Deforestacija

Zašto šume treba zaštititi?

Šume prekrivaju 30 % Zemljine kopnene površine. Obavljaju niz funkcija koje su ključne za zdravlje i dobrobit ljudi, ali i okoliš. Šume su utočišta bioraznolikosti. Dom su većine vrsta kopnenih životinja, biljaka i gljiva.

Osim toga, šume:

osiguravaju čistu vodu
izvor su obnovljivih sirovina
stabiliziraju tlo i štite od prirodnih katastrofa
osiguravaju radna mjesta, povezana, primjerice, s proizvodnjom drva, gospodarenjem šumama ili rekreacijskim aktivnostima.

S obzirom na to da funkcioniraju kao ponori ugljika i apsorbiraju stakleničke plinove, šume usto imaju ključnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena.

Šume u EU-u apsorbiraju 10 % emisija stakleničkih plinova EU-a.

Trenutačno stanje u vezi s deforestacijom u svijetu

Prema Svjetskom institutu za resurse svake minute u svijetu nestane šumska površina velika kao 10 nogometnih stadiona.

Glavni uzrok deforestacije i degradacije šuma na globalnoj razini širenje je poljoprivrednog zemljišta. Zbog rasta broja stanovnika i sve veće potražnje za hranom šume se pretvaraju u zemljišta za uzgoj usjeva, a poljoprivredna produktivnost postaje sve važnija. Proizvodnja robe poput palminog ulja i soje ima visoku cijenu za šume i okoliš.

Gubitak šuma u svijetu od 1990. (u milijunima hektara)

Tekstualna verzija

Dijagram koji prikazuje gubitak šuma u cijelom svijetu od 1990. Gubitak šuma u 2000. iznosio je 78 milijuna hektara, u 2010. 130 milijuna hektara, a u 2020. 178 milijuna hektara.

Što EU čini u vezi s deforestacijom?

Očuvanju i zaštiti šuma doprinosi nekoliko inicijativa i propisa EU-a.

Politike i pravila EU-a o deforestaciji obuhvaćaju:

proizvode koji nisu povezani s deforestacijom
Strategiju za šume
Strategiju za bioraznolikost i Akt o obnovi prirode
pravila o korištenju zemljišta i šumarstvu.

Proizvodi koji nisu povezani s deforestacijom

EU je uredbom uspostavio pravila za reguliranje ulaska robe koja doprinosi globalnoj deforestaciji i degradaciji šuma na svoje tržište te njezina izvoza s tog tržišta. Pravilima iz te uredbe osigurava se da ti proizvodi i njihovi lanci opskrbe nisu povezani s deforestacijom.

Riječ je o prvom zakonodavnom aktu te vrste u svijetu.

Područjem primjene uredbe obuhvaćena je sljedeća roba:

goveda
kakao
kava
palmino ulje
guma
soja
drvo.

Pravila se primjenjuju i na niz proizvoda dobivenih od te robe, kao što su čokolada, pokućstvo, tiskani papir i odabrani derivati na bazi palmina ulja (koji se, primjerice, upotrebljavaju kao sastojci proizvoda za osobnu njegu).

Koja je roba odgovorna za najveći udio deforestacije?

Tekstualna verzija

Grafički prikaz udjela svih sedam vrsta robe iz uredbe u globalnoj deforestaciji s obzirom na njihovu potrošnju u EU-u. Palmino ulje najveći je uzročnik deforestacije do koje dolazi zbog EU-a: na njega otpada 35 % deforestacije. Zatim slijedi soja (33 %), koja se uglavnom upotrebljava kao hrana za životinje. Drvo je odgovorno za 9 %, kakao za 8 %, kava za 7 %, govedina za 5 % i guma 3 % deforestacije.

Cilj je pravila EU-a na najmanju moguću mjeru svesti rizik od deforestacije i degradacije šuma povezanih s potrošnjom robe obuhvaćene uredbom u EU-u. Bez tih pravila EU bi godišnje mogao prouzročiti deforestaciju više od 248 000 hektara šumske površine – područja gotovo jednako velikog kao Luksemburg.

Novom uredbom uvode se pravila o obveznom postupanju s dužnom pažnjom za sve trgovce koji robu obuhvaćenu uredbom stavljaju na tržište EU-a, stavljaju na raspolaganje na njemu ili je s njega izvoze. Trgovci moraju proizvode koje prodaju slijediti sve do zemljišne čestice na kojoj su proizvedeni (na temelju satelitskih snimaka i GPS koordinata). Time se osigurava da nisu proizvedeni na zemljištu na kojem je došlo do deforestacije ili degradacije šume. Informacije o podrijetlu proizvoda nadležna tijela dobivat će putem digitalnog sustava.

