"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
Ministri i ministrice okoliša i klime iz zemalja EU-a odobrili su zaključke o pripremama za Konferenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama 2025. (COP 30), koja će se od 10. do 21. studenoga 2025. održati u Belému (Brazil). Ti će zaključci poslužiti kao opće pregovaračko stajalište EU-a na konferenciji COP 30.
Ovogodišnjom konferencijom obilježava se deseta obljetnica Pariškog sporazuma. Prije konferencije COP 30 od stranaka se očekuje da podijele svoje nove klimatske obveze, što će pokazati je li ograničenje temperature iz Pariškog sporazuma na 1,5 °C i dalje ostvarivo. Vijeće u svojim zaključcima ističe svoju snažnu potporu multilateralnoj suradnji u području klime i navodi prioritete EU-a uoči konferencije COP 30, naglašavajući hitnost globalnog djelovanja u području klime.
EU danas raspolaže snažnim europskim mandatom za konferenciju COP 30. Nakon Beléma moramo imati jasan put prema ostvarenju cilja od 1,5 °C. Klimatske promjene su ovdje i moramo što prije djelovati i prilagoditi se. Sljedeći su korak nacionalno utvrđen doprinos EU-a i Zakon o klimi te smo spremni nastaviti s radom nakon strateške rasprave između europskih šefova država i vlada.
Lars Aagaard, danski ministar energetike, klime i komunalnih usluga
EU ponovno potvrđuje svoju predanost da porast globalne temperature ograniči na 1,5 °C i poziva na konkretne rezultate konferencije COP 30 kako bi se ostvarila zajednička razina ambicije i provedbe. U zaključcima se nadalje poziva na pojačane napore za prilagodbu i ističe se važnost mobilizacije financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena u skladu s novim zajedničkim kvantificiranim ciljem koji su na konferenciji COP 29 u Bakuu prihvatili brojni doprinositelji. Naglašava se potreba za utrostručenjem kapaciteta za energiju iz obnovljivih izvora na svjetskoj razini i udvostručenjem svjetske prosječne godišnje stope poboljšanja energetske učinkovitosti do 2030., zajedno s ubrzanjem tehnologija s nultim i niskim emisijama i postupnim ukidanjem proizvodnje i potrošnje energije iz fosilnih goriva na svjetskoj razini.
Ministri i ministrice također su usvojili zaključke o Europskoj strategiji za otpornost vodoopskrbe, koju je u lipnju 2025. izdala Europska komisija.
Cilj je strategije obnoviti i zaštititi vodni ciklus te istodobno stvoriti održivo, otporno, konkurentno i kružno gospodarstvo koje pametno upravlja vodoopskrbom i osigurati pristup sigurnoj i priuštivoj vodooposkrbi. U Strategiji se utvrđuje plan za otpornost europske vodoopskrbe, uključujući rješavanje nestašice vode povećanjem učinkovitosti potrošnje vode.
Europski vodni i oceanski resursi pod sve su većim pritiskom zbog onečišćenja, otpada i klimatskih promjena. Kao kontinent koji se najbrže zagrijava, Europa se suočava s više suša, poplava i nestašice vode nego ikad prije. Ti izazovi ne poznaju granice – zahtijevaju snažno i ujedinjeno europsko djelovanje. Današnjim napretkom koji smo postigli u pogledu Strategije za otpornost vodoopskrbe i Pakta o oceanima jačamo zajedničke napore za zaštitu naših slatkih voda i oceana s pomoću usklađenijeg i cjelovitijeg pristupa kojim se štite klima, bioraznolikost i buduće generacije.
Magnus Heunicke, danski ministar okoliša i rodne ravnopravnosti
Vijeće je u svojim zaključcima pozdravilo tu strategiju i naglasilo hitnu potrebu za obnovom i zaštitom vodnog ciklusa, poboljšanjem vodne infrastrukture i osiguravanjem pravednog pristupa vodi. Ministri i ministrice naglasili su važnost otpornosti vodoopskrbe u svim sektorima, inovacija, prekogranične suradnje i koordinacije. Ističu hitnost rješavanja problema onečišćujućih tvari na izvoru kako bi se zaštitila vodoopskrba u Europi.
U zaključcima se također ističe strateška uloga sigurnosti opskrbe vodom za konkurentnost EU-a, pripravnost na krize i globalnu suradnju. Vijeće je naglasilo važnost osiguravanja odgovarajućeg i dostupnog financiranja za provedbu programa za otpornost vodoopskrbe.
Ministri i ministrice okoliša razmijenili su mišljenja o inicijativi Europski pakt za oceane, koju je Europska komisija pokrenula radi jačanja politike EU-a u području oceana. Obuhvaća šest prioritetnih domena, od obnove zdravlja mora i jačanja plavog gospodarstva do potpore obalnim zajednicama i unapređenja pomorske sigurnosti.
Ministri i ministrice naglasili su potrebu za snažnijim i dosljednijim djelovanjem za zaštitu i obnovu morske bioraznolikosti. Pozdravili su cjeloviti pristup pakta kojim se povezuju zdravlje oceana, plavo gospodarstvo i obalne zajednice te istaknuli važnost usklađivanja postojećeg zakonodavstva EU-a i njegovih postojećih okvira upravljanja.
Predstojeća revizija Okvirne direktive o pomorskoj strategiji dobila je opću potporu i prepoznata je kao ključna prilika za ubrzanje napretka u postizanju dobrog stanja okoliša u morskim vodama EU-a. Ministri i ministrice istaknuli su potrebu za dosljednijom provedbom direktive i pozvali na pojednostavnjenje ciklusa izvješćivanja kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, kao i na bolju usklađenost s drugim politikama EU-a i integraciju pitanja klimatskih promjena. Isto tako, naglasili su i potrebu za namjenskim financiranjem, boljim rješavanjem problema onečišćenja na izvoru i boljim upravljanjem morskim područjem.
Dansko predsjedništvo i Europska komisija izvijestili su ministre i ministrice o trima nedavno održanim međunarodnim sastancima, a to su:
nastavljena treća sjednica Ad hoc otvorene radne skupine o znanstveno-političkom povjerenstvu i međuvladin sastanak o dobrom upravljanju kemikalijama i otpadom koji je uslijedio
Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:
predstojeći paket prijedloga za novi sustav trgovanja emisijama za cestovni promet i goriva u sektoru zgrada (ETS2).
Cipar je izvijestio ministre i ministrice o različitim inicijativama i alatima koje je razvio kako bi ojačao kružno gospodarstvo u zemlji i olakšao njegovu provedbu.
Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:
Litva i druge države članice izvijestile su ministre i ministrice o neslužbenom dokumentu o floti u sjeni i njezinim neposrednim prijetnjama morskom okolišu.
Češka je, uz potporu drugih država članica, izvijestila ministre i ministrice o programu zaštite okoliša u višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2028. – 2034.
Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:
Francuska i Španjolska također su izvijestile ministre i ministrice o emisijskim normama CO2 za laka vozila, posebno naglasivši da je rad na vozilima s nultom stopom emisija do 2035. ključan za postizanje klimatske neutralnosti do 2050.
Ministri i ministrice održali su neformalni ručak na temu priprema za međunarodne pregovore o okolišu na predstojećem sedmom zasjedanju Skupštine UN-a za okoliš (UNEA-7) u prosincu 2025. u Nairobiju (Kenija) te o procesu Međuvladinog pregovaračkog odbora koji se odnosi na onečišćenje plastikom.
Dokumenti sa sastanka
Pripremni dokumenti
Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
