Turistička industrija

Turistička industrija u brojkama

Europa je vodeće svjetsko turističko odredište koje svake godine ugošćuje milijune posjetitelja. Europska unija u 2024. privukla je 758 milijuna posjetitelja, što je čini odredištem koje je odabralo 38 % svih turista diljem svijeta i koje donosi znatne ekonomske koristi.

Te je godine turistička industrija ostvarila oko 10 % BDP-a Unije, što je zaslužno za 10 % radnih mjesta i 4,6 milijuna poduzeća, od kojih su 99 % mala i srednja poduzeća.

Zbog toga je turizam strateška industrija EU-a koja doprinosi općoj konkurentnosti Unije.

Neuravnoteženi turizam

Međutim, milijuni posjetitelja koje EU ugošćuje svake godine nisu ravnomjerno raspoređeni među državama članicama ni među njihovim regijama i gradovima. Četiri države članice EU-a – Španjolska, Francuska, Njemačka i Italija – zajedno ostvaruju više od 60 % noćenja.

Geografska i sezonska koncentracija turističkih tokova predstavlja stvaran izazov za turistički sektor jer stvara pritisak na neka odredišta („prekomjerni turizam”), a ujedno se propuštaju prilike u drugima („nedovoljni turizam”).

Osim toga, sve veći broj turista u nekim regijama opterećuje infrastrukturu, stanovanje i resurse, što može dovesti do nestašice vode, gubitka bioraznolikosti i onečišćenja.

Ti rizici ugrožavaju dugoročnu konkurentnost turizma, prihvaćanje u lokalnim zajednicama i kulturnu baštinu.

Turistički sektor suočava se i s nizom dodatnih izazova.

Utjecaj klimatskih promjena

Turistički ekosustav sve je izloženiji klimatskim promjenama, među ostalim ekstremnim vremenskim uvjetima, što predstavlja sistemske rizike za gospodarsku i socijalnu održivost.

Nedostatak radne snage

Sektor ugostiteljstva i turizma suočava se sa strukturnim manjkom radne snage i vještina, što ograničava ukupnu privlačnost sektora.

Brz tehnološki razvoj

Umjetna inteligencija, kao i prikupljanje i analiza podataka mogu poboljšati položaj turističkih odredišta i putnika.

Geopolitičke napetosti i gospodarska nesigurnost

Turizam je jedan od sektora koji su najizloženiji vanjskim šokovima, koji utječu na povjerenje putnika i, u mnogim slučajevima, njihovu mobilnost.

Održiviji i konkurentniji turistički sektor EU-a

Vijeće je 28. svibnja 2026. usvojilo zaključke o izgradnji održivog i konkurentnog turističkog sektora za budućnost, s naglaskom na šest područja:

• lokalne zajednice i socijalna jednakost
• povezanost i održiva mobilnost
• zelena tranzicija i klimatske promjene
• digitalna transformacija, podaci i inovacije
• vještine i kvalitetna radna mjesta
• otpornost, prilagodljivo upravljanje i pripravnost na krize
• višerazinsko upravljanje.

• Vijeće utvrdilo strateške smjernice za održiv i konkurentan turistički sektor (priopćenja za medije, 28. Svibnja 2026.)

Uravnotežen turizam

Vijeće naglašava da je potrebno posvetiti dodatnu pozornost perifernim, ruralnim, otočnim, planinskim i udaljenim odredištima, među ostalim putem nacionalnih i regionalnih politika i kohezijske politike, kako bi se ojačala regionalna ravnoteža i iskoristio njihov turistički potencijal.

Angažirane lokalne zajednice

Vijeće potiče države članice da ojačaju uključenost zajednice i socijalnu jednakost, među ostalim:

• osiguravanjem smislenog sudjelovanja stanovnika, lokalnih poduzeća i turističkih udruga u osmišljavanju i provedbi turističkih strategija
• promicanjem turističkih modela kojima se pravedno raspodjeljuju koristi, poštuju lokalne kulture i smanjuju neželjeni negativni učinci na stanovnike.

Održiva i multimodalna mobilnost

Vijeće naglašava važnost dostupnih, priuštivih, održivih, multimodalnih i prekograničnih prometnih rješenja, među ostalim za manje poznate i najudaljenije regije, te smanjenja prepreka slobodnom kretanju.

Time će se doprinijeti smanjenju utjecaja prometnog sektora na okoliš i osiguravanju neometanih putovanja na korist kako turista tako i stanovnika.

Ubrzavanje zelene tranzicije

Ubrzavanje mjera ublažavanja i prilagodbe, zaštita bioraznolikosti i obnova prirodnih ekosustava neophodni su za očuvanje privlačnosti i konkurentnosti turističkih odredišta.

U tu svrhu Vijeće, među ostalim, potiče:

• regenerativni pristup turizmu koji koristi i prirodnom okolišu i turističkim odredištima
• resursno učinkovite, niskougljične i kružne poslovne modele u turističkoj industriji
• upravljanje turističkim tokovima i promicanje turističkih proizvoda koji su otporniji na utjecaj klimatskih promjena
• razmatranje potreba za prilagodbom infrastrukture, obalne i pomorske zaštite te prometa u područjima koja su vrlo izložena rizicima povezanima s klimatskim promjenama.

Bolja upotreba digitalnih alata i podataka

Upravljanje odredištima utemeljeno na podacima i inovativne turističke prakse ključni su za povećanje konkurentnosti, održivosti i otpornosti turističke industrije.

Vijeće stoga podupire razvoj inovativnih usluga u području putničke tehnologije i umjetne inteligencije te upotrebu podataka za predviđanje, upravljanje i planiranje turističkih tokova, kao i za mjerenje njihovih gospodarskih, socijalnih i okolišnih učinaka.

Unaprijeđene vještine i poboljšana kvaliteta radnih mjesta

Visokokvalitetna radna mjesta, odgovarajući radni uvjeti i razvoj vještina ključni su za dugoročnu konkurentnost i otpornost turističkog sektora.

U tom kontekstu Vijeće promiče, među ostalim, upotrebu:

• cjeloživotnog učenja, usavršavanja i prekvalifikacija za turističke radnike i tražitelje zaposlenja
• instrumenata za potporu vještinama i mobilnosti radne snage u turizmu
• alata za analizu i predviđanje sezonskih i geografskih obrazaca zapošljavanja
• usluge usklađivanja ponude i potražnje na razini EU-a kako bi se odgovorilo na sezonsku potražnju i prekide zaposlenja.

Pojačane mjere pripravnosti i odgovora na krizu

Budući da je turizam jedan od sektora koji su najizloženiji vanjskim šokovima, za kontinuirani razvoj tog sektora ključan je zajednički kapacitet za brz i učinkovit odgovor.

Vijeće stoga preporučuje:

• razvoj strukturirane procjene i prevencije rizika, planiranja za nepredvidive situacije i sustava ranog upozoravanja te poboljšanje komunikacije u kriznim situacijama
• upotrebu sustava za podatke i praćenje u stvarnom vremenu kako bi se upravljalo priljevima turista i jednodnevnih posjetitelja te povećanu diversifikaciju turističkih proizvoda
• potporu odredištima u smislu izgradnje otpornosti i socijalne održivosti.

Također pogledajte

• Pregled turističkih pokazatelja EU-a (Europska komisija)