Konzularna zaštita

Konzularna zaštita građana i građanki EU-a

Konzularna zaštita odnosi se na pomoć koju zemlja pruža svojim građanima i građankama koji žive ili putuju u inozemstvu i koji su se našli u nuždi.

Primarnu odgovornost za pružanje konzularne pomoći građanima i građankama EU-a snose pojedinačne države članice EU-a. Međutim, nemaju sve države članice EU-a veleposlanstvo ili konzulat u svakoj zemlji u svijetu. To znači da su neki građani EU-a bez predstavništva, odnosno bez veleposlanstva ili konzulata vlastite države članice kojima bi se mogli obratiti za pomoć.

Prava građana i građanki EU-a bez predstavništva u inozemstvu

U okviru prava koja proizlaze iz građanstva EU-a građani i građanke EU-a mogu se obratiti veleposlanstvu ili konzulatu bilo koje zemlje EU-a ako im ustreba pomoć u trećoj zemlji u kojoj su bez predstavništva.

Drugim riječima, sve države članice EU-a moraju građanima EU-a bez predstavništva pružiti pomoć pod jednakim uvjetima kao vlastitim državljanima.

To je poznato kao pravo na jednako postupanje i jedno je od temeljnih prava građana EU-a. Utvrđeno je u članku 20. stavku 2. točki (c) i članku 23. Ugovora o funkcioniranju EU-a te u članku 46. Povelje EU-a o temeljnim pravima.

Ta uzajamna pomoć među državama članicama osobito je važna u slučaju konzularne krize. Konzularna kriza nastupa kada je u opasnosti život, zdravlje ili sigurnost velikog broja građana EU-a u trećoj zemlji, primjerice tijekom prirodnih katastrofa, velikih nesreća ili razdoblja političke nestabilnosti.

Veleposlanstva i konzulati država članica EU-a mogu pružiti pomoć u situacijama navedenima u nastavku.

Izgubljena ili ukradena putovnica ili osobna iskaznica

Veleposlanstvo može izdati privremene putne isprave kako bi se građani EU-a mogli vratiti kući.

Uhićenje ili pritvor

Veleposlanstvo može pružiti informacije o lokalnom pravnom sustavu i pomoći građanima EU-a da pronađu odvjetnika.

Pretrpljeno kazneno djelo

Veleposlanstvo može pomoći građanima EU-a i pružiti savjet o sljedećim koracima.

Teška nesreća ili bolest

Veleposlanstvo može pomoći u kontaktu s osiguravajućim društvom, obitelji ili prijateljima građana EU-a koji završe u bolnici.

Pomoć i repatrijacija

Veleposlanstvo može pomoći građanima EU-a u hitnim slučajevima, kao što je sukob ili prirodna katastrofa.

Smrt

Veleposlanstvo može pomoći građanima EU-a da obavijeste obitelj preminule osobe i prijave smrt.

Kako bi se ojačalo i olakšalo pravo na konzularnu zaštitu, EU je 2015. donio Direktivu o pružanju konzularne zaštite građanima EU-a bez predstavništva koji žive ili putuju izvan EU-a.

Tom se direktivom promiče veća suradnja i koordinacija među konzularnim tijelima iz cijelog EU-a.

• Direktiva o pružanju konzularne zaštite (Službeni list EU-a)

Na poveznici u nastavku možete pronaći podatke za kontakt veleposlanstava i konzulata svih država članica EU-a kojima se možete obratiti kako biste zatražili pomoć.

• Popis veleposlanstava i konzulata država članica EU-a

U skladu s Direktivom o pružanju konzularne zaštite, Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) i njezina globalna mreža delegacija EU-a imaju središnju ulogu u osiguravanju prava građana EU-a na konzularnu zaštitu, u bliskoj suradnji s državama članicama EU-a.

ESVD i pripadajuće delegacije EU-a prije svega olakšavaju koordinirane napore EU-a u pogledu pripravnosti i odgovora na konzularnu krizu.

• Popis delegacija EU-a

Privremene putne isprave

Izdavanje privremene putne isprave vrsta je pomoći koja se najčešće pruža građanima EU-a na lokacijama na kojima njihova matična zemlja nema veleposlanstvo ili konzulat.

Te se isprave izdaju građanima čija je putovnica ili putna isprava izgubljena, ukradena ili uništena. One su ključne kako bi se tim osobama pomoglo da se sigurno vrate kući.

Pravila o privremenoj putnoj ispravi EU-a prvi su put donesena 1996. EU je u lipnju 2019. donio novu direktivu o tom pitanju. Novim pravilima ažurirani su format i sigurnosne značajke privremene putne isprave EU-a te su pojednostavnjene formalnosti za građane EU-a bez predstavništva u trećim zemljama.

Europska komisija 8. prosinca 2022. donijela je provedbenu odluku o tehničkim specifikacijama za privremenu putnu ispravu EU-a. Preinačena privremena putna isprava EU-a bit će dostupna građanima od prosinca 2025., a sastojat će se od naljepnice i knjižice veličine putovnice.

