Skip to content

Paket mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza

O čemu je riječ?

Paket mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza niz je zakonodavnih i nezakonodavnih inicijativa EU-a za jačanje pravila kojima se sprječava izbjegavanje plaćanja poreza na dobit te za pravednije, jednostavnije i učinkovitije oporezivanje trgovačkih društava u EU-u.

Temelji se na preporukama OECD-a (Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj) iz 2015. za rješavanje pitanja smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS).

Ciljevi paketa mjera:

  • spriječiti agresivno porezno planiranje
  • povećati transparentnost
  • stvoriti pravednije okruženje za poduzeća u EU-u.

Što sadrži?

Paket mjera čine sljedeći elementi:

Komunikacija o paketu mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza

U komunikaciji su objašnjeni politički i ekonomski razlozi za mjere predložene u okviru paketa.

Direktiva o suzbijanju izbjegavanja poreza

Direktivom se utvrđuje niz pravno obvezujućih mjera protiv agresivnog poreznog planiranja. Njezin je cilj posebno rješavanje situacija u kojima grupe trgovačkih društava iskorištavaju razlike među nacionalnim poreznim sustavima kako bi smanjile svoju ukupnu poreznu obvezu. U tu svrhu njome se predviđaju pravne odredbe protiv agresivnog poreznog planiranja u vezi s:

  • ograničavanjem kamata
  • pravilima o izlaznom oporezivanju
  • pravilima o kontroliranim inozemnim društvima
  • općim pravilom o zabrani zlouporabe
  • pravilima o hibridnim neusklađenostima.

Njome će se također osigurati usklađen prijenos mjera OECD-a za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, među ostalim u sedam država članica EU-a koje nisu članice OECD-a.

Vijeće je 12. srpnja 2016. donijelo direktivu o suzbijanju izbjegavanja poreza. Nadalje, 29. svibnja 2017. donijelo je izmjenu te direktive kojom se uvode pravila za rješavanje hibridnih neusklađenosti s poreznim sustavima zemalja izvan EU-a.

Države članice imat će rok do 31. prosinca 2018. da je prenesu u svoja nacionalna zakonodavstva, osim u pogledu pravila o izlaznom oporezivanju, za koja će imati rok do 31. prosinca 2019. Izmijenjenu direktivu o suzbijanju izbjegavanja poreza kojom se uvode pravila za neutraliziranje hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama treba provesti do 1. siječnja 2020.

Države članice koje imaju ciljana pravila koja su jednako učinkovita kao i pravila o ograničavanju kamata iz direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza mogu ih primjenjivati dok OECD ne postigne sporazum o minimalnom standardu ili najkasnije od 1. siječnja 2024.

Preporuka o provedbi mjera protiv zlouporaba poreznih ugovora

Preporukom se državama članicama daju savjeti kako da zaštite svoje porezne ugovore od zlouporabe agresivnim poreznim planiranjem, i to u skladu s pravom EU-a.

Revizija Direktive o administrativnoj suradnji

Cilj izmjene postojeće direktive bio je uvesti praksu izvješćivanja među poreznim tijelima za svaku pojedinu zemlju o ključnim informacijama povezanima s porezom u vezi s multinacionalnim kompanijama. Tom izmjenom državama članicama omogućuje se učinkovitije otkrivanje i sprečavanje izbjegavanja poreza.

Vijeće je nacrt direktive donijelo 25. svibnja 2016. nakon što je u ožujku 2016. postiglo dogovor o tekstu nacrta.

Komunikacija o vanjskoj strategiji za učinkovito oporezivanje

U komunikaciji se predlaže da države članice EU-a bolje usklade svoje djelovanje protiv vanjskih rizika izbjegavanja poreza i promiču međunarodne standarde dobrog upravljanja u poreznim pitanjima.

Zašto nam je potreban?

Države članice EU-a u trpe znatne gubitke prihoda zbog praksi agresivnog poreznog planiranja nekih multinacionalnih korporacija. Među ostalim, to također znači da ostali porezni obveznici moraju snositi teže porezno opterećenje. Situacija je posebno problematična s obzirom na činjenicu da EU izlazi iz gospodarske krize i stoga postoji jasna potreba za sprečavanjem takve prakse i osiguravanjem pravedne raspodjele poreznog opterećenja.

Osim toga, jedinstveno rješenje tog problema za cijeli EU bit će učinkovitije nego pojedinačno djelovanje država članica. Tomu je glavni uzrok činjenica da se zbog razlika u pravilima među državama članicama mogu stvoriti dodatne rupe u zakonu za agresivno porezno planiranje ili oslabiti učinkovitost pravila drugih zemalja.

Naposljetku, različitim rješenjima mogu se povećati nesigurnost i administrativno opterećenje koje snose poduzeća. Paket mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza stoga je inicijativa za cijeli EU čiji je cilj rješavanje raznih aspekata poznatih praksi izbjegavanja plaćanja poreza na dobit u EU-u.

U Vijeću

Vijeće je počelo raditi na prijedlozima u siječnju 2016., nakon što ih je objavila Europska komisija.

Vijeće sâmo donosi odluke o poreznim zakonima EU-a, i to jednoglasnim glasovanjem, a Europski parlament izdaje svoje mišljenje.

Teme