Sloboda medija u EU-u

Ključan aspekt demokracije

Sloboda i pluralizam medija ključan su aspekt demokracije i temeljnih prava građana i građanki EU-a. Istinska demokracija nije moguća bez slobodnih medija koji nadziru one koji su na vlasti.

Mediji su ključni stup za kontrolu i ravnotežu kojima se podupire demokratska vladavina. Zbog toga poniranje u autoritarnu vladavinu često započinje okretanjem protiv neovisnih medija. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća niz država diljem svijeta krenuo je tim putem, uz primjenu prisile, a često i nasilja pri progonu medijskih kuća i pojedinačnih novinara.

Novinari i dalje rade u teškim uvjetima, pod sve većim financijskim i političkim pritiskom i nadzorom te im zbog njihova rada prijete proizvoljne zatvorske kazne ili nasilje. Iako se radi o temeljnom aspektu demokracije, prema podacima Promatračke skupine UNESCO-a 2025. ubijeno je najmanje 129 novinara i medijskih djelatnika, a od 1993. ubijeno ih je 1922, dok je mnogo njih u cijelom svijetu bilo uhićeno, uznemiravano ili ugroženo.

Čak i u EU-u treba štititi slobodu i pluralizam medija, koji su jedan od četiriju stupova iz izvješća Europske komisije o vladavini prava, koje je usmjereno na niz ključnih područja, uključujući:

• neovisnost regulatornih tijela za medije
• transparentnost vlasništva nad medijima
• transparentnost i pravednost pri raspodjeli državnog oglašavanja
• sigurnost novinara i pristup informacijama.

• Izvješće Europske komisije o vladavini prava (Europska komisija)

U tu bi se svrhu trenutačno zakonodavstvo trebalo nadopuniti dvama novim prijedlozima Komisije o slobodi medija:

• Direktivom protiv strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja
• Europskim aktom o slobodi medija.

Direktiva protiv strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja

U travnju 2022. Europska komisija podnijela je Prijedlog direktive protiv strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja, poznatih kao SLAPP-ovi. SLAPP-ovi su neutemeljeni ili zlonamjerni sudski postupci. Upotrebljavaju se protiv novinara, boraca za ljudska prava i drugih kako bi se spriječio, ograničio ili kaznio njihov angažman u pitanjima od javnog interesa.

Predložena direktiva sadržava zaštitne mjere za one koji su meta očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka. Predložene zaštitne mjere primjenjivat će se u građanskim i trgovačkim stvarima s prekograničnim implikacijama. Te mjere uključuju:

• omogućivanje sudovima da u ubrzanom postupku odbace očito neutemeljene postupke kako bi se njihovi učinci (na žrtve) sveli na najmanju moguću mjeru
• mogućnost uvođenja financijskih pravnih lijekova kako bi se osobama koje su mete strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja nadoknadila šteta koju su pretrpjele
• zaštitu od sudskih odluka trećih zemalja kako bi se osiguralo da zaštitne mjere utvrđene predloženom direktivom ne budu ugrožene pokretanjem sudskih postupaka u drugim jurisdikcijama.

• Prijedlog direktive o strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja (SLAPP-ovi)

Vijeće taj prijedlog razmatra od prosinca 2022. O njemu se raspravljalo u okviru Radne skupine za građansko pravo.

• Radna skupina za građansko pravo

Vijeće je 9. lipnja 2023. postiglo dogovor o tom zakonodavnom aktu kojim će se novinare i borce za ljudska prava zaštititi od očito neosnovanih tužbenih zahtjeva ili zlonamjernih sudskih postupaka.

Nacrtom direktive uspostavit će se postupovna jamstva protiv takvih tužbenih zahtjeva kao što su:

• rano odbacivanje neosnovanih tužbenih zahtjeva
• troškovi postupka na teret tužitelja
• sankcije izrečene tužitelju
• zaštita od sudskih odluka iz trećih zemalja.

Sljedeći je korak da Vijeće započne rasprave s Europskim parlamentom.

• Veća sloboda medija i zaštita slobode govora: Vijeće postiglo dogovor o stajalištu o zakonodavnom prijedlogu o strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja (priopćenje za medije, 9. lipnja 2023.)

Vijeće i Parlament 30. studenoga 2023. postigli su privremeni dogovor o zakonodavnom aktu EU-a o zaštiti novinara i boraca za ljudska prava.

• Vijeće i Parlament postigli privremeni dogovor o zakonodavnom aktu EU-a o zaštiti novinara i boraca za ljudska prava (priopćenje za medije, 30. studenoga 2023.)

Vijeće je 19. ožujka 2024. donijelo zakonodavni akt kojim se osobe koje se bave pitanjima od javnog interesa štiti od zlonamjernih tužbi kojima ih se želi ušutkati.

• Suzbijanje strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja: konačno zeleno svjetlo za zakonodavni akt EU-a o zaštiti novinara i boraca za ljudska prava (priopćenje za medije, 19. ožujka 2024.)

