Bespilotne letjelice: reforma sigurnosti zračnog prometa u EU-u
Bespilotne letjelice, poznate kao dronovi, sektor su zračnog prometa koji se brzo razvija i ima velik potencijal za otvaranje novih radnih mjesta i ostvarivanje gospodarskog rasta u Europskoj uniji. Zato je EU donio uredbu za sigurnu integraciju bespilotnih letjelica na daljinsko upravljanje u europski zračni prostor.
Predloženom uredbom utvrđuju se zajednička pravila u području sigurnosti civilnog zrakoplovstva i revidira se mandat Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA). Novom uredbom o EASA-i zamjenjuje se zakonodavni okvir iz 2008.
Vijeće je 26. lipnja 2018. usvojilo nova proporcionalna pravila utemeljena na riziku koja su osmišljena kako bi se sektor zrakoplovstva EU-a mogao razvijati i postati konkurentniji.
- Osiguravanje sigurne uporabe bespilotnih letjelica: Vijeće službeno odobrilo reformu EASA-e (priopćenje za medije, 26. lipnja 2018.)
- Uredba o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva
- Nova uredba o EASA-i (Službeni list EU-a)
Jedan od primjera novih pravila odnosi se na prag za registraciju operatora bespilotnih letjelica: ako njihove letjelice mogu prenijeti više od 80 džula kinetičke energije pri sudaru s osobom, registracija je potrebna.
Osiguravanje sigurnosti bespilotnih letjelica: obostrana korist za potrošače i gospodarstvo EU-a (Infografika)
Zašto nam je to potrebno?
Iako su neke bespilotne letjelice jednako teške i jednako brze kao zrakoplovi, mogu imati i oblik vrlo malenih električnih „igračaka” široko dostupnih potrošačima.
Nakon 2008. manje bespilotne letjelice uzrokovale su EU-u regulatorne probleme jer je njegova nadležnost bila ograničena na letjelice teže od 150 kilograma.
Lakše bespilotne letjelice u EU-u podlijegale su samo različitim, fragmentiranim nacionalnim sigurnosnim pravilima. Usto primjena ključnih zaštitnih mjera nije bila dosljedna.
Reforma pravila u području zrakoplovstva bila je potrebna i zato što bi prema procjenama zračni promet EU-a u sljedećih 20 godina trebao narasti za 50 %.
Europska komisija predviđa da će do 2035. europski sektor bespilotnih letjelica:
- izravno zapošljavati više od 100 000 ljudi
- imati gospodarski učinak veći od 10 milijardi eura godišnje, i to uglavnom u području usluga.
S porastom upotrebe bespilotnih letjelica povećat će se i potreba za uravnoteživanjem prednosti i izazova koje ju prate. Tako bespilotne letjelice, na primjer, mogu značiti dodanu vrijednost kada ih se upotrebljava u prikupljanju i tumačenju podataka u različitim gospodarskim sektorima, ali isto tako mogu prouzročiti teškoće u vezi sa zaštitom podataka, privatnošću, bukom i emisijama CO2.
Upotreba bespilotnih letjelica: preporuke EASA-e
Što učiniti:
- bespilotnu letjelicu uvijek imajte u vidokrugu
- isplanirajte let i za njega odaberite lokaciju na kojoj nema prepreka
- ako se svojom bespilotnom letjelicom želite koristiti za obavljanje plaćenog posla, pribavite odobrenje
- pažljivo pročitajte upute proizvođača.
Ne činite sljedeće:
- nikad letom ne ugrožavajte druge
- ne usmjeravajte bespilotnu letjelicu da leti iznad ili na udaljenosti manjoj od 50 metara od ljudi, imovine ili vozila
- ne puštajte bespilotnu letjelicu da leti više od 150 metara iznad tla
- klonite se zračnih luka i uzletišta helikoptera.
Pojedinosti
Europska komisija 12. ožujka 2019. donijela je pravila na razini EU-a kojima se utvrđuju tehnički zahtjevi za bespilotne letjelice.
U skladu s uredbom o EASA-i novim se pravilima o bespilotnim letjelicama uvode osnovna načela za jamčenje sigurnosti, zaštite i privatnosti te zaštite osobnih podataka. Cilj im je i smanjiti birokraciju i potaknuti inovacije.
Uredbom se također uklanjaju neka pravila koja bi mogla gušiti poduzetništvo. Time se očekuje osiguravanje pravne sigurnosti za industriju koja obuhvaća velik broj malih, srednjih i novoosnovanih poduzeća.
Nadalje, uredbom se uvodi pristup sigurnosti koji se temelji na riziku i uspješnosti. Na taj se način uredbom vodi računa o različitim vrstama rizika povezanima s različitim sektorima civilnog zrakoplovstva. Tako, primjerice, za razliku od komercijalnih zrakoplova helikopteri ili laki sportski zrakoplovi podliježu jednostavnijim i jeftinijim postupcima odobravanja.