Skip to content
  • Vijeće za ekonomske i financijske poslove

Vijeće za ekonomske i financijske poslove, 10. srpnja 2026.

Glavni rezultati

Unija štednje i ulaganja

<p>Simon Harris, irski potpredsjednik vlade i ministar financija<em></em></p>

Predanost koju su ministri i ministrice danas jednoglasno izrazili odraz je snažne političke volje da se dogovor o paketu za integraciju tržišta i nadzor postigne ove godine kao i činjenice da će za postizanje tog cilja biti potreban kompromis država članica. Uvjeren sam da možemo postići dogovor koji će biti povoljan za sve države članice i kojim će se ostvariti dublja i učinkovitija tržišta kapitala za građane i poduzeća EU-a.

<p>Simon Harris, irski potpredsjednik vlade i ministar financija<em></em></p>

Simon Harris, irski potpredsjednik vlade i ministar financija

Ministri su razmijenili mišljenja o paketu za integraciju tržišta i nadzor, jednom od ključnih elemenata unije štednje i ulaganja. Dogovor o tom paketu jedan je od ciljeva iz plana „Jedna Europa, jedno tržište”.

Na temelju smjernica predsjedništva ministri su izrazili jasnu političku predanost postizanju čvrstog i ambicioznog pregovaračkog stajališta Vijeća o tom paketu do listopada te su se općenito složili o središnjim pitanjima politike koja treba riješiti kako bi se dosegao taj cilj.

Države članice iznijele su svoje prioritete za predstojeće pregovore. ECOFIN je primio na znanje razmjenu mišljenja, a predsjedništvo će razmotriti postavljena pitanja te će se i dalje baviti vremenskim okvirom koji su odobrili ministri.

Vijeće je zadužilo tehničke timove da intenzivnije rade na postizanju rezultata u pogledu ambicija koje su odredili ministri financija EU-a.

Cilj je nacrta zakonodavstva o integraciji tržišta i nadzoru produbiti integraciju tržišta kapitala EU-a uklanjanjem prepreka prekograničnim investicijskim aktivnostima i jačanjem učinkovitosti nadzora. Time bi se trebalo doprinijeti poticanju konkurentnosti EU-a mobilizacijom privatne štednje.

Konkretno, nacrt pravila obuhvaća mjere usmjerene na jačanje uloge Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), među ostalim jačanjem njegove uloge u nadzoru na razini EU-a za ključne sudionike na tržištu, kao što su značajne središnje druge ugovorne strane, središnji depozitoriji vrijednosnih papira, mjesta trgovanja i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom, kao i reformom njegova upravljanja.

Prioriteti irskog predsjedništva

Irsko predsjedništvo predstavilo je svoj program rada za drugu polovicu godine u području ekonomskih i financijskih poslova.

Konkretno, irsko predsjedništvo najavilo je da će se njegov rad temeljiti na trima glavnim prioritetima: konkurentnosti, vrijednostima i sigurnosti, u skladu sa Strateškim programom EU-a za razdoblje 2024. – 2029.

U gospodarskom i financijskom području Irska će naglasak staviti na jačanje konkurentnosti, otpornosti i sposobnosti EU-a da odgovori na sve zahtjevnije geopolitičko i gospodarsko okruženje.

Prioriteti našeg predsjedništva odraz su glavnih izazova s kojima se EU suočava, ali i mogućnosti koje postoje kada Europa djeluje ujedinjeno. Odredio sam ambiciozan program rada za ostatak ove godine, u skladu s ciljevima plana „Jedna Europa, jedno tržište”. Za uspjeh će biti potrebno da se sve države članice i sve institucije udruže u duhu napornog rada i kompromisa. Što se nas tiče, Irska će uprijeti sve snage kako bi ostvarila napredak u tekućem radu na sigurnom i konkurentnom EU-u u čijem su središtu europske vrijednosti.

Simon Harris, irski potpredsjednik vlade i ministar financija

Pakt o stabilnosti i rastu

Ministri su odlučili pokrenuti postupak u slučaju prekomjernog deficita za Bugarsku. Osim toga, donijeli su preporuku Bugarskoj u kojoj se navode kretanje neto rashoda i vremenski okvir koje bi trebalo slijediti kako bi se prekomjerni deficit okončao do 2029.

Mehanizam postupka u slučaju prekomjernog deficita osmišljen je kako bi se osiguralo da države članice EU-a ponovno uspostave ili održe disciplinu u svojim državnim proračunima. Postupci se pokreću kada država članica zabilježi državni deficit koji premašuje referentnu vrijednost od 3 % BDP-a, u skladu s člankom 126. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Vijeće je danas donijelo odluku o pokretanju postupka u slučaju prekomjernog deficita zbog predviđenog državnog deficita Bugarske u 2026. od 4,1 % BDP-a, za koji se očekuje da će u 2027. i dalje biti veći od 3 % BDP-a. Činjenica da Bugarska primjenjuje nacionalnu klauzulu o odstupanju za rashode za obranu u okviru Pakta o stabilnosti i rastu ne objašnjava u potpunosti prekoračenje praga od 3 %.