Preporuka za države članice

Direktiva je popraćena dopunskom preporukom koja je odmah donesena. Preporukom se države članice potiče da zaštitne mjere iz predložene direktive primijene na domaće predmete i sva područja, a ne samo na građanske i trgovačke predmete. Također se poziva države članice da poduzmu niz drugih mjera, kao što su:

• pravosudno osposobljavanje
• podizanje svijesti
• prikupljanje agregiranih podataka na nacionalnoj razini.

• Prijedlog direktive i preporuka o strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja (SLAPP-ovi)

Europski akt o slobodi medija

Još jedan korak prema zaštiti slobode medija u EU-u poduzet je u ožujku 2024., kada je Vijeće donijelo Europski akt o slobodi medija. Akt je stupio na snagu 7. svibnja 2024. Većina odredaba počela se primjenjivati 8. kolovoza 2025.

Europskim aktom o slobodi medija uspostavlja se zajednički okvir za medijske usluge na unutarnjem tržištu EU-a i uvode mjere za zaštitu novinara i pružatelja medijskih usluga od političkog uplitanja, a usto im se olakšava prekogranični rad u cijelom EU-u.

Novim se pravilima građanima i građankama jamči pravo na pristup besplatnim i pluralističkim informacijama te će se utvrditi odgovornost država članica da osiguraju odgovarajuće uvjete i okvir za zaštitu tog prava.

Akt o slobodi medija temelji se na revidiranoj Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD) i proširuje njezino područje primjene na radio i tisak.

U njemu se predlaže novi skup pravila i mehanizama kojima se promiču pluralizam i neovisnost medija u cijelom EU-u.

Uredbom se odgovara na sve veću zabrinutost u EU-u zbog politizacije medija te nedovoljne transparentnosti u pogledu vlasništva nad medijima i raspodjele sredstava za državno oglašavanje pružateljima medijskih usluga.

Njezin je cilj uspostaviti zaštitne mjere za borbu protiv političkog uplitanja u uredničke odluke za privatne i javne pružatelje medijskih usluga, zaštititi novinare i njihove izvore te zajamčiti slobodu i pluralizam medija.

Ključni su elementi uredbe sljedeći:

• neovisni javni mediji sa stabilnim izvorom financiranja
• transparentnost vlasništva nad medijima
• zaštita uredničke neovisnosti
• zaštitne mjere za osiguravanje medijskog pluralizma i sprečavanje koncentracije medija
• Europski odbor za medijske usluge, novo nadzorno tijelo za slobodu medija.

Uredbom se ujedno uspostavljaju poboljšani mehanizmi za suradnju među nacionalnim regulatornim tijelima i tijelima država članica. Time se nastoji olakšati učinkovita i dosljedna provedba Europskog akta o slobodi medija i Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama.

Države članice moći će donijeti stroža ili detaljnija pravila od onih utvrđenih u relevantnim dijelovima uredbe.

• Europski akt o slobodi medija: Vijeće donijelo nova pravila za zaštitu novinara i pružatelja medijskih usluga (priopćenje za medije, 26. ožujka 2024.)
• Europski akt o slobodi medija – prijedlog uredbe i preporuka (Europska komisija)
• Revizija Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama (osnovne informacije)
• Vijeće i Parlament postigli dogovor o novim pravilima za zaštitu slobode medija, medijskog pluralizma i uredničke neovisnosti u EU-u (priopćenje za medije, 15. prosinca 2023.)

Unutarnje zaštitne mjere za uredničku neovisnost i transparentnost vlasništva

Zakonodavni prijedlog o slobodi medija bio je popraćen preporukom Komisije koja je odmah donesena, a koja je upućena pružateljima medijskih usluga s poslovnim nastanom u EU-u i državama članicama. U preporuci se predlaže katalog dobrovoljnih mjera za pružatelje medijskih usluga kako bi se zajamčila njihova urednička neovisnost. Osim toga, njome se pružatelje medijskih usluga i države članice potiče na poduzimanje mjera za promicanje transparentnosti vlasništva nad medijima na unutarnjem tržištu.

• Preporuka o internim zaštitnim mjerama za uredničku neovisnost i transparentnost vlasništva u medijskom sektoru

Potpora EU-a slobodi medija

Trenutačna potpora slobodi medija u EU-u temelji se na inicijativama kao što su paket o digitalnim uslugama, Akcijski plan za medijski i audiovizualni sektor, Akcijski plan za europsku demokraciju i zaključci Vijeća o zaštiti i sigurnosti novinara i drugih medijskih djelatnika.

Neke od ključnih mjera od kojih se sastoji ta potpora uključuju:

• uvođenje sustava za praćenje vlasništva nad medijima radi uspostave baze podataka po zemljama koja sadržava informacije o vlasništvu nad medijima
• osiguravanje bespovratnih sredstava radi potpore inovacijama u lokalnim i regionalnim medijima i poticanja pluralizma
• uspostava mehanizma brzog odgovora kako bi se novinarima koji su u opasnosti pružila praktična pomoć
• osiguravanje fonda za hitnu potporu istraživačkim novinarima i medijskim organizacijama
• provedba praćenja medijskog pluralizma kako bi se utvrdili mogući rizici za medijski pluralizam.

• Zaključci Vijeća o zaštiti i sigurnosti novinara i drugih medijskih djelatnika (priopćenje za medije, 21. lipnja 2022.)
• Akt o digitalnim uslugama