Otpornost i zaštita šuma

Otpornost i zaštita šuma

Šume su izložene sve većim pritiscima i rizicima, kao što su štetni organizmi, onečišćenje i šumski požari, a sve to pogoršavaju klimatske promjene.

Kako bi se povećala otpornost šuma, treba im pomoći da se prilagode klimatskim promjenama i postanu otpornije na prijetnje poput štetnih organizama, suša i šumskih požara.

Zaštita šuma potrebna je za očuvanje bioraznolikosti, osiguravanje dugoročne produktivnosti i očuvanje prirodnih staništa.

Pravila EU-a o šumama

EU ima nekoliko inicijativa i zakonodavnih akata za potporu šumama. Odnose se na sljedeće:

• praćenje šuma
• pravila o šumskom reprodukcijskom materijalu
• obnovu prirode
• pravila o proizvodima koji nisu povezani s deforestacijom
• smanjenje emisija iz korištenja zemljišta i šumarstva
• strategiju za šume
• financiranje šuma.

Praćenje šuma

Visokokvalitetne i usporedive informacije o šumama neophodne su za:

• praćenje prijetnji i stresa za šume
• povećanje njihove otpornosti na rizike
• praćenje napretka u postizanju ciljeva EU-a u području bioraznolikosti i klime
• donošenje političkih odluka utemeljenih na dokazima i bolje sprečavanje šumskih katastrofa.

Međutim, podaci o šumama u EU-u trenutačno su raspršeni, nepotpuni i zastarjeli, što dovodi do znatnog nedostatka znanja.

Novim zakonodavnim aktom o praćenju šuma EU želi uspostaviti visokokvalitetni sustav praćenja kojim bi se prikupljale i razmjenjivale usklađene informacije o šumama na razini EU-a i koji bi obuhvaćao sve šume i druga šumska zemljišta.

Taj bi se sustav trebao temeljiti na nacionalnim inventarima i sustavima izvješćivanja te s pomoću skupa zajedničkih pokazatelja osiguravati pravodobne i usporedive podatke o šumama i ažurirane informacije o prirodnim nepogodama i šumskim katastrofama.

Vijeće je 24. lipnja 2025. postiglo dogovor o stajalištu za pregovore s Europskim parlamentom o novoj uredbi (opći pristup). Oba zakonodavca EU-a, i Vijeće i Parlament, moraju postići dogovor o konačnom tekstu prije nego što nova pravila stupe na snagu.

Šumski reprodukcijski materijal

Visokokvalitetno sjeme, biljke i drugi šumski reprodukcijski materijal ključni su za održavanje zdravlja šuma i povećanje njihove otpornosti. Trebaju biti genetski raznoliki, sljedivi i prilagođeni budućim klimatskim uvjetima.

EU je donio novu uredbu kojom je zamijenjena Direktiva Vijeća o šumskom reprodukcijskom materijalu iz 1999. i moderniziran način na koji se reprodukcijski materijal proizvodi, stavlja na tržište i upotrebljava za pošumljavanje, ponovno pošumljavanje i sadnju stabala u druge svrhe, primjerice očuvanje bioraznolikosti i prilagodbu klimatskim promjenama.

S obzirom na dug životni ciklus šuma i njihove visoke troškove, šumarima su potrebne pouzdane informacije o podrijetlu i genetskim svojstvima materijala kako bi se osiguralo da on odgovara lokalnim uvjetima.

Uredba je usmjerena na dva područja:

• sljedivost: šumski reprodukcijski materijal mora potjecati od registriranih matičnih stabala i mora se držati odvojeno tijekom proizvodnje i stavljanja na tržište
• osiguravanje kvalitete: nadležna tijela odobravaju održivost matičnih stabala i certificiraju reprodukcijski materijal.

Vijeće je nova pravila donijelo 21. travnja 2026., a Europski parlament 19. svibnja 2026.

Nova će se uredba početi primjenjivati nakon pet godina kako bi se osiguralo dovoljno vremena za prilagodbu nacionalnih praksi koje postoje već više od 25 godina i uvođenje novog sustava kontrole.

• Vijeće donijelo pravila za povećanje kvalitete šumskog reprodukcijskog materijala i potporu sektoru sjemena u EU-u (priopćenje za medije, 21. travnja 2026.)
• Vijeće i Parlament postigli privremeni dogovor o povećanju kvalitete šumskog reprodukcijskog materijala i potpori inovacijama u EU-ovu sektoru sjemena (priopćenje za medije, 9. prosinca 2025.)
• Poboljšana pravila EU-a o šumskom reprodukcijskom materijalu: Vijeće odobrilo pregovaračko stajalište (priopćenje za medije, 23. lipnja 2025.)

Obnova prirode

Od 2024. na snazi je prvi akt EU-a o obnovi prirode, čiji je cilj povećati bioraznolikost šuma.

Zemlje EU-a moraju poboljšati stanje šuma na temelju posebnih pokazatelja kojima se mjeri zdravlje šumskih ekosustava. To uključuje mjerenje:

• količine mrtvog drva, koje je stanište brojnih šumskih organizama i pomaže u formiranju tla
• broja vrsta ptica.

Osim toga, države članice moraju doprinijeti sadnji najmanje tri milijarde stabala u EU-u do 2030.

Nova uredba dio je EU-ove Strategije za bioraznolikost do 2030.

• Obnova prirode
• Bioraznolikost

Proizvodi koji nisu povezani s deforestacijom

EU je utvrdio pravila za reguliranje ulaska robe koja doprinosi globalnoj deforestaciji i degradaciji šuma na svoje tržište te njezina izvoza s tog tržišta.

Tim se pravilima osigurava da ti proizvodi i njihovi lanci opskrbe nisu povezani s deforestacijom.

• Proizvodi koji nisu povezani s deforestacijom

Smanjenje emisija iz korištenja zemljišta i šumarstva

Uredbom o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF), koja je na snazi od 2023., EU želi osigurati da se u sektoru LULUCF-a do 2023. uklanja više CO₂ nego što se ispušta.

Šume imaju iznimno važnu ulogu u postizanju tog cilja jer godišnje apsorbiraju otprilike 10 % emisija stakleničkih plinova u EU-u, što je daleko najveći ponor ugljika u Uniji.

Uredbom se stoga potiču prakse održivog gospodarenja šumama, kao što su sadnja novih šuma (ponovno pošumljavanje), širenje šumskih područja (pošumljavanje) i unapređivanje gospodarenja postojećim šumama kako bi se povećalo skladištenje ugljika.

Uredba je dio paketa „Spremni za 55 %”, skupa zakonodavnih akata osmišljenih kako bi se EU-u pomoglo da ostvari svoj cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030., utvrđen u Europskom zakonu o klimi, i kako bi se doprinijelo postizanju klimatske neutralnosti EU-a do 2050.

• Spremni za 55 %: postizanje klimatskih ciljeva u sektorima korištenja zemljišta i šumarstva

Financiranje šuma

U zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) EU šume podupire putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Iz njega dolazi oko 90 % financijskih sredstava EU-a za šume. Upotrebljavaju se za ulaganja i upravljanje šumama, među ostalim za mjere kao što su ponovno pošumljavanje, povećanje otpornosti šuma na klimatske promjene i sprečavanje štete.

Za aktualno razdoblje ZPP-a (2023. – 2027.) države članice EU-a mogu u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a dodijeliti financijska sredstva mjerama koje se odnose na šume.

• Detaljnije o zajedničkoj poljoprivrednoj politici
• Pravila financiranja u okviru ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027.

Strategija EU-a za šume

Strategijom EU-a za šume do 2030. želi se povećati veličina europskih šuma i njihova kvaliteta te unaprijediti njihova otpornost na izazove kao što su klimatske promjene. Cilj joj je također pružiti potporu zajednicama čija egzistencija ovisi o šumarstvu.

Europska komisija tu je strategiju objavila u srpnju 2021. U studenome 2021. ministri i ministrice poljoprivrede i ribarstva zemalja EU-a podržali su je u zaključcima Vijeća, u kojima je istaknuto sljedeće:

• ključna uloga koju šume imaju za zdravlje ljudi i životinja, ali i za prirodni okoliš
• uloga šuma u prelasku na zeleno, klimatski neutralno i konkurentno kružno biogospodarstvo
• važnost uravnoteženja okolišnih, socijalnih i gospodarskih aspekata u održivom gospodarenju šumama.

• Vijeće usvojilo zaključke o novoj strategiji EU-a za šume do 2030. (priopćenje za medije, 15. studenoga 2021.)
• Europski zeleni plan

Također pogledajte