Skip to content

Onečišćenje zraka u EU-u: činjenice i brojke

Iako je zrak koji udišemo danas mnogo manje onečišćen nego prije nekoliko desetljeća, u 2023. oko 280 000 ljudi u Europi umrlo je prerano zbog onečišćenja zraka.

Poljoprivreda je najveći izvor onečišćenja zraka u Europi.

EU želi do 2050. postići nultu stopu onečišćenja te je u 2024. usvojio nova pravila koja će mu pomoći u postizanju tog cilja.

Glavne onečišćujuće tvari

Glavne onečišćujuće tvari uključuju sljedeće:

  • sitne lebdeće čestice (PM2.5) i lebdeće čestice (PM10)
  • amonijak
  • metan
  • ozon
  • dušikove okside
  • sumporov dioksid
  • nemetanske hlapive organske spojeve.

Svaka od njih sama je po sebi štetna. Neke također međusobno reagiraju putem kemijskih procesa i postaju lebdeće čestice ili ozon.

Sitne lebdeće čestice (PM2,5) stanovnicima Europe nanose najveću štetu

Toliko su malene da mogu ući u pluća, pa čak i krvotok, te uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Mješavina su krutih čestica i kapljica različitih veličina.

Prašina i pelud mogu se vidjeti golim okom, ali čestice koje nastaju u procesima izgaranja manje su od 2,5 mikrometara (μm). To je otprilike veličina bakterije.

Mikrometar je milijunti dio metra. Promjer ljudske vlasi iznosi oko 100 μm, što je otprilike 30 puta šire od najveće čestice PM2,5.

Dijagram u kojem se uspoređuje veličina ljudske vlasi (oko 100 μm) s veličinom čestica PM10 (manje od 10 μm) i PM2,5 (manje od 2,5 μm).

Emisije tvari koje onečišćuju zrak smanjuju se od 1990.

EU je 1980-ih uspostavio stroge mjere za smanjenje onečišćenja zraka, a emisije glavnih onečišćujućih tvari u zraku znatno su snižene. Od 1990. do 2023. emisije M10, PM2.5, amonijaka, sumporovih oksida, nemetanskih hlapivih organskih spojeva i dušikovih oksida pale su se s više od 65 milijuna tona na oko 19 milijuna tona.

Tekstualna verzija

Stupčasti grafikon s prikazom kretanja šest onečišćujućih tvari u zraku u razdoblju od 1990. do 2023.: čestica PM10 i PM2,5, amonijaka, sumporovih oksida, nemetanskih hlapljivih organskih spojeva i dušikovih oksida. Emisije svih tih onečišćujućih tvari znatno su se smanjile: od ukupne količine od preko 65 milijuna tona u 1990. na oko 19 milijuna tona u 2023. Najviše su se smanjile emisije sumporovog oksida, za gotovo 95 %, dok su se emisije amonijaka najmanje smanjile, za samo 36 %.

Međutim, prema najnovijim podacima Europske agencije za okoliš, više od 94 % gradskog stanovništva EU-a bilo je u 2023. izloženo koncentracijama sitnih lebdećih čestica (PM2,5) višima od vrijednosti iz najnovijih smjernica Svjetske zdravstvene organizacije. Izloženost drugim onečišćujućim tvarima također je ostala iznad preporučenih razina.

Odakle dolaze onečišćujuće tvari u zraku?

Poljoprivreda i potrošnja energije najveći su izvori onečišćujućih tvari u zraku u EU-u.

Potrošnja energije izvor je više od 60 % sitnih lebdećih čestica PM2,5

Grafikon prikazuje postotak doprinosa različitih izvora emisijama sljedećih onečišćujućih tvari u zraku 2023.: sitnih lebdećih čestica (PM2,5), lebdećih čestica (PM10), amonijaka, sumporova dioksida, nemetanskih hlapljivih organskih spojeva (NMHOS) i dušikovih oksida. Prijeđite mišem iznad grafikona kako bi se prikazalo više podataka.

Tekstualna verzija

Stupčasti grafikon koji prikazuje postotak doprinosa različitih izvora emisijama sljedećih onečišćujućih tvari u zraku: čestica PM2,5 i PM10, sumporova dioksida, nemetanskih hlapljivih organskih spojeva, dušikovih oksida i amonijaka. Emisijama tvari koje onečišćuju zrak najviše doprinose sljedeći sektori:

  • emisijama čestica PM2,5: potrošnja energije u stambenim i poslovnim prostorima i institucijama s 63 %
  • emisijama čestica PM10: potrošnja energije u stambenim i poslovnim prostorima i institucijama s 43 %
  • emisijama sumporova dioksida: opskrba energijom s 41 % te proizvodna i ekstraktivna industrija s 36 %
  • emisijama nemetanskih hlapljivih organskih spojeva: proizvodna i ekstraktivna industrija s 45 %
  • emisijama dušikovih oksida: cestovni prijevoz s 50 %
  • emisijama amonijaka: poljoprivreda s 94 %.

Sitne lebdeće čestice PM2,5 u zrak se ispuštaju izravno, uglavnom pri izgaranju fosilnih goriva ili biomase, ili nastaju u zraku kada međusobno reagiraju druge onečišćujuće tvari, poput dušikovih oksida, sumporova dioksida ili amonijaka.

Ozon se ne ispušta izravno, već nastaje kada druge onečišćujuće tvari, ponajprije dušikovi oksidi i hlapljivi organski spojevi, reagiraju sa sunčevom svjetlošću i toplinom.

Stoga je za znatno smanjenje razina PM2,5 u zraku potrebno djelovanje usmjereno na nekoliko onečišćujućih tvari u zraku i više sektora, uključujući grijanje kućanstava, poljoprivredu, promet, proizvodnju električne energije i industriju.

Utjecaj na zdravlje

Svaki čovjek dnevno udahne oko 14 kg zraka. Sa svakim udisajem u naša pluća, pa i krvotok, ulaze i onečišćujuće tvari.

Izloženost onečišćenju zraka može dovesti do bolesti dišnog sustava poput astme i raka pluća, ali i do moždanog udara.

Grafički prikaz organa u ljudskom tijelu te bolesti i stanja koja može uzrokovati onečišćenje zraka. • mozak: glavobolje, tjeskoba i utjecaji na središnji živčani sustav • glava: nadraživanje očiju, nosa i grla te problemi s disanjem • pluća: infekcije, astma, smanjena funkcija pluća, kronični bronhitis, rak pluća • srce: kardiovaskularne bolesti • ostali organi: učinci na jetru, slezenu i krv te na reproduktivni sustav

U Europi svake godine stotine tisuća ljudi prerano umru uslijed izloženosti koncentracijama onečišćujućih tvari iznad razina koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija.

182 000 umrlih

sitne lebdeće čestice (PM2,5)

34 000 umrlih

dušikov dioksid (NO2)

63 000 umrlih

ozon (O3)

Utjecaj na okoliš i gospodarstvo

Onečišćenje zraka šteti i ekosustavima i vegetaciji, uz velike gospodarske troškove.

Prizemni ozon (O3) oštećuje usjeve i šume tako što smanjuje stopu rasta i urod. Utječe i na bioraznolikost i usluge ekosustava.

Prema podacima Europske agencije za okoliš posljednjih godina mnoge su države članice EU-a izgubile više od 5 % prinosa pšenice zbog ozona.

Dušikovi oksidi (NOX) i amonijak (NH3) iz zraka ponovno se spuštaju i padaju na tlo i u vodu. Visoke razine tih tvari mogu uzrokovati eutrofikaciju – ubrzan rast algi i vodenih biljaka u rijekama, jezerima i morima. Kad te biljke uginu, pri razgradnji troše kisik u vodi, što šteti ribama i drugim organizmima.

Te onečišćujuće tvari doprinose i zakiseljavanju slatke vode i šumskog tla.

Prema podacima Europske agencije za okoliš gotovo 74 % ekosustava EU-a bilo je 2023. izloženo razinama dušika koje mogu dovesti do eutrofikacije.

Koliko je čist zrak u vašem gradu?

Onečišćenje zraka u Europi posljednjih se desetljeća znatno smanjilo, ali stanje se znatno razlikuje među gradovima.

U 2024. i 2025. 337 europskih gradova premašilo je novu graničnu vrijednost EU-a od 10 PM2.5 po kubičnom metru zraka. Jedan grad, Slavonski Brod u Hrvatskoj, premašio je prethodno ograničenje EU-a od 25 mikrograma PM2,5 po kubičnom metru zraka.

U 15 europskih gradova zabilježene su koncentracije čestica PM2,5 niže od 5 mikrograma po kubičnom metru zraka:

  • Narva u Estoniji
  • Kuopio, Tampere, Jyväskylä, Oulu, Lahti i Espoo/Esbo u Finskoj
  • Reykjavik (Island)
  • Tromsø u Norveškoj
  • Faro u Portugalu
  • Umeå, Uppsala, Västerås, Södertälje i Örebro u Švedskoj

Onečišćenje zraka u europskim gradovima

Na karti su europski gradovi razvrstani u pet skupina, od vrlo niskog do vrlo visokog onečišćenja, na temelju rizika od smrtnosti zbog dugoročne izloženosti sitnim lebdećim česticama (PM2.5), dušikovu dioksidu (NO2) i prizemnom ozonu (O3).

Pređite mišem iznad svojeg grada kako biste vidjeli razinu onečišćenja zraka i vrijednosti onečišćenja za PM2.5, NO2 and O3.

Tekstualna verzija

Karta na kojoj su prikazani europski gradovi, njihove razine onečišćenja sitnim lebdećim česticama (PM2.5), dušikovim dioksidom i prizemnim ozonom u mikrogramima po kubičnom metru te njihove razine onečišćenja zraka u pet skupina, na ljestvici od vrlo niske do vrlo visoke. Gradovi u sjevernoj i zapadnoj Europi obično imaju bolju kvalitetu zraka, dok gradovi u istočnoj i južnoj Europi obično imaju lošiju kvalitetu zraka.

Pogledajte i:

Teme

Posljednja izmjena: 27. srpnja 2026.