Istočno partnerstvo

Što je Istočno partnerstvo?

Istočno partnerstvo okvir je za suradnju. Pokrenuto je 2009. kao zajednička inicijativa EU-a, njegovih država članica i šest istočnoeuropskih partnerskih zemalja. To su:

• Armenija
• Azerbajdžan
• Bjelarus
• Gruzija
• Moldova
• Ukrajina

Istočno partnerstvo posebna je istočna dimenzija europske politike susjedstva. U sklopu europske politike susjedstva EU surađuje sa svojim južnim i istočnim susjedima kako bi se postiglo najbliže moguće političko pridruživanje i najveći mogući stupanj gospodarske integracije.

Tri istočnoeuropske partnerske zemlje (Ukrajina, Moldova i Gruzija) trenutačno su u procesu pristupanja EU-u.

• Proširenje EU-a

Od 28. lipnja 2021. Bjelarus je suspendirao svoje sudjelovanje u Istočnom partnerstvu. U skladu sa Zaključcima Vijeća o Bjelarusu iz veljače 2024. EU održava suradnju s bjeloruskim civilnim društvom kao važnim partnerom u okviru Istočnog partnerstva.

• Sankcije EU-a protiv Bjelarusa

Kako funkcionira Istočno partnerstvo?

EU je predan čvrstoj, prilagođenoj i uzajamno korisnoj suradnji sa zemljama Istočnog partnerstva, bez obzira na njihovu pojedinačnu razinu ambicioznosti u pogledu odnosa s EU-om. U zamjenu za političke i gospodarske reforme koje provode partnerske zemlje Istočno partnerstvo nudi:

nove ugovorne odnose

detaljne i sveobuhvatne sporazume o slobodnoj trgovini

korake prema liberalizaciji viznog režima

Osim toga, Istočno partnerstvo čvrst je okvir za multilateralnu suradnju i olakšava produbljivanje bilateralne suradnje s EU-om.

Multilateralna suradnja

Istočnoeuropske partnerske zemlje suočavaju se s brojnim izazovima. Zajedničkim pristupom tim izazovima promiču se suradnja i razmjena najbolje prakse.

Multilateralna suradnja u okviru Istočnog partnerstva uključuje:

• jačanje institucija i dobrog upravljanja, uključujući otpornost na vanjske čimbenike
• razvoj tržišnih mogućnosti zahvaljujući gospodarskoj integraciji i trgovinskim sporazumima
• osiguravanje energetske sigurnosti te poboljšanje energetske i prometne međupovezanosti
• poboljšanje mobilnosti i međuljudskih kontakata zahvaljujući pregovorima u okviru dijaloga o vizama.

Bilateralna suradnja

Sporazumi o pridruživanju, partnerstvu i suradnji

EU je u novoj generaciji sporazuma predstavio konkretne zamisli za svaku od zemalja Istočnog partnerstva. Tim su sporazumima zamijenjeni sporazumi o partnerstvu i suradnji koji su s partnerskim zemljama sklopljeni krajem 90-ih godina 20. stoljeća.

EU je sa zemljama Istočnog partnerstva dogovorio niz sporazuma, kojima se uspostavlja sljedeće:

• bliže političko pridruživanje
• intenzivniji politički dijalog
• čvršća suradnja u pitanjima pravosuđa i sigurnosti.

Sporazumi su temelj za program reformi kojima će se partnerske zemlje približiti EU-u tako što će svoje zakonodavstvo i norme uskladiti s EU-ovima. To će njihovim stanovnicima donijeti konkretne dobrobiti.

Ugovori o slobodnoj trgovini

U okviru sporazuma o pridruživanju EU je zaključio pregovore o detaljnom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom radi:

• poboljšanja pristupa robi i uslugama
• smanjenja carina, kvota i prepreka trgovini
• osiguravanja stabilnog pravnog okružja
• usklađivanja praksi i normi.

• Trgovinski sporazumi EU-a
• Trgovinski pregovori i sporazumi (Europska komisija)

Dijalog o vizama

Zemlje Istočnog partnerstva među prvim su zemljama s kojima su uspostavljena partnerstva u području mobilnosti, zahvaljujući kojima se njihovi građani i građanke mogu sigurno kretati Europom.

Sporazumima o pojednostavnjenju izdavanja viza promiče se mobilnost građana i građanki istočnoeuropskih partnerskih zemalja, a sporazumima o ponovnom prihvatu predviđena su pravila za upravljanje vraćanjem nezakonitih migranata.

Dijalozima o liberalizaciji viznog režima EU postupno napreduje prema ostvarivanju dugoročnog cilja – putovanju bez viza za građane i građanke iz određenih zemalja Istočnog partnerstva.

• Vizna politika EU-a

Bilateralni sporazumi prema vrsti i zemlji

Uključenost društva u cjelini

Istočno partnerstvo ne uključuje samo vlade, već uzima u obzir i stajališta civilnog društva, lokalnih i regionalnih vlasti, vodećih gospodarstvenika i parlamentarnih skupština.

Koji su ciljevi Istočnog partnerstva?

Na temelju napretka postignutog tijekom prvih deset godina Istočnog partnerstva, Europska unija utvrdila je pet dugoročnih ciljeva politike. To su:

otporna, održiva i integrirana gospodarstva

odgovorne institucije, vladavina prava i sigurnost

okolišna otpornost i otpornost na klimatske promjene

digitalna transformacija

pravedna i uključiva društva

Na sastanku na vrhu Istočnog partnerstva 2021. čelnici i čelnice zemalja EU-a i Istočnog partnerstva obvezali su se da će jačati suradnju na temelju tih prioriteta.

• Sastanak na vrhu Istočnog partnerstva, 15. prosinca 2021.
• Istočno partnerstvo nakon 2020. (Europska služba za vanjsko djelovanje)

Plan ulaganja

S općim ciljem jačanja otpornosti i stvaranja konkretnih koristi za ljude, novi program Istočnog partnerstva temeljit će se na dva stupa: ulaganjima (koja će se poduprijeti gospodarskim i investicijskim planom u vrijednosti od 2,3 milijarde eura) i upravljanju.

Navedeni stupovi podupirat će se u okviru različitih alata i procesa EU-a, među ostalim Instrumentom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI), inicijativama Tima Europa, programima prekogranične suradnje i vlastitim ulaganjima partnera.

Deset glavnih ciljeva za 2025.

Kao prioritet za budućnost utvrđeno je deset glavnih ciljeva ulaganja za 2025. To su:

• konkurentna i inovativna gospodarstva
• vladavina prava
• održiva i pametna povezivost
• ljudi i društva znanja
• sigurnost i kibernetička otpornost
• održiva energija
• okoliš i klima
• zdravstvena otpornost
• uključiva, rodno ravnopravna i raznolika društva te strateška komunikacija
• digitalna transformacija.

Uloga Vijeća

Pregovori o međunarodnim sporazumima s istočnim partnerima

Vijeće sudjeluje u svim fazama pregovora i donošenja međunarodnih sporazuma s istočnoeuropskim partnerskim zemljama.