Skip to content
  • Vijeće za vanjske poslove

Vijeće za vanjske poslove, 17. listopada 2022.

Najvažniji rezultati

Vijeće je donijelo niz važnih odluka kojima se potvrđuje odlučnost EU-a u pružanju potpore Ukrajini s obzirom na rusku agresiju, promicanju mira i stabilnosti u Južnom Kavkazu i zauzimanju za ljudska prava u Iranu.

Agresija Rusije na Ukrajinu

Vijeće za vanjske poslove razmijenilo je mišljenja o ruskoj agresiji na Ukrajinu.

Prije rasprave u okviru Vijeća ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba kratko se obratio ministrima i ministricama EU-a putem videokonferencije te ih izvijestio o najnovijem razvoju događaja na terenu i trenutačnim prioritetima Ukrajine.

Putin gubi i na moralnom i na političkom planu. Usprkos tome nastavlja s eskalacijom, među ostalim [putem] neselektivnih napada na civilne mete diljem Ukrajine, poput onih kojima smo jutros svjedočili. Primili smo na znanje i glasovanje [na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda] prošlog tjedna. Njime je potvrđena međunarodna izolacija Rusije. No ne možemo to uzimati zdravo za gotovo. Moramo nastaviti sa svojom trostrukom strategijom: podupiranjem Ukrajine, stavljanjem pritiska na Rusiju i otklanjanjem širih posljedica rata jer ovaj rat utječe na cijeli svijet. Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

Ministri i ministrice obaviješteni su o vojnoj eskalaciji i napadima koji su u tijeku u Kijivu te su donijeli važne odluke. Postigli su dogovor o uspostavi misije EU-a za vojnu pomoć za potporu ukrajinskim oružanim snagama. U okviru te misije na području EU-a osposobit će se oko 15 000 vojnika. Ministri i ministrice usuglasili su se i o dodjeli dodatnih 500 milijuna eura za financiranje isporuka ukrajinskim obrambenim snagama u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći, čime vojna pomoć EU-a Ukrajini sada iznosi ukupno 3,1 milijardu eura.

Vijeće je također obaviješteno o novim otkrićima masovnih zločina i izvješćima o sustavnim otmicama djece iz Ukrajine koje su počinile ruske snage te naglasilo da se borba protiv nekažnjavanja mora ojačati.

Odnosi EU-a i Kine

Vijeće je ponovno potvrdilo valjanost EU-ova višestranog pristupa Kini, partneru s kojim EU mora surađivati, a ujedno žestokom konkurentu i sistemskom suparniku.

Države članice EU-a u potpunosti podupiru nastavak suradnje na pitanjima od interesa za EU, primjerice u području klimatskih promjena, uz izbjegavanje mogućnosti da se ovisnosti pretvore u slabosti.

Ministri i ministrice naglasili su da EU treba ojačati svoju unutarnju otpornost i surađivati s međunarodnim partnerima.

Aktualna pitanja

Ministri i ministrice EU-a razmijenili su mišljenja o Iranu i na popis osoba i subjekata na koje se primjenjuju mjere ograničavanja uvrstili 11 pojedinaca i četiri subjekta povezana sa smrću Mahse Amini i nasilnom represijom mirnih prosvjeda.

Zgroženi smo još neobjašnjenim ubojstvom Mahse Amini i brutalnom represijom sigurnosnih snaga nad prosvjednicima i prosvjednicama koji i dalje pogibaju ili ih pritvaraju sigurnosne snage. Svi ministri i ministrice izrazili su veliku zabrinutost zbog tih činjenica. […] Iskoristio bih ovu priliku da pozovem iransku vladu da smjesta okonča to nasilje, pusti pritvorene osobe na slobodu i omogući normalne internetske usluge i protok informacija. Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

Ministri i ministrice također su razgovarali o tvrdnjama o ruskom korištenju bespilotnim letjelicama u ratu u Ukrajini koje je navodno isporučio Iran.

Ministri i ministrice osvrnuli su se na izbore održane 2. listopada u Bosni i Hercegovini. Prema izvješćima OESS-a/ODHR-a, izbori su općenito bili konkurentni i dobro organizirani, ali obilježeni nepovjerenjem u javne institucije i retorikom etničke podjele. Konačni rezultati tek trebaju biti potvrđeni zbog navoda o opsežnoj izbornoj prijevari.

Kako bi zemlja ostala na putu prema EU-u, Komisija je prošlog tjedna preporučila da se Bosni i Hercegovini odobri status zemlje kandidatkinje pod uvjetom da vlada i zakonodavna tijela na svim razinama poduzmu niz koraka, uz naglasak na provedbi reformi kao apsolutnom prioritetu.

Vijeće je raspravljalo i o Libanonu te potvrdilo da je i dalje izuzetno zabrinuto zbog socioekonomske situacije u zemlji i nemogućnosti domaćih političkih snaga da nastave s prijeko potrebnim reformama. Ministri i ministrice pozvali su libanonske vlasti da do kraja mjeseca izaberu novog predsjednika te pozdravilo dogovor Libanona i Izraela o utvrđivanju njihove pomorske granice.

U pogledu Etiopije ministri i ministrice naglasili su da stanje na terenu nikad nije bilo gore, i u vojnom i u humanitarnom pogledu, te da je održivo jedino političko rješenje sukoba.

Ostale odluke Vijeća

Vijeće je odlučilo rasporediti do 40 EU-ovih stručnjaka za praćenje duž armenske strane međunarodne granice s Azerbajdžanom s ciljem praćenja i analize stanja u regiji i izvješćivanja o njemu.

Vijeće je donijelo odluku o produljenju mjera ograničavanja protiv ISIL-a/Daiša i Al Qaide te s njima povezanih osoba, skupina, poduzeća i subjekata za još godinu dana, do 31. listopada 2023.

Vijeće je odobrilo zaključke o preispitivanju trgovine i održivosti.

Dokumenti sa sastanka

Priopćenja za medije

Informacije za medije

Kontakt za medije

Ako niste novinar, molimo vas da pošaljete zahtjev službi za informiranje javnosti.

Akreditacija i događanja za medije

Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.

Ostanite u toku!

Ostali sastanci: Vijeće za vanjske poslove

Prikaz više sastanaka

Posljednja izmjena: 5. veljače 2025.