Šume: činjenice i brojke
Šume su izvor brojnih dobrobiti za zdravlje ljudi i okoliš, no izložene su sve većem pritisku. Potpori za šume u Europskoj uniji i ostatku svijeta posvećeno je nekoliko inicijativa i zakonodavnih akata EU-a.
Što nam šume daju
Šume su presudne za zdravlje i dobrobit ljudi, kao i za okoliš i klimu.
Skladištenje ugljika
Šume EU-a, odnosno stabla, biljke i tlo u njima svake godine apsorbiraju oko 10 % EU-ovih emisija stakleničkih plinova. To ih čini daleko najvećim ponorom ugljika u EU-u.
Čista voda
Šume su prirodni pročišćivači zraka. Usto djeluju kao prirodni filtri koji hvataju kišnicu i doprinose njezinom prodiranju u tlo uz korijenje.
Stanište divlje flore i faune
Šume su utočišta bioraznolikosti. Na svjetskoj razini šume su dom 80 % svih kopnenih vrsta životinja, biljaka i gljiva.
Drvo i sirovine
Drvni proizvodi skladište ugljik i doprinose smanjenju emisija CO2. Uz drvo, šume osiguravaju i druge sirovine, kao što su hrana, ljekovito bilje i pluto.
Zaštita tla i zaštita od poplava
Korijenski sustavi šumskih stabala stabiliziraju tlo i sprečavaju eroziju. Usto pomažu regulirati protok vode, smanjuju otjecanje i snižavaju rizik od poplava.
Rekreacija i zdravlje
Šume nam osiguravaju prostore za planinarenje, kampiranje i povezivanje s prirodom. Time doprinose našem fizičkom i mentalnom zdravlju.
Zelena radna mjesta i zapošljavanje
O šumama izravno ili neizravno ovisi 4,5 milijuna radnih mjesta u EU-u. Na svjetskoj razini šume osiguravaju 86 milijuna zelenih radnih mjesta.
Šumska zemljišta i zdravlje šuma
U EU-u
Gotovo 40 % područja EU-a pokriveno je šumama. Šumom pokrivena površina od 2000. povećala se za 5,5 % zahvaljujući pošumljavanju, održivom gospodarenju, aktivnoj obnovi i prirodnim procesima.
Međutim, naše su šume u lošem stanju, a njihovo se zdravlje pogoršava.
U svijetu
Šume prekrivaju 30 % Zemljine kopnene površine. To je 4,06 milijardi hektara, ili oko pola hektara šume za svakog stanovnika planeta.
Šumska površina svake se godine prosječno smanji za 4,7 milijuna hektara. To otprilike odgovara površini 6,7 milijuna nogometnih terena.
Skladištenje stakleničkih plinova
Zdravlje i otpornost šuma, promjene u šumskim ekosustavima uzrokovane klimatskim promjenama ili nametnicima i povećana sječa stabala mogu utjecati na sposobnost šuma da apsorbiraju i skladište stakleničke plinove. U 2022. šume EU-a uskladištile su trećinu manje stakleničkih plinova nego u 2000., iako se njihova ukupna površina povećala.
Potencijal šuma EU-a za skladištenje stakleničkih plinova opada
Grafikon u nastavku prikazuje godišnje količine stakleničkih plinova koje su apsorbirale šume EU-a, izražene u milijunima tona ekvivalenta CO2 (MtCO2e).
Linijski grafikon s prikazom godišnjih količina stakleničkih plinova koje su apsorbirala šumska zemljišta u razdoblju od 2000. do 2022., izraženih u milijunima tona ekvivalenta CO2 (MtCO2e)
Od 2000. do 2015. šumska zemljišta svake su godine apsorbirala oko 400 milijuna tona ekvivalenta CO2, uz određene fluktuacije. Nakon 2015. stopa apsorpcije počela se smanjivati. U 2017. pala je na 312 milijuna tona ekvivalenta CO2. Otad je stopa apsorpcije relativno stabilna. Iznosi nešto manje od 300 milijuna tona ekvivalenta CO2.
Prijetnje šumama
Šume su izložene sve većem pritisku i rizicima, zbog čega nam teže pružaju dobrobiti koje od njih očekujemo.
Zbog deforestacije i degradacije šuma u posljednjih je 30 godina uništeno oko 10 % svjetskih šuma.
Osim toga, klimatske promjene uzrokuju:
• gubitak bioraznolikosti
• nametnike i bolesti, kao što su najezde potkornjaka koje mogu oštetiti velika šumska područja
• onečišćenje, primjerice visoke razine ozona koje smanjuju sposobnost stabala da provode fotosintezu
• suše i šumske požare, što znači mlađe šume i smanjene stope rasta.
Porast broja šumskih požara u EU-u
Grafikon u nastavku prikazuje godišnji broj šumskih požara u Europskoj uniji. U 2022. u EU-u je zabilježeno 8000 požara. U njima je izgorjelo 9000 km2 šume.
Stupčasti grafikon s prikazom godišnjeg broja šumskih požara u Europskoj uniji od 2010. do 2024.
U razdoblju od 2010. do 2018. dolazilo je do manje od 1000 požara godišnje, a u 2017. njihov je broj znatno porastao – te ih je godine zabilježeno više od 1900. Od 2019. godišnji broj požara kontinuirano raste. Vrhunac je dosegnut 2022., kada je bilo više od 7800 požara. U 2023. i 2024. broj požara se smanjio, ali je ostao visok: svake je godine zabilježeno više od 5000 požara.
Zbog svega navedenoga pogoršava se zdravlje šuma u EU-u, a njihova otpornost na stres sve je manja. Usto veliki požari onečišćuju zrak i vodu, što pak doprinosi povećanju globalnog zagrijavanja.
Također pogledajte
Otpornost i zaštita šuma
Proizvodi koji nisu povezani s deforestacijom
Klimatske promjene: što poduzima EU
Posljednja izmjena: 24. lipnja 2025.