Sustavom ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima državama članicama EU-a i trećim zemljama dodjeljuje se razina rizika od deforestacije i degradacije šuma. O kategoriji rizika ovisi razina konkretnih obveza za gospodarske subjekte i tijela država članica u vezi s provođenjem inspekcija i kontrola.

Deforestacija uključuje aspekte povezane s ljudskim pravima. Pravilima iz uredbe uzima se u obzir njihova zaštita. Uredba sadržava i odredbe o kaznama (sankcijama) za trgovce koji ne poštuju pravila, a podupire i jačanje suradnje s partnerskim zemljama.

Pravilima će se:

smanjiti deforestacija i degradacija šuma na svjetskoj razini
doprinijeti rješavanju problema nezakonite sječe
zaštititi bioraznolikost šuma i njihova sposobnost hvatanja CO₂.

Vijeće i Europski parlament u prosincu 2022. postigli su privremeni dogovor o toj uredbi, a Vijeće ju je donijelo u svibnju 2023.

Vijeće je u prosincu 2024. donijelo jednogodišnju odgodu primjene akta EU-a o deforestaciji.

Nakon što su države članice i dionici izrazili zabrinutost u pogledu spremnosti poduzeća i uprava, kao i u pogledu tehničkih pitanja povezanih s novim informacijskim sustavom, Europska komisija u listopadu 2025. podnijela je prijedlog ciljane revizije uredbe kako bi se riješila ta situacija.

Vijeće je u studenome 2025. donijelo pregovarački mandat za tu reviziju.

Predsjedništvo Vijeća i Europski parlament 4. prosinca 2025. postigli su privremeni dogovor o reviziji EU-ove uredbe o proizvodima koji nisu povezani s deforestacijom (Uredba o deforestaciji). Cilj je pojednostavniti provedbu i odgoditi primjenu te uredbe kako bi se gospodarskim subjektima i tijelima omogućilo više vremena za pripremu.

Vijeće je 18. prosinca formalno donijelo ciljanu reviziju, kojom se pojednostavnjuju zahtjevi u pogledu dužne pažnje i odgađa primjena te uredbe za sve gospodarske subjekte do 30. prosinca 2026., uz dodatno šestomjesečno produljenje za mikrosubjekte i male subjekte.

Tom se revizijom odgovara na bojazni koje su države članice i dionici izrazili u vezi s administrativnim opterećenjem i spremnošću IT sustava, a njome se istodobno u potpunosti zadržava cilj relevantnog akta u pogledu deforestacije i degradacije šuma povezanih s proizvodima koji se stavljaju na tržište EU-a.

Strategija EU-a za šume

U srpnju 2021. Europska komisija objavila je Strategiju EU-a za šume do 2030. Ta strategija jedna je od najvažnijih sastavnica europskog zelenog plana, a cilj joj je doprinijeti smanjenju neto emisija stakleničkih plinova u EU-u za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990.

Strategijom se želi povećati veličina i kvaliteta europskih šuma i učiniti ih otpornijima na izazove kao što su klimatske promjene, ali istodobno i poduprijeti zajednice čiji izvori zarade ovise o šumarstvu.

U Zaključcima Vijeća o Strategiji za šume odobrenima u studenome 2021. ministri i ministrice poljoprivrede i ribarstva EU-a istaknuli su sljedeće:

ključnu ulogu koju šume imaju za zdravlje ljudi i životinja, ali i za prirodni okoliš
ulogu šuma u prelasku na zeleno, klimatski neutralno i konkurentno kružno biogospodarstvo
potrebu za uravnoteživanjem okolišnih, socijalnih i gospodarskih aspekata održivog gospodarenja šumama.

Vijeće usvojilo zaključke o novoj strategiji EU-a za šume do 2030. (priopćenje za medije, 15. studenoga 2021.)

Strategija EU-a za bioraznolikost i Akt o obnovi prirode

U Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030., koju je Komisija predstavila u svibnju 2020., a Vijeće potvrdilo u listopadu 2020., utvrđuju se mjere kojima se želi doprinijeti očuvanju šuma i njihove bioraznolikosti.

Aktom o obnovi prirode, koji je Vijeće donijelo u lipnju 2024. i koji je sada na snazi, želi se povećati bioraznolikost šuma.

Pravila o korištenju zemljišta i šumarstvu

Paketom „Spremni za 55 %” i revizijom Uredbe EU-a o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF) EU je postavio novi cilj u vezi s uklanjanjem ugljika do 2030. Time će se povećati prirodni ponori ugljika u EU-u, koji uključuju drveće i biljke.

Spremni za 55 %: postizanje klimatskih ciljeva u sektorima korištenja zemljišta i šumarstva (infografika)