Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove, 12.-13.10.2017., 12. i 13. listopada 2017.

Glavni rezultati 13. listopada

Zakonik o schengenskim granicama

Ministri su održali prvu razmjenu mišljenja o prijedlogu Europske komisije za izmjenu zakonika o schengenskim granicama. To se odnosi na pravila o privremenom ponovnom uvođenju nadzora unutarnjih granica. Rasprave o tom prijedlogu nastavit će se na tehničkoj razini.

Ministri su ujedno primili na znanje preporuku Komisije o provedbi postojećih pravila.

„Koristi schengenskog područja su neosporne te stoga trebamo pronaći najbolji način za zaštitu tih postignuća, a da istodobno budemo u mogućnosti odgovoriti na nove prijetnje s kojima se neke države članice suočavaju. Danas smo održali kvalitetnu i otvorenu raspravu i nastavit ćemo detaljno razmatranje prijedloga.”

Andres Anvelt, estonski ministar unutarnjih poslova

Borba protiv terorizma

Ministri su razmijenili mišljenja o tome kako poboljšati suradnju između tijela kaznenog progona i obavještajnih subjekata u području borbe protiv terorizma, poštujući u potpunosti činjenicu da je nacionalna sigurnost isključiva odgovornost država članica.

Migracije i azil

Ministri su neformalno raspravljali o mogućoj ulozi preseljenja u općoj politici upravljanja migracijama i politici azila EU-a, nakon nedavne preporuke Komisije.

Vijeće je ujedno primilo na znanje napredak ostvaren u svih sedam zakonodavnih predmeta koji predstavljaju reformu zajedničkog europskog sustava azila (CEAS):

• o jednom od prijedloga (Agencija EU-a za azil) u lipnju 2017. postignut je opći politički dogovor ad referendum s Europskim parlamentom
• u vezi s dvama predmetima (uredba o Eurodacu i uredba o kvalifikaciji) u tijeku su pregovori s Europskim parlamentom
• u pogledu još dvaju prijedloga (uredba o preseljenju i direktiva o uvjetima prihvata) predsjedništvo nastoji postići mandat Vijeća i, ako je moguće, prije kraja godine započeti pregovore s Europskim parlamentom
• u vezi s jednim predmetom (uredba o postupcima azila) postignut je napredak u pripremnim tijelima Vijeća
• u pogledu pitanja solidarnosti i odgovornosti (Dublin) nastavljaju se napori za pronalaženje zajedničkog pristupa na temelju rada prethodnih predsjedništava.

Glavni rezultati 12. listopada

Ured europskog javnog tužitelja

Uredbu o uspostavi ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) donijele su države članice koje sudjeluju u pojačanoj suradnji. Ured europskog javnog tužitelja bit će nadležan za vođenje istraga, kazneni progon i pokretanje sudskih postupaka protiv počinitelja kaznenih djela usmjerenih protiv financijskih interesa Unije. Njime će se objediniti europski i nacionalni napori u kaznenim progonima čiji je cilj suzbijanje prijevara u EU-u.

• Dvadeset država članica potvrdilo osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja (priopćenje za medije, 12.10.2017.)

Pravosudna suradnja u kaznenim stvarima

Ministri su raspravljali o predloženoj uredbi o proširenju postojećeg europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS) uspostavom centraliziranog sustava. Većina država članica složila se s time da bi sustav trebao sadržavati informacije o osuđenim državljanima trećih zemalja, čak i ako te osobe imaju i državljanstvo države članice EU-a. Ministri su ujedno raspravljali o kriterijima za unos otisaka prstiju u sustav ECRIS. Iako više ministara smatra da je kriterij kazne zatvora za namjerno počinjeno kazneno djelo uravnotežen kompromis, potreban je daljnji rad na tom pitanju.

Ministri su usto održali raspravu o politikama o predloženoj uredbi o uzajamnom priznavanju naloga za zamrzavanje i oduzimanje te u velikoj mjeri podržali uključivanje sustavâ preventivnog oduzimanja u područje primjene te uredbe, pod uvjetom da je nalog za oduzimanje jasno povezan s kaznenim aktivnostima i da se primjenjuju odgovarajuće postupovne zaštitne mjere.

„Europska unija olakšava život građanima, ali i naporno radi na tome da kriminalcima onemogući iskorištavanje prednosti koje pruža. Za postizanje tog cilja nužna je suradnja u kaznenom pravosuđu, među ostalim razmjenom informacija o osuđujućim presudama i uzajamnom priznavanju nalogâ o zamrzavanju i oduzimanju. Tim će se instrumentima omogućiti da kriminalci ne mogu tek tako pobjeći od svoje prošlosti preseljenjem u drugu zemlju ili premještanjem imovine preko granica i nastaviti sa svojim aktivnostima.”

Urmas Reinsalu, estonski ministar pravosuđa

Temeljna prava

Vijeće je usvojilo zaključke o primjeni Povelje o temeljnim pravima u 2016. U tim zaključcima odražavaju se neka od najrelevantnijih pitanja, kao što su borba protiv rasizma i nasilja nad ženama.

• Zaključci Vijeća o primjeni Povelje EU-a o temeljnim pravima u 2016.