Naljepnica

Knjižica (prednja strana)

Knjižica (stražnja strana)

Kako države članice surađuju u području konzularne zaštite

S obzirom na to da nisu sve države članice zastupljene u cijelome svijetu, ključno je da zemlje EU-a međusobno surađuju kako bi se osiguralo da se svim građanima EU-a u nevolji pruži pomoć pod istim uvjetima.

Konzularna mreža država članica sastaje se u trećim zemljama kako bi raspravljala o pitanjima od zajedničkog interesa u pogledu građana EU-a u toj zemlji.

Štoviše, konzularno osoblje države članice s predstavništvom u dotičnoj zemlji može se sastati s delegacijom EU-a radi priprema za krizne situacije, osobito kako bi se sastavio zajednički plan za krizne situacije.

Konzularni odjeli i krizni centri država članica kao i delegacije EU-a također upotrebljavaju internetsku platformu za razmjenu informacija i planiranje djelovanja u kriznim situacijama.

Primjeri koordinacije

EU i njegove države članice u više su navrata udružili snage kako bi pružili konzularnu pomoć građanima i građankama EU-a bez predstavništva, među ostalim tijekom pandemije bolesti COVID-19, krize u Afganistanu, agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine, sukoba u Sudanu i krize na Bliskom istoku.

Osobit izazov bile su evakuacije iz Sudana 2023., zbog svoje kompleksnosti, i repatrijacije uslijed pandemije bolesti COVID-19 2020., zbog razmjera tog pothvata.

Evakuacije iz Sudana

Kada je u travnju 2023. u Sudanu izbio sukob, u toj se zemlji nalazilo oko 1700 građana i građanki EU-a, od kojih su mnogi bili bez predstavništva.

Zahvaljujući učinkovitoj koordinaciji EU-a, države članice EU-a koje su predvodile evakuacije preuzele su druge građane EU-a, a čak i građane s drugih kontinenata.

Repatrijacije zbog pandemije bolesti COVID-19

Kad je pandemija bolesti COVID-19 početkom 2020. dovela do iznenadnih globalnih ograničenja putovanja, više od 600 000 građana i građanki EU-a zateklo se u inozemstvu bez mogućnosti povratka.

EU i njegove države članice reagirali su tako da su brzo udružili snage i koordinirali opsežne napore kako bi se građane i građanke EU-a vratilo kućama.

Mehanizam za civilnu zaštitu

Države članice EU-a i druge zemlje koje sudjeluju u Mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu mogu aktivirati taj mehanizam kako bi zatražile konzularnu pomoć za svoje građane, primjerice u kontekstu evakuacija.

Zahvaljujući tom mehanizmu 2024. uspješno je evakuirano gotovo 1400 europskih građana i građanki s područja kao što su Haiti, Bliski istok i Vanuatu. Među prethodnim operacijama velikih razmjera nalaze se:

• repatrijacija 100 000 osoba tijekom pandemije bolesti COVID-19 2020. (od ukupno 600 000 građana EU-a koji su vraćeni kući)
• evakuacija 3000 građana i građanki EU-a i 7000 afganistanskih državljana iz Afganistana 2021.

• Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu: potpora konzularnoj pomoći (Europska komisija)

Zaštita prava građana i građanki EU-a u inozemstvu

EU i njegove države članice mogu poduzeti zajedničke konzularne demarševe ako se prava građana EU-a neprestano krše ili ako se suočavaju s teškim okolnostima u inozemstvu.

Konzularna inicijativa mogla bi se upotrijebiti, primjerice, za rješavanje pitanja građana EU-a koji žive u vrlo lošim zatvorskim uvjetima u određenim zemljama i kojima je uskraćen pristup hrani ili lijekovima.

Kao daljnje mjere nakon konzularne inicijative, EU i njegove države članice mogu pokrenuti inicijativu konzularne suradnje. Time se nastoji postići nastavak rasprava s vlastima dotične zemlje kako bi se poboljšala situacija u kojoj se nalaze građani EU-a.

U Vijeću

Radna skupina za konzularne poslove (COCON) tijelo je Vijeća nadležno za raspravu o pitanjima konzularne suradnje. Bavi se razmjenom mišljenja i koordinacijom konzularne suradnje s državama članicama EU-a i Europskom službom za vanjsko djelovanje (ESVD).

• Radna skupina za konzularne poslove

Suradnja s trećim zemljama

EU se redovito sastaje s SAD-om, Kanadom, Norveškom, Australijom i Novim Zelandom kako bi raspravljali o pitanjima od zajedničkog interesa i pitanjima suradnje. Na tim sastancima EU predstavlja predsjedništvo Vijeća.

Rasprave su usmjerene na niz tema, među kojima su:

• konzularna pripravnost na krizne situacije i praćenje kriznih situacija
• suradnja kao odgovor na nedavne krize
• inicijative konzularne suradnje
• utvrđivanje mogućih pitanja od zajedničkog interesa
• razmjena informacija.

Vidjeti također

• Konzularna zaštita (Europska komisija)
• Konzularna zaštita građana EU-a (Europska služba za vanjsko djelovanje)