"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
Vijeće i Europski parlament postigli dogovor o novom zakonodavnom aktu EU-a za jačanje borbe protiv korupcije
Vijeće i Europski parlament postigli su privremeni dogovor o minimalnim standardima u vezi s načinom na koji države članice definiraju i sankcioniraju kaznena djela korupcije u svojem kaznenom zakonu. Osim toga, novi zakon sadržava mjere za sprečavanje korupcije i pravila za djelotvorniju istragu i kazneni progon.
Ova direktiva, kojom će se ažurirati i ojačati pravni okvir EU-a sa suzbijanje korupcije, važan je korak u našoj zajedničkoj borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Peter Hummelgaard, danski ministar pravosuđa
Usklađena definicija kaznenih djela
Novim zakonodavnim aktom utvrđuju se standardi na razini EU-a kako bi se u svim državama članicama niz djela kriminalizirao i definirao na isti način.
Sljedeća djela sada će se u cijelom EU-u kažnjavati kao kaznena djela: podmićivanje u javnom i privatnom sektoru, pronevjera, trgovanje utjecajem, ometanje pravde, bogaćenje kaznenim djelima korupcije, prikrivanje i teška kršenja zakona pri obnašanju javne funkcije.
Sankcije za fizičke osobe i poduzeća
Osim usklađivanja svojih definicija kaznenih djela korupcije, države članice moraju uvesti i istu razinu sankcija za kažnjavanje tih djela. Počinitelji će se sankcionirati najvišom kaznom zatvora u trajanju od najmanje tri do pet godina, ovisno o kaznenom djelu.
Osobama osuđenima za kaznena djela korupcije mogu se izreći dodatne kazne kao što su novčane kazne, razrješenje javne dužnosti, zabrana obnašanja javne dužnosti ili obnašanja javne funkcije, oduzimanje dozvola i isključenje iz pristupa postupcima javne nabave i javnim sredstvima.
Osim toga, uvode se sankcije za pravne osobe (tj. poduzeća). Zakonom je utvrđeno da bi te sankcije trebale biti u obliku novčanih kazni, pri čemu je najveći iznos takvih novčanih kazni najmanje 3 – 5 % ukupnog globalnog prometa pravne osobe ili najmanje 24 – 40 milijuna eura, ovisno o kaznenom djelu.
Nadležnost
Vijeće i Europski parlament postigli su dogovor i o pravilima kojima se definira u kojim je slučajevima država članica nadležna za kazneno djelo te je stoga obvezna pokrenuti postupak. Države članice u pravilu su nadležne za kaznena djela počinjena na njihovu državnom području ili ako je počinitelj njihov državljanin.
Osim toga, svaka država članica može odlučiti proširiti svoju nadležnost na djela počinjena izvan njezina državnog područja ako:
počinitelj ima uobičajeno boravište na njezinu državnom području
kazneno djelo počinjeno je protiv njezina državljanina ili osobe koja ima uobičajeno boravište na njezinu državnom području
kazneno djelo počinjeno je u korist pravne osobe s poslovnim nastanom na njezinu državnom području
kazneno djelo počinjeno je u korist pravne osobe u vezi s bilo kojom poslovnom aktivnosti koja je u cijelosti ili djelomično obavljena na njezinu državnom području.
Preventivne mjere
Kako bi se smanjio broj kaznenih djela korupcije i ograničio rizik od korupcije, države članice moraju poduzeti mjere za podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije te za osiguravanje transparentnosti i odgovornosti u javnim upravama u interesu sprečavanja korupcije.
Ostale preventivne mjere uključuju:
uspostavu tijela koja će biti zadužena za sprečavanje i suzbijanje korupcije; ta tijela (ili odjeli) moraju moći djelovati bez nepotrebnog upletanja te moraju imati odgovarajući broj članova kvalificiranog osoblja i odgovarajuća financijska sredstva
provedbu procjena, u odgovarajućim intervalima, kako bi se utvrdili sektori ili zanimanja koji su najizloženiji riziku od korupcije i izradu mjera za otklanjanje glavnih rizika u utvrđenim sektorima ili zanimanjima
poduzimanje potrebnih mjera kako bi se osiguralo da svaka osoba koja prijavljuje kaznena djela, pruža dokaze ili na drugi način surađuje s nadležnim tijelima ima pristup mjerama zaštite, potpore i pomoći u kontekstu kaznenog postupka.
Jedan zakonodavni akt EU-a o korupciji u javnom i privatnom sektoru
Novim zakonodavnim aktom, direktivom EU-a, zamijenit će se dva zasebna akta EU-a – zakonodavni akt iz 2003. o korupciji u privatnom sektoru i Konvencija EU-a iz 1997. o korupciji u kojoj sudjeluju dužnosnici EU-a ili dužnosnici država članica EU-a.
Sljedeći koraci
Privremeni dogovor koji je danas postignut morat će potvrditi Vijeće i Europski parlament prije nego što ga obje institucije formalno donesu.
Osnovne informacije
EU je stranka Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije (UNCAC), koja je najsveobuhvatniji međunarodni pravni instrument u tom području. Tim zakonodavnim prijedlogom ažurirat će se postojeći zakonodavni okvir EU-a te će se uključiti međunarodni standardi koji su obvezujući za EU, kao što su oni iz UNCAC-a.
Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:
