspravljali su i o provedbi sporazuma o pridruživanju od početka opće ruske invazije, obnovi i reformama u Ukrajini te financijskoj pomoći EU-a.

• Vijeće za pridruživanje EU-a i Ukrajine, 9. travnja 2025.
• Kronologija – Vijeće za pridruživanje EU-a i Ukrajine

Liberalizacija viznog režima

Sporazumi o pojednostavnjenju izdavanja viza i ponovnom prihvatu s Ukrajinom stupili su na snagu 2008. Iste je godine pokrenut dijalog o vizama.

Vijeće je 11. svibnja 2017. donijelo uredbu o liberalizaciji viznog režima za ukrajinske državljane koji putuju u EU i ondje ostaju do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.

• Vize: Vijeće donijelo uredbu o liberalizaciji viznog režima za ukrajinske državljane (priopćenje za medije, 11. svibnja 2017.)

Roaming

Ukrajina je 1. siječnja 2026. uključena u područje EU-a na kojem se primjenjuje načelo „u roamingu kao kod kuće”. To znači da Ukrajinci u EU-u, kao i građani EU-a u Ukrajini sada mogu upućivati pozive, slati poruke i upotrebljavati mobilne podatke bez dodatnih naknada.

Prije nego što je ta odluka stupila na snagu, od travnja 2022. na snazi je dobrovoljni sporazum između telekomunikacijskih operatera iz EU-a i Ukrajine kako bi se Europljanima i Ukrajincima osigurali cjenovno pristupačni i jeftini pozivi, poruke i mobilni podaci.

• Pogodnosti EU-ova sustava mobilnog roaminga proširuju se na Moldovu i Ukrajinu od 2026. (priopćenje za medije, 25. srpnja 2025.)

Sastanci na vrhu EU-a i Ukrajine

24. sastanak na vrhu EU-a i Ukrajine, 3. veljače 2023.

Sastanak na vrhu, održan u Kijivu, bio je prvi sastanak te vrste otkad je započela ruska agresija i otkad je Ukrajina postala zemlja kandidatkinja za članstvo u EU-u.

Teme o kojima su čelnici i čelnice raspravljali na sastanku na vrhu bile su:

• europski put Ukrajine i proces pristupanja
• odgovor EU-a na agresivni rat Rusije protiv Ukrajine
• inicijative Ukrajine za pravedan mir i snošenje odgovornosti
• suradnja na pitanjima povezanima s obnovom i pomoći te suradnja u području energetike i povezivosti
• globalna sigurnost opskrbe hranom.

• Sastanak na vrhu EU-a i Ukrajine, 3. veljače 2023.
• Zajednička izjava nakon 24. sastanka na vrhu EU-a i Ukrajine (priopćenje za medije, 3. veljače 2023.)