Kvaliteta zraka

Onečišćenje zraka u EU-u

Onečišćenje zraka glavni je uzrok bolesti i prerane smrti u Europi. Sitne lebdeće čestice (PM_2,5) osobito mogu duboko ući u pluća i krvotok te uzrokuju najveći broj slučajeva prerane smrti u Europi.

Onečišćenje zraka 2022. prouzročilo je oko 350 000 slučajeva prerane smrti u Europi, uključujući 239 000 slučajeva samo zbog čestica PM_2,5. To je više nego jedanaest puta više od broja poginulih u prometnim nesrećama (20 634 u 2022.).

Emisije onečišćujućih tvari u zraku u EU-u smanjile su se od 1990., ali razine onečišćenja i dalje premašuju preporučene standarde. Prema podacima Europske agencije za okoliš, 2023. godine 94 % ljudi koji žive u gradovima u EU-u bilo je izloženo koncentracijama čestica PM_2,5 iznad razina iz najnovijih smjernica Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitetu zraka.

Način na koji se EU suočava s problemom onečišćenja zraka

EU je 1980-ih uveo stroge mjere za smanjenje onečišćenja zraka.

Glavnim zakonodavnim aktima utvrđuju se:

• standardi za kvalitetu zraka za zrak na otvorenom
• nacionalni ciljevi za smanjenje emisija glavnih onečišćujućih tvari u zraku.

U listopadu 2024. Europski parlament i Vijeće donijeli su direktivu kojom se utvrđuju ažurirani standardi za kvalitetu zraka u cijelom EU-u. Novim pravilima utvrđene su obvezujuće granične vrijednosti za 2030. kao međukorak prema postizanju cilja nulte stope onečišćenja i doprinosu netoksičnom okolišu u EU-u do 2050.

Mnogim drugim pravnim aktima također se doprinosi poboljšanju kvalitete zraka u EU-u, među ostalim pravilima o emisijama stakleničkih plinova u svim gospodarskim sektorima, normama Euro 7 za vozila i pravilima o industrijskim emisijama.

Nova pravila EU-a o kvaliteti zraka

Novom direktivom EU-a o kvaliteti zraka ((EU) 2024/2881) spojene su i zamijenjene prethodne direktive o kvaliteti zraka (2004/107/EZ i 2008/50/EZ).

Njome se podupire cilj europskog zelenog plana da se do 2050. onečišćenje zraka, vode i tla smanji na razine koje više nisu štetne.

Države članice EU-a moraju tu direktivu prenijeti u nacionalno pravo do 11. prosinca 2026.

Najvažnije promjene su:

• stroži standardi EU-a za kvalitetu zraka za 2030., bliži smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije iz 2021. koje odražavaju najnovije znanstvene spoznaje o utjecaju onečišćenja zraka na zdravlje

• novo pravo na naknadu koju ljudi mogu tražiti ako im je zdravlje narušeno zbog kršenja pravila.

• Kvaliteta zraka: Vijeće dalo zeleno svjetlo za postroživanje standarda u EU-u (priopćenje za medije, 14. listopada 2024.)

Stroži standardi za kvalitetu zraka

Novom direktivom utvrđuju se stroži standardi za kvalitetu zraka u pogledu 13 onečišćujućih tvari za 2030., uključujući PM_2,5, PM₁₀, dušikov dioksid i ozon. Standard među ostalim obuhvaća granične vrijednosti emisija, obveze smanjenja prosječne izloženosti i pragove upozorenja.

Za sitne lebdeće čestice (PM_2,5) godišnja granična vrijednost više će se nego prepoloviti do 2030.:

• prethodni standard EU-a: 25 µg/m³
• novi standard EU-a: 10 µg/m³
• smjernice Svjetske zdravstvene organizacije: 5 µg/m³.

Očekuje se da će se strožim graničnim vrijednostima broj preranih smrti povezanih s česticama PM_2,5 smanjiti za 75 % u razdoblju od 10 godina.

Komisija mora redovito preispitivati znanstvene dokaze kako bi provjerila jesu li revidirani standardi za kvalitetu zraka učinkoviti u zaštiti zdravlja.

Pod određenim uvjetima države članice mogu zatražiti odgodu roka za usklađivanje s graničnim vrijednostima kvalitete zraka.

Pristup pravosuđu i pravo na naknadu

Novim se pravilima jača pravo na čist zrak i pristup pravosuđu. Osobe i organizacije, uključujući nevladine organizacije, s dovoljnim interesom mogu dovesti u pitanje provedbu navedene direktive.

Države članice EU-a po prvi put moraju osigurati da ljudi mogu tražiti i dobiti naknadu ako im je zdravlje narušeno zbog kršenja nacionalnih pravila kojima se prenosi direktiva koje je počinjeno namjerno ili iz nepažnje.

Bolje planiranje i praćenje

Ako razine onečišćujućih tvari premaše granične i ciljne vrijednosti, direktivom se od država članica zahtijeva da utvrde planove djelovanja i planove za kvalitetu zraka. Moraju poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se smanjilo onečišćenje i kako bi razdoblje prekoračenja bilo što kraće.

Osim toga, direktivom se postrožuju zahtjevi za praćenje i modeliranje kvalitete zraka. Bolji podaci pomoći će tijelima da učinkovitije upravljaju kvalitetom zraka, planiraju preventivne mjere i provode pravila.

Prekogranično onečišćenje i informiranje javnosti

Onečišćenje zraka često prelazi granice pa države članice moraju surađivati na utvrđivanju izvora onečišćenja zraka i mjera potrebnih za njihovo uklanjanje te na planiranju koordiniranog djelovanja.

Također moraju pojačati napore za informiranje javnosti o kvaliteti zraka.