Vijeće u svojoj preporuci navodi da bi Bugarska stoga trebala poduzeti djelotvorne mjere i do 15. listopada 2026. predstaviti potrebne korake za smanjenje deficita. Bugarska bi ujedno trebala osigurati da njezina nominalna kumulativna stopa rasta neto rashoda ne premaši 4,2 % u 2026., 7,7 % u 2027., 11,4 % u 2028. i 15 % u 2029.

Europski semestar 2026.

Vijeće je u okviru postupka europskog semestra za 2026. za svaku državu članicu donijelo preporuke o gospodarskim, socijalnim, strukturnim i proračunskim politikama te politikama zapošljavanja.

Ove se godine u preporukama za pojedine zemlje poseban naglasak stavlja na konkurentnost, energetsku sigurnost, gospodarsku sigurnost, obrambenu pripravnost i socijalnu pravednost.

U tom se smislu države članice potiču da unaprijede ključne prioritete za potporu konkurentnosti, osiguraju brzu provedbu fondova kohezijske politike i nastave s reformama i ulaganjima koji se podupiru u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

Ostale preporuke više su fiskalne prirode i usmjerene su na putove država članica prema postizanju ili održavanju zdravih javnih financija i na razboritu provedbu mjera povezanih s energetikom u granicama pravila EU-a o gospodarskom upravljanju.

Vijeće je ujedno odobrilo zaključke o detaljnim preispitivanjima za 2026. u okviru postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže (MIP). Cilj je tog postupka utvrđivanje, sprečavanje i uklanjanje potencijalno štetnih makroekonomskih neravnoteža koje bi mogle nepovoljno utjecati na gospodarsku stabilnost u određenoj državi članici, europodručju ili u cijelom EU-u.

Mehanizam za oporavak i otpornost

Vijeće je danas odobrilo novi plan za oporavak i otpornost Mađarske. Novim planom trebalo bi omogućiti isplatu 10 milijardi eura Mađarskoj, od čega oko 6,5 milijardi eura u bespovratnim sredstvima i oko 3,5 milijardi eura u zajmovima.

Današnje odobrenje uslijedilo je pošto je Mađarska nedavno dostavila svoj plan nakon kašnjenja u ostvarivanju glavnih ključnih etapa iz prethodnog plana Mađarske, koja su značila da se taj plan više nije mogao realizirati zbog povećanja troškova uzrokovanih nestabilnošću cijena energije, neočekivanih promjena geopolitičkih okolnosti, nepredviđenih izazova u provedbi, kašnjenja zbog vremenskih ograničenja ili pritisaka u rasporedu, kao i drugih kretanja.

Ministri su odobrili i ciljane izmjene nacionalnih planova Cipra, Finske, Latvije, Litve, Luksemburga, Nizozemske, Njemačke i Slovenije.

U planovima za oporavak i otpornost utvrđeni su nacionalni programi reformi i ulaganja u kontekstu Mehanizma za oporavak i otpornost, koji je okosnica instrumenta NextGenerationEU, privremenog instrumenta EU-a za olakšavanje i ubrzavanje zelene i digitalne tranzicije u državama članicama, uz istodobno povećanje otpornosti, kohezije i održivog rasta.

Kako bi imale pravo na potporu iz Mehanizma, države članice Komisiji moraju dostaviti planove za oporavak i otpornost, u kojima navode reforme i ulaganja koje namjeravaju provesti do kraja kolovoza 2026.

Dosad je iz Mehanizma za oporavak i otpornost isplaćeno oko 429 milijardi eura.

Gospodarsko upravljanje

Vijeće je utvrdilo maksimalno kretanje neto rashoda za Nizozemsku, što je ključni element njezina srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana.

U skladu s okvirom gospodarskog upravljanja EU-a, koji je na snazi od kraja travnja 2024., od država članica traži se da dostave nacionalne srednjoročne fiskalno-strukturne planove koji obuhvaćaju razdoblje od četiri do pet godina, ovisno o njihovu izbornom ciklusu.

Planovi su temelj novog okvira gospodarskog upravljanja EU-a, sadržavaju fiskalni smjer kretanja država članica te se u njima navode predviđene reforme i ulaganja.

Kretanja neto rashoda koja utvrđuje Vijeće najvažniji su operativni pokazatelj za fiskalni nadzor na razini EU-a. To proračunsko ograničenje oblikovat će nacionalne fiskalne politike Nizozemske do 2030. te će s pomoću njega biti lakše utvrditi održava li ta zemlja zdrave financije.

Ruska agresija na Ukrajinu

Na temelju najnovijih informacija Komisije ministri i ministrice razmijenili su mišljenja o trenutačnom stanju u vezi s gospodarskim i financijskim posljedicama ruske agresije na Ukrajinu. Ta se točka periodički nalazi na dnevnom redu Vijeća ECOFIN.

Dokumenti sa sastanka

Pripremni dokumenti

Priopćenja za medije

Informacije za medije

Kontakt za medije

Ako niste novinar, molimo vas da pošaljete zahtjev službi za informiranje javnosti.

Akreditacija i događanja za medije

Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.

Ostanite u toku!

Ostali sastanci: Vijeće za ekonomske i financijske poslove

Prikaz više sastanaka

Posljednja izmjena: 13. srpnja 2026.