Azerbajdžan
Odnosi EU-a i Azerbajdžana temelje se na Sporazumu o partnerstvu i suradnji između EU-a i Azerbajdžana koji je na snazi od 1999. EU je glavni ulagač u Azerbajdžan i njegov najveći trgovinski partner.
Istočno partnerstvo
EU surađuje s Azerbajdžanom u okviru europske politike susjedstva i njezine istočne regionalne dimenzije, Istočnog partnerstva.
Sporazum o partnerstvu i suradnji
Odnosi EU-a i Azerbajdžana temelje se na Sporazumu o partnerstvu i suradnji između EU-a i Azerbajdžana koji je na snazi od 1999.
Vijeće je 14. studenoga 2016. donijelo mandat za pregovore o poboljšanom okvirnom sporazumu s Azerbajdžanom. Pregovori su započeti 7. veljače 2017.
Suradnja između EU-a i Azerbajdžana temelji se i na zajedničkim prioritetima partnerstva koji su na snazi od 2018. Navedeni prioriteti odražavaju vrijednosti i načela europske politike susjedstva, a među njima su:
- jačanje institucija i dobro upravljanje
- gospodarski razvoj i tržišne prilike
- povezivost, energetska učinkovitost, okoliš i djelovanje u području klime
- mobilnost i međuljudski kontakti.
- Sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Azerbajdžana (Službeni list EU-a)
- Istočno partnerstvo
- EU pokreće pregovore o novom sporazumu s Azerbajdžanom (priopćenje za medije, 14. studenoga 2016.)
Vijeće za suradnju
Vijeće za suradnju najviša je službena institucija uspostavljena u okviru Sporazuma o partnerstvu i suradnji između EU-a i Azerbajdžana i nadzire provedbu tog sporazuma.
U Bruxellesu je 19. srpnja 2022. održan 18. sastanak Vijeća za suradnju EU-a i Azerbajdžana. Cilj tog sastanka bio je preispitati opće stanje odnosa EU-a i Azerbajdžana te raspraviti o pitanjima od zajedničkog interesa u perspektivi buduće suradnje.
Pojednostavnjenje izdavanja viza
Sporazum o pojednostavnjenju izdavanja viza između EU-a i Azerbajdžana stupio je na snagu 2014., čime je dobivanje viza za kratkotrajni boravak, koje omogućuju putovanje većinom država članica EU-a, postalo jednostavnije i jeftinije za državljane Azerbajdžana, osobito one koji često putuju.
Proces normalizacije odnosa između Armenije i Azerbajdžana
Potpora miru
EU bezrezervno podupire normalizaciju odnosa između Armenije i Azerbajdžana utemeljenu na uzajamnom priznavanju suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i nepovredivosti granica, u skladu s Deklaracijom iz Alma-Ate iz 1991.
EU godinama surađuje s objema stranama i međunarodnim partnerima na stvaranju uvjeta za trajni mir, uz osobni angažman sukcesivnih predsjednika Europskog vijeća i kontinuirane napore visokih predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i posebnih predstavnika EU-a za Južni Kavkaz i krizu u Gruziji.
EU je u kolovozu 2025. pozdravio parafiranje Mirovnog sporazuma između Armenije i Azerbajdžana te potpisivanje političke izjave. Navedeni sporazum između Armenije i Azerbajdžana označava znatan napredak prema okončanju više desetljeća sukoba.
EU je spreman ulagati u regionalnu povezivost i potpuno otvaranje, prije svega u korist stanovništvu podijeljenom nasljeđem sukoba i u cilju približavanja regije održivom miru, stabilnosti i prosperitetu.
- Zajednička izjava predsjednika Europskog Vijeća Antónija Coste i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o parafiranju Mirovnog sporazuma između Armenije i Azerbajdžana te o izjavi predsjednika Aliyeva i premijera Pashinyana u Washingtonu (priopćenje za medije, 8. kolovoza 2025.)
- Armenija/Azerbajdžan: izjava visoke predstavnice u ime Europske unije o parafiranju Mirovnog sporazuma između Armenije i Azerbajdžana (priopćenje za medije, 8. kolovoza 2025.)
- Posebni predstavnik EU-a za Južni Kavkaz (Europska služba za vanjsko djelovanje)
Civilna misija
Vijeće je 23. siječnja 2023. postiglo dogovor o uspostavi civilne misije u Armeniji (EUMA) u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP).
Cilj je misije pružiti doprinos kad su posrijedi:
- stabilnost u pograničnim područjima Armenije i Azerbajdžana
- izgradnja povjerenja na terenu.
Pokretanje te misije uslijedilo je nakon odluke Vijeća 17. listopada 2022. o raspoređivanju tima stručnjaka za praćenje duž armenske strane međunarodne granice s Azerbajdžanom s ciljem praćenja i analize stanja u regiji i izvješćivanja o njemu.
Mandat misije traje do veljače 2027.
Potpora EU-a Azerbajdžanu
Ulaganja
EU je najveći strani ulagač u Azerbajdžan, i u naftnom i u drugim sektorima.
EU podupire Azerbajdžan ulaganjima kako bi se doprinijelo gospodarskoj diversifikaciji zemlje te ubrzala zelena i digitalna tranzicija. Ulaganjima EU-a financira se, među ostalim, sljedeće:
- luka Baku kao održivo središte za kretanje robe i usluga
- digitalizacija prometnih koridora u Azerbajdžanu
- konkurentnost 25 000 start-up poduzeća i MSP-ova
- ruralni razvoj i gospodarski rast
- održiva infrastruktura i rješenja za pametnije i okolišno prihvatljivije gradove.
EU je ujedno vodeći donator za Azerbajdžan kad je riječ o operacijama razminiranja u toj zemlji, čime pruža ključnu potporu za smanjenje rizika i spašavanje života.
Reforme i društvo
EU podupire socioekonomski razvoj i reforme u Azerbajdžanu putem Instrumenta za susjedstvo, razvoj i suradnju (NDICI).
Reforma sektora pravosuđa među prioritetima je EU-ove pomoći Azerbajdžanu. Konkretno, EU podupire alternativno rješavanje sporova, pomaže u borbi protiv korupcije te pruža pravnu pomoć i bolji pristup pravosuđu za građane i poduzeća.
Azerbajdžan je jedan od glavnih korisnika instrumenta bliske međuinstitucijske suradnje (twinning), u okviru kojega se nudi istorazinsko osposobljavanje i razmjene s javnim upravama iz država članica EU-a.
EU je vodeći zagovornik civilnog društva u Azerbajdžanu te promiče demokraciju, ljudska prava i slobodu medija, izražavanja i okupljanja.
Trgovina
EU je 2024. bio glavni trgovinski partner Azerbajdžana, s udjelom od oko 41,2 % ukupne trgovine te zemlje robom, te glavno izvozno tržište Azerbajdžana, s udjelom od 63,3 % u njegovu izvozu i 13,2 % u njegovu uvozu.
EU u Azerbajdžan izvozi pretežno strojeve i opremu za prijevoz. Ostali izvozni proizvodi u Azerbajdžan uglavnom uključuju kemikalije i povezane proizvode te gotove proizvode.
Partneri u području energetike
Azerbajdžan je strateški energetski partner EU-a i trenutačno ispunjava oko 5 % potražnje EU-a za plinom. Južni plinski koridor strateška je inicijativa za dovođenje plina iz Kaspijskog jezera na europska tržišta i ključan je alat za poboljšanje sigurnosti energetske opskrbe u Europi.
Azerbajdžan se 2019. priključio Istočnoeuropskom partnerstvu za energetsku učinkovitost i okoliš (ESP). EU je dodatnu potporu za energetski sektor, uključujući energetsku učinkovitost, pružio u okviru inicijative EU4Energy.
Osim toga, EU je u ožujku 2024. omogućio sklapanje Memoranduma o razumijevanju o suradnji u području energije vjetra između Azerbajdžanske agencije za energiju iz obnovljivih izvora i europskog industrijskog udruženja WindEurope.
Vidjeti također
Posljednja izmjena: 13. kolovoza 